Starosna ograničenja na društvenim mrežama neće zaštititi djecu. Evo šta hoće

Kada sam se 2009. godine zaposlila u Facebooku, vjerovala sam u misiju koju je zagovarao osnivač kompanije Mark Zakerberg: povezati ljude širom svijeta i dati im više mogućnosti. Svi znamo kako se to završilo. Meta, danas matična kompanija Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, usredsredila se na to da korisnike zadrži na svojim platformama što je duže moguće, stvarajući mreže koje izazivaju zavisnost, podstiču bijes, šire dezinformacije i produbljuju društvenu polarizaciju.

U Facebooku sam provela 15 godina prije nego što sam odlučila da progovorim kao uzbunjivač. Bila sam u kancelarijama u kojima su izuzetno sposobni ljudi osmišljavali i plasirali funkcije namijenjene da podstaknu kompulsivno korišćenje, zavisničko ponašanje - beskonačno skrolovanje, automatsko pokretanje sadržaja i algoritamski uređene tokove objava. Takva dizajnerska rješenja nisu bila slučajna, donosila su se svjesno, sa jedinim ciljem - da se profit poveća do maksimuma.

Srećom, svijet sve jasnije uviđa štetu koju društvene mreže nanose, prije svega mladima. Početkom jula nezavisna ekspertska grupa predstavila je predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen završni izvještaj o tome kako bi Evropska unija mogla da zaštiti djecu na internetu. Zakonodavni predlozi očekuju se poslije ljetnje pauze.

Dok pojedine članice EU planiraju da uvedu opštu starosnu zabranu pristupa društvenim mrežama, u izvještaju se predlaže da se zabrane upravo njihove opasne funkcije i obrasci dizajna. Takav pristup uživa podršku ne samo naučne zajednice već i javnog mnjenja. Ako vlade zaista žele da zaštite djecu, moraju obavezati platforme društvenih mreža da dokažu bezbjednost svojih proizvoda - baš kao što to već moraju proizvođači hrane ili automobila - ukoliko žele pristup tržištu tinejdžera.

Pristup koji se zasniva na opštoj zabrani polazi od pretpostavke da je zavisnost od društvenih mreža neizbježna pojava. Nije. Ona je rezultat višegodišnjeg korporativnog lobiranja i nespremnosti vlada da ozbiljno regulišu ovu oblast. Još važnije - taj pristup ne daje rezultate. Australija je prva zemlja u svijetu koja je uvela zabranu mreža za maloljetnike: u decembru prošle godine zabranila je korisnicima mlađim od 16 godina da imaju naloge na društvenim mrežama. Međutim, već u martu je u izvještaju državnog komesara za e-bezbjednost o sprovođenju zabrane ukazano na ozbiljne propuste u njenoj primjeni, kao i na to da nije zabilježen pad broja prijava za sajber nasilje niti za zloupotrebu fotografija i drugih vizuelnih sadržaja. U aprilu je više od polovine djece uzrasta od 12 do 15 godina i dalje imalo aktivne naloge.

Zbog toga je i Australija počela da se usredsređuje na suzbijanje opasnih funkcija za koje je već dokazano da narušavaju zdravlje i dobrobit djece. Shvatanje da tehnološke kompanije treba obavezati da bezbjednost svojih platformi obezbijede već u fazi njihovog projektovanja i razvoja sve više dobija na značaju i u Kanadi, Španiji, Brazilu i Njemačkoj.

I druge vlade trebalo bi da preusmjere pažnju na zabranu funkcija koje štete djeci i da tehnološke kompanije obavežu na poštovanje strogih bezbjednosnih standarda, čije bi ispunjavanje provjeravala nezavisna tijela. Više od 170 organizacija potpisalo je peticiju kojom se zahtijeva primjena principa "bezbjednost već u fazi projektovanja" (safety by design), a britanske dobrotvorne organizacije objavile su smjernice o tome kako bi takvi standardi mogli da izgledaju. Uz to, takav pristup uživa široku podršku javnosti. U nedavnom istraživanju sprovedenom u pet evropskih zemalja, tri četvrtine ispitanika izjavile su da žele da se na društvene mreže primijeni princip "bezbjednosti već u fazi projektovanja", prema kojem platforme ne bi smjele da budu dostupne djeci dok se ne dokaže da su bezbjedne.

