Biogradsku goru pritisle nelegalne gradiše

Zbog sumnje na nedozvoljenu gradnju u Nacionalnom parku (NP) “Biogradska gora” formirano je najmanje 27 predmeta u dva nadležna osnovna državna tužilaštva (ODT), proizlazi iz odgovora koje su “Vijestima” dostavili tužilački organi.

Dok su u opštini Berane otvorena 23 predmeta, koja su u fazi izviđaja, u Kolašinu je jedan slučaj u fazi suđenja, a tri su okončana odbacivanjem krivičnih prijava.

“U radu Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu formirana su četiri predmeta u vezi sa gradnjom objekata u zoni Nacionalnog parka ‘Biogradska gora’. U jednom predmetu podnijet je optužni predlog Osnovnom sudu u Kolašinu 10. 9. 2025. godine i glavni pretres je u toku. U tri predmeta donijeto je rješenje o odbačaju krivične prijave, jer je tokom izviđaja utvrđeno da su u pitanju privremeni objekti za koje shodno Zakonu o izgradnji objekata nije neophodna građevinska dozvola, a zakon predviđa prekršajnu odgovornost za učinioca koji u roku od 15 dana prije postavljanja privremenog objekta ne podnese prijavu nadležnom inspekcijskom organu”, rečeno je iz kolašinskog tužilaštva.

Kako su “Vijesti” nedavno pisale, Uprava policije (UP) je tokom prošle i do sredine juna ove godine, zabilježila ukupno 30 slučajeva nedozvoljene gradnje.

Podaci UP-a pokazali su da je na području koje se nalazi u nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever”, registrovano ukupno 28 slučajeva nelegalne gradnje.

U Regionalnom centru bezbjednosti “Centar” ubilježena su dva takva slučaja, dok na teritorijama “Zapada” i “Juga” nijesu uočili nedozvoljene aktivnosti.

Nedozvoljena gradnja prijavljivana i u drugim NP

“Vijesti” su nedavno pitale sva osnovna državna tužilaštva u Crnoj Gori o broju formiranih predmeta na osnovu prijavljene nelegalne gradnje u NP, da li su donošene odluke u vezi sa njima, kao i koliko predmeta se trenutno nalazi pred sudovima.

Iz cetinjskog ODT-a rekli su da su, od početka prošle do 30. juna tekuće godine, kod njih “formirana dva predmeta zbog postojanja sumnje da je izvršeno krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije”.

“U jednom predmetu prijavljena je sumnja na nelegalno građenje u sklopu NP ‘Lovćen’, dok se drugi predmet odnosi na zonu NP ‘Skadarsko jezero’. U oba predmeta donijeta su rješenja o odbacivanju krivične prijave od kojih je u jednom, jer se u radnjama osumnjičenog nijesu stekli bitni elementi bića prijavljenog krivičnog djela, niti pak bilo kojeg drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, dok u drugom iz razloga što je, prije podnošenja krivične prijave, nastupila zastarjelost gonjenja”, kazali su.

Da je, osim u Nacionalnom parku “Biogradska gora”, bilo prijava nelegalne gradnje i u NP “Prokletije”, potvrdili su “Vijestima” iz plavskog Osnovnog državnog tužilaštva.

“Obavještavamo Vas da je na osnovu prijavljene nelegalne gradnje u NP ‘Prokletije’ u ODT u Plavu (za period od prošle do 30. juna ove godine) formirano ukupno sedam predmeta protiv isto toliko lica, od čega: u dva predmeta ODT u Plavu je podnijelo optužne predloge protiv dva lica pred Osnovnim sudom u Plavu i ti predmeti se nalaze u fazi suđenja. Dva predmeta protiv dva lica nalaze se u fazi izviđaja kod ODT u Plavu (čeka se nalaz i mišljenje vještaka). U dva predmeta protiv dva lica primijenjen je institut odloženog gonjenja, jer je osumnjičenima naloženo da ispune zakonom propisane obaveze, odnosno da uplate određeni iznos u humanitarne svrhe i otklone štetnu posljedicu proisteklu krivičnim djelom”.

Iz podgoričkog ODT-a su poručili da “ne vode takvu vrstu evidencija, u konkretnom o nelegalnoj gradnji na području nacionalnih parkova”.

“Evidencija o krivičnom djelu građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje je javno dostupna na sajtu ovog državnog organa, u okviru izvještaja o radu. Krivično djelo koje je predmet vašeg interesovanja je propisano u Krivičnom zakoniku Crne Gore, član 326a, glava 25, krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora”, kazali su redakciji.

Da u proteklom periodu nije bilo primjera zabranjene gradnje potvrdili su iz bjelopoljskog, nikšićkog, rožajskog i ulcinjskog osnovnog državnog tužilaštva.

Neophodna edukacija građana

Ekološki aktivista Vuk Vujisić nedavno je kazao “Vijestima” da se posljednjih dana sprovode “opsežne akcije Uprave policije u saradnji sa tužilaštvom”, sa ciljem suzbijanja eko kriminala.

“Koliko sam upoznat, riječ je o više od 200 slučajeva. Što se tiče ilegalne gradnje u zaštićenom području, radi se o slučajevima na koje treba obratiti posebnu pažnju. Pitanje je da li se odnose na divlju gradnju prije ili poslije novog Zakona o izgradnji objekata. Mora se posvetiti posebna pažnja kada je riječ o zaštićenim područjima, ali i omogućiti valorizacija određene privatne svojine. Treba obratiti pažnju i na edukaciju građana u vezi sa tim na koji način mogu svoju privatnu imovinu da koriste u valorizaciji, u turizmu, a da ne škode životnoj sredini”, objasnio je Vujisić, dodajući da “određeni projekti poput kampova, glampinga” ne devastiraju prirodu.

Naglasio je da je od lani formirana posebna operativna grupa na čijem je čelu tužilaštvo, koja sa drugim inspekcijama pokušava da pokrene “ovo sa mrtve tačke”.

“Znači, prvi put je u tužilaštvu prepoznat ekološki kriminal kao jedan od prioritetnijih, pogotovo imajući u vidu Ustav Crne Gore i njeno ekološko opredjeljenje, ali i cilj zatvaranja Poglavlja 27”, poručio je Vujisić, dodajući da pravila treba da važe i budu jednaka za sve.

U Izvještaju iz sjenke za Poglavlje 27 - zaštita životne sredine, koji je Koalicija 27, neformalna mreža 19 nevladinih organizacija (NVO), predstavila nedavno ističe se da je pozitivno formiranje Operativnog tima za borbu protiv ekološkog kriminala. Tim je formiran u jesen prošle godine, odlukom Vrhovnog državnog tužilaštva.

“Analizom predmeta utvrđene su regionalne specifičnosti, pa su na sjeveru dominantne šumske krađe i nelegalna gradnja, u centralnom dijelu nelegalna eksploatacija šljunka, dok je na primorju izražena nelegalna gradnja”.

U okviru rada Tima, kako se dodaje, identifikovana je potreba jačanja institucionalnih mjera, naročito u pogledu oduzimanja sredstava korišćenih u izvršenju krivičnih djela i intenziviranja aktivnosti na uklanjanju nelegalnih objekata...

Šta još kaže Izvještaj iz sjenke za Poglavlje 27 - zaštita životne sredine...

Izvještaj iz sjenke za Poglavlje 27 - zaštita životne sredine pokazuje i da je Crna Gora započela usklađivanje zakonodavstva sa Direktivom Evropske unije (EU) o ekološkom kriminalu, ali da i dalje izostaju mjerljivi rezultati.

Navodi se da su sudski postupci dugi, postoje poteškoće u dokazivanju ekološke štete, kaznena politika je blaga.

Koordinacija između inspekcija, policije, tužilaštva i sudova ukazuje da ne postoji dovoljno integrisan i funkcionalan mehanizam za efikasno procesuiranje ekološkog kriminala.

Tokom prošle godine, piše u Izvještaju, evidentirano je 527 prijava za krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora. Od toga, riješena su 302, dok je 225 ostalo neriješeno.

“Smanjen je broj prijavljenih lica zbog krivičnih djela protiv životne sredine tokom 2025. godine za 12,07 odsto (u 2024. godini 390 lica, u 2023. godini 385 lica, u 2022. godini 395 lica). Najveći broj prijava odnosio se na protivpravno građenje (329), šumsku krađu (68), nezakonit ribolov (23) i nezakonit lov (19). Najčešće procesne odluke bile su odbacivanje prijava (122) i podnošenje optužnih predloga (155), dok je manji dio predmeta ustupljen ili riješen na drugi način”, navodi Koalicija 27.

( Nikola Saveljić )