RSE: Republika Srpska milionima lobira u SAD-u za nezavisnost
Entiteti u BiH, prema Ustavu i zakonima u BiH nemaju pravo na otcjepljenje, uključujući pravo na referendum o tom pitanju, iako su vlasti RS-a u prošlosti takvu mogućnost najavljivale
Republika Srpska (RS) platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Vašingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine (BiH), pokazuje baza američkog Ministarstva pravde koju je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Posljednji ugovor s izraelsko-kanadskom firmom Dickens & Madson samo je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara, a ciljevi su, uz ostalo, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Dodiku i saradnicima SAD su ukinule sancije 2025. godine, a Šmit je podnio ostavku u maju ove godine.
Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona eura) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu.
Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.
Istovremeno su predstavnici državne vlasti u BiH od završetka rata 1995. samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažovale sličnu firmu da zagovara zaštitu državnog integriteta.
Bivši izraelski vojni obavještajac Ari Ben-Menaše, osnivač kompanije Dickens & Madson, odbio je da odgovori na pitanja RSE o tome ostaje li nezavisnost Republike Srpske cilj njihovog angažmana i na koji način planiraju zagovarati takvu politiku pred američkim i međunarodnim institucijama.
"Ne možemo vam na to odgovoriti zbog zabrinutosti oko povjerljivosti ugovora", rekao je Ben-Menaše u pisanom odgovoru za RSE.
Na pitanja nisu odgovorili ni iz Vlade Republike Srpske, koja je u septembru 2025. godine potpisala ugovor Ben-Manešom, niti iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je početkom 2025. kratkotrajno angažovalo lobiste da zagovaraju teritorijalnu cjelovitost BiH i interese suprotne onima za koje se zalažu vlasti entiteta RS.
Entiteti u BiH, prema Ustavu i zakonima u BiH nemaju pravo na otcjepljenje, uključujući pravo na referendum o tom pitanju, iako su vlasti RS-a u prošlosti takvu mogućnost najavljivale.
S druge strane, SAD su na 30. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma ponovile podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te da su i dalje su čvrsto posvećene pružanju podrške stabilnosti i bebjednosti BiH i Zapadnog Balkana.
Ko lobira za nezavisnu Republiku Srpsku?
Vlada entiteta Republika Srpska angažovala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrirano za iste aktivnosti.
Do kraja 2025. im je isplatila najmanje 8,3 miliona dolara, pokazuje javno dostupna FARA baza (Foreign Agents Registration Act) američkog ministarstva pravde.
Sve lobističke i advokatske kuće su povezane s republikanskim političkim krugovima u Vašingtonu. Ističe se posljednji ugovor s firmom Dickens & Madson vrijedan četiri miliona dolara potpisan 6. septembra 2025. godine koji jasno precizira da je "nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš konačni cilj".
Lobiranje za secesiju nije zabranjeno američkim zakonima, a lobiste mogu angažovati svi, osim onih koji su pod sankcijama.
Jedino pravilo je da to mora biti prijavljeno prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) koji je donesen 1938. godine. On zahtijeva od pojedinaca i organizacija koje djeluju u ime stranih vlada, političkih stranaka ili subjekata da javno otkriju svoje odnose i aktivnosti.
Dickens & Madson osnovao je Ari Ben-Menaše, izraelsko-kanadski biznismen i, prema vlastitim tvrdnjama, bivši izraelski vojni obavještajac.
Ben-Menaše je 2002. saslušavan u Zimbabveu o optužbama o "eliminaciji" tadašnjeg višedecenijskog autoritarnog vođe Roberta Mugabea, koje su temeljene na snimcima sa prisluškivanih sastanaka Ben-Menašea s opozicionarom Morhanom Cvangiraijem koji je na kraju oslobođen optužbi.
Lobirao je za Sudansko prelazno vojno vijeće 2019. godine nakon vojnog udara kojim je svrgnut dugogodišnji diktator Omar al-Bašir, te 2021. godine za mjanmarsku vojnu huntu nakon vojnog udara i hapšenja Aung San Su Ći.
Ben-Menaše je primio i dio novca nepoznatih finansijera iz Rusije da lobira za tadašnjeg vršioca dužnosti predsjednika Kirgistana Sadira Japarova.
Da li se lobiranjem za nezavisnost RS krši Ustav BiH?
Jedanaest parlamentaraca iz Federacije BiH podnijelo je u februaru 2026. krivičnu prijavu protiv zvaničnog potpisnika ugovora s firmom Dickens & Madson Mladena Filipovića, šefa Predstavništva RS u Austriji preko kojeg je plaćen ugovor, zbog "napada na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne cjeline BiH".
Tužilaštvo BiH je prijavu odbacilo uz obrazloženje da takvo krivično djelo podrazumijeva "upotrebu sile, prijetnje ili druge protivpravne radnje usmjerene na nasilnu promjenu ustavnog poretka ili teritorijalnog integriteta države".
"Budžetski novac u čijem finansiranju učestvuju sva fizička i pravna lica u entitetu RS i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini, troši se na nezakonito i neustavno lobiranje protiv države Bosne i Hercegovine", kazao je za RSE Denis Zvizdić, jedan od potpisnika krivične prijave, koji se obratio i Ustavnom sudu BiH koji se o tome još nije izjasnio.
Zvizdić od Ustavnog suda BiH traži zabranu svih budžetskih isplata svih nivoa vlasti za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti s Ustavom, zakonima, odlukama Ustavnog suda i institucija BiH.
Prema ranijoj odluci Ustavnog suda BiH