Božoviću zaključali nakit od 100.000 eura: Viši sud potvrdio privremenu mjeru oduzimanja imovine

Viši sud u Podgorici potvrdio je privremeno oduzimanje nakita vrijednog oko 100.000 eura od Milete Božovića, navodeći da odbrana nije ponudila dokaze o njegovom zakonitom porijeklu.

Spor je nastao oko kolekcija prstenja, lanaca, narukvica, broševa i drugih predmeta od plemenitih metala, koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja oduzeli jer postoji osnovana sumnja da je ta imovina stečena kriminalnom djelatnošću.

Sud je ocijenio da odbrana okrivljenog za stvaranje kriminalne organizacije i šverca droge nije ponudila dokumentaciju koja bi potvrdila da nakit potiče iz njegove nekadašnje zlatare, ali ni od prihoda od poljoprivrede ili iz Njemačke, a mogućnost brze prodaje navodi se kao rizik da bi kasnije oduzimanje moglo biti otežano.

U sudskom rješenju objavljenom u Službenom listu, pojašnjava se da privremena mjera obezbjeđenja i privremeno oduzimanje pokretne imovine mogu trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

“Privremena mjera i privremeno oduzimanje pokretne imovine ukinuće se po službenoj dužnosti ako u roku od dvije godine od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere obezbjeđenja i privremenog oduzimanja pokretne imovine optužnica ne stupi na pravnu snagu”, stoji u istom aktu.

Dodaje se da je na rješenje sudije za istragu, žalbu je izjavila branilac okrivljenog, advokatica Milica M. Bojanić, koja je ukazala da su oduzete pokretne stvari kupljene zakonitim sredstvima: “A tužilaštvo ne nudi bilo kakav dokaz da su predmetne pokretne stvari stečene na nezakonit način”.

Piše da je okrivljeni Božović objasnio da se duži niz godina bavio različitim privrednim poslovanjem, da je imao zlataru, prihode od poljoprivrede, a da je dio sredstava donio iz Njemačke, gdje je dugo živio i radio.

“Okrivljeni je lice koje je više godina konstantno ostvarivao prihode od raznih zakonitih djelatnosti. Sem toga period sticanja pokretnih stvari se ne podudara sa periodom vršenja krivičnih djela koja su okrivljenom stavljena na teret, niti je imovina u očiglednoj nesrazmjeri sa zakonitim prihodima. Branilac je apostrofirala da je okrivljeni u periodu od 2005. do 2014. godine, legalno obavljao djelatnost trgovine zlatom i satovima, kroz registrovanu zlataru ‘Božovići’, a iz finansijske dokumentacije proizilazi da su za istu uredno vođene poslovne knjige. Sem toga, sudija za istragu ne navodi koje su to činjenice koje ukazuju na postojanje opasnosti da će oduzimanje imovinske koristi biti onemogućeno ili otežano. Samom predlogu za određivanje privremene mjere nedostaju odlučne činjenice koje se tiču procjene nesrazmjere pa i to pobijano rješenje čini nezakonitim”, navode tvrdnje advokatice, koja je predložila da predlog SDT-a bude odbijen kao neosnovan.

Sudsko vijeće je, međutim, konstatovalo da je odluka o privremenom oduzimanju utemeljena na pravilnoj primjeni materijalnog prava, podsjećajući da samo zakonsko rješenje određuje da je za postojanje osnovane sumnje - da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću, dovoljno postojanje očigledne nesrazmjere između imovine učinioca i njegovih zakonitih prihoda.

“Sem navoda o tome da je posjedovao zlataru, da se bavi poljoprivrednom djelatnošću, te da je duže vrijeme živio i radio u Njemačkoj, okrivljeni o navedenom ne dostavlja nikakve materijalne dokaze. U slučaju zakonitog obavljanja djelatnosti, podrazumijeva se postojanje odgovarajuće finansijske dokumentacije koja bi potkrijepila tvrdnje okrivljenog da je privatnom djelatnošću sticao zakonite prihode. Međutim, okrivljeni ne dokazuje kako je poslovala zlatara ‘Božovići’, za koju sam tvrdi da je radila do 2015. godine. Dakle, ne dostavlja bilanse stanja i uspjeha, poreske prijave, niti bilo koji drugi zvanični dokument, iz koga bi se moglo zaključiti o pozitivnom poslovanju pomenute zlatare. Isto tako, okrivljeni tvrdi da su predmeti od plemenitih metala koji su oduzeti, ustvari preostali iz nekadašnje zlatare. Međutim, sem sopstvenih tvrdnji, ni o navedenom okrivljeni ne pruža nikakve dokaze iz kojih bi se nesumnjivo moglo zaključiti da li određena količina predmeta od plemenitih metala koji su mu oduzeti, potiče baš iz te zlatare i iz perioda kada je radila”.

Dodaju da nikakve dokaze ne pruža ni za tvrdnju da je prihode ostvarivao od poljoprivredne djelatnosti - da je imao registrovano poljoprivredno gazdinstvo, koliki su bili prihodi od toga i slično.

“Prema tome, tvrdnja okrivljenog da je imao zakonite prihode iz kojih je mogao finansirati nabavku pokretnih stvari, a koje su predmet oduzimanja, paušalna je. Po mišljenju ovog vijeća, okrivljeni koji nije učinio vjerovatnim postojanje zakonitih prihoda iz kojih bi mogao steći sporne pokretne stvari, ne može pledirati na to da su pokretne stvari - predmeti od plemenitih metala, čija je vrijednost procijenjena na iznos od oko 100.000,00 e, stečene bilo kakvim zakonitim putem, jer za to nema razumne osnove. Kod izloženog, utemeljen je i racionalan zaključak sudije za istragu da postoji osnovana sumnja da su predmetne pokretne stvari stečene kriminalnom djelatnošću”.

”Sami navodi o tome da je posjedovao zlataru do 2015. godine, a bez pružanja bilo kakvih dokaza o eventualnom profitu ove zlatare, uz činjenicu da okrivljeni nije dostavio dokaze o zakonitim prihodima, govori u prilog sumnji da su oduzete pokretne stvari stečene u vezi sa kriminalnom djelatnošću okrivljenog”, konstatuje sudsko vijeće

Akcija “General“

Prvi dio akcije “General” realizovan je u julu 2023. godine, kada su crnogorske bezbjednosne službe, u saradnji sa međunarodnim partnerima, pokrenule koordinisanu operaciju hapšenja i prikupljanja dokaza protiv pripadnika kriminalne mreže povezane sa Ulićem i Zvicerom.

Upravo tadašnja akcija označila je početak razbijanja šire strukture grupe, a istražitelji su ključne dokaze pribavili kroz dešifrovane Sky i Anom komunikacije.

Tada su naredbom o sprovođenju istrage, a kasnije i optužnicom zbog šverca 2,5 tone kokaina, obuhvaćeni - Radoje Zvicer, Vaso Ulić i njegov sin Nikola, Dragan Pavličević, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Viktor i Leon Drešaj, Milo Božović, Damir Mandić, Vjekoslav Lambulić, Veselin Paro Pavličić, Vukan (Vinetu) Čoković Matić, Mileta Božović, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević i Radovan Pantović.

U toj međunarodnoj akciji, istražitelji iz SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), mjesecima su tijesno sarađivali sa Agencijom Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona (EUROPOL), Federalnim istražnim biroom (FBI), američkom Upravom za suzbijanje narkotika (DEA) i Australijskom federalnom policijom (AFP).

Sagovornik lista tada je rekao da je crnogorskim istražiteljima u tom predmetu dostavljen obiman paket obavještajnih podataka o ilegalnim aktivnostima članova kriminalne grupe koji su duže bili pod svojevrsnim nadzorom...

Pojašnjeno je i da spisak uhapšenih nije konačan i da ima povezanih lica, a da “istraga treba da ide do samog vrha države i prethodne vlasti”...

U međuvremenu, osim prvobitno 19 optuženih - specijalni tužioci za istragu i krivična djela optužili su Slobodana Kašćelana, kojeg terete da je jedan od šefova organizovane kriminalne grupe koja je švercovala kokain na transnacionalnom nivou.

Nedavno je vijeće Višeg suda potvrdilo optužnicu i protiv još pet navodnih pripadnika tog narko-kartela - Kristijana Drešaja, Novaka Joksimovića, Rajka Smolovića i još nekoliko osoba...

Pratio novac i kriminalni plan

Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Božović postao član kriminalne grupe koju su formirali Vaso Ulić i Radoie Zvicer, pojašnjavajući da je u njenom okviru bio zadužen za obezbjeđivanje i prenos novca, kao i za praćenje realizacije kriminalnog plana.

Takvi navodi, kako se vidi iz dokumenata SDT-a, zasnivaju se prvenstveno na presretnutoj Skaj komunikaciji.

Božović je, prema citatima iz spisa, slao poruke u kojima pominje zamjenu valuta, iznose novca, “stvari”, brodove i praćenje “cijele akcije”, a tokom iste komunikacije razmjenjivane su i fotografije novčanica sa serijskim brojevima, za koje tužilaštvo tvrdi da su služile kao takozvani tokeni za preuzimanje novca.

SDT se poziva i na grupnu Skaj prepisku u kojoj su, pored Božovića, učestvovali Ulić i još nekoliko osoba - razgovaralo se o datumu početka akcije, prevozu, ulasku u Australiju, sastancima sa grupom i koordinaciji daljih aktivnosti.

Prema dokumentima SDT-a, u kasnijim porukama pominju se izlazak brzim čamcem, policija, vojska, “crvena zona”, gliseri i novac koji treba isplatiti pojedinim osobama.

Tužilaštvo tvrdi da se iz tih komunikacija vidi da je Božović imao aktivnu ulogu u organizovanju i praćenju plana.

( Danilo Mihajlović, Dušan Cicmil )