Rasprava se u međuvremenu preselila i u sudnice. Evropska komisija je u februaru upozorila TikTok da izmijeni funkcije koje izazivaju zavisnost ili će se suočiti sa kaznom u visini do 6 odsto godišnjeg prometa. Nedugo zatim, Komisija je u preliminarnoj odluci zaključila da Meta nije posvetila dužnu pažnju rizicima od zavisnosti koje stvaraju beskonačno skrolovanje i mehanizmi za privlačenje i zadržavanje pažnje korisnika, čime je prekršila odredbe Akta o digitalnim uslugama (DSA). Istovremeno, u Sjedinjenim Državama četiri savezne države pokušavaju da od Mete naplate čak 1,4 biliona dolara kazne zbog tvrdnji da su Facebook i Instagram namjerno projektovani tako da stvaraju zavisnost kod mladih korisnika.

Još jedna reforma za koju se vrijedi zalagati jeste interoperabilnost sistema. Ako bi društvene mreže mogle međusobno da razmjenjuju podatke, korisnici bi mogli da pređu na bezbjednije alternativne platforme, a da pritom ne izgube svoju mrežu kontakata. Tako ne bi ostajali zarobljeni na platformi ako je, recimo, kupi neki milijarder krajnje desnice i pretvori je u leglo ekstremizma.

Na kraju, uspjeh svake reforme zavisi od snage mehanizama za sprovođenje propisa. Vlade su do sada pokušavale da regulišu društvene mreže oslanjajući se na dobrovoljne obaveze kompanija i zakone poput australijskog, koji predviđaju novčane kazne za kršenje propisa. Ali najprofitabilnije kompanije na svijetu takve kazne mogu jednostavno da uračunaju u troškove poslovanja. Zato posljedice moraju biti dovoljno ozbiljne da ih nije moguće tek tako unaprijed ukalkulisati kao još jednu poslovnu stavku.

Evropa, koja već ima zavidan rezultat u oblikovanju globalnog regulatornog okruženja, sada ima priliku da svijetu ponudi djelotvoran i suštinski zaštitni mehanizam za bezbjednost djece na internetu. Ohrabruje to što je Ursula fon der Lajen - koja se, uprkos upozorenjima stručnjaka, tokom većeg dijela protekle godine zalagala za opštu starosnu zabranu - nagovijestila promjenu kursa izjavom da je "u Evropi pravilo bezbjednost već u fazi projektovanja", predstavljajući završni izvještaj nezavisne ekspertske grupe. I premda se u tom izvještaju preporučuju starosna ograničenja, ona su predstavljena kao privremena mjera, koja bi važila samo dok se ne uklone funkcije koje izazivaju zavisnost i nanose štetu. Istovremeno, teret dokazivanja bezbjednosti društvenih mreža prebacuje se na tehnološke kompanije, a ne na regulatorna tijela.

Evropska unija već ima čvrste temelje za pristup "bezbjednost već u fazi projektovanja": Akt o digitalnim uslugama (DSA) uspostavlja odgovarajući pravni okvir i potvrđuje da je takav koncept moguće sprovesti u praksi. Nezavisna ekspertska grupa pozvala se na nedavne mjere koje su, na osnovu DSA, preduzete protiv TikToka zbog funkcija koje izazivaju zavisnost, kao i na postupke koji se trenutno vode protiv Snapchata, X/Groka i Mete.

U svjetlu ovakvog zaokreta u političkom pristupu, Evropska unija sada mora da zakonski utemelji princip "bezbjednosti već u fazi projektovanja" i prizna ga kao jedino djelotvorno rješenje za platforme društvenih mreža koje su razvijane bez ozbiljne pažnje prema šteti koju mogu da izazovu. To znači da predlog budućeg Zakona o digitalnoj pravičnosti, čije se usvajanje očekuje kasnije ove godine, treba dodatno osnažiti i proširiti njegov domet, umjesto da se pribjegne tek kozmetičkim izmjenama postojećih pravila.

Ako se sa društvenih mreža uklone beskonačno skrolovanje, podrazumijevana podešavanja optimizovana za zadržavanje pažnje i podsticanje angažovanja korisnika, kao i neprekidna "push" obavještenja, ona će gotovo sigurno postati znatno bezbjednija za mlade. Starosna zabrana, nasuprot tome, neće promijeniti samu platformu već će samo odložiti njeno štetno dejstvo. Pristup zasnovan na principu "bezbjednosti već u fazi projektovanja" smanjio bi izloženost djece i adolescenata proizvodu za koji je dokazano da im šteti, a istovremeno bi promijenio tržišne podsticaje i otvorio prostor da bezbjednije platforme ravnopravno konkurišu.

Evropska unija zahtijeva da svaki proizvod koji se nađe na njenom tržištu bude bezbjedan. To je zakonska obaveza. Društvene mreže ne bi smjele da budu izuzetak.

Autorka je bivša izvršna rukovoditeljka Mete koja je postala uzbunjivačica i danas se zalaže za veću bezbjednost djece u digitalnom okruženju

Copyright: Project Syndicate, 2026. (prevod: N. R.)

( Kelly Stonelake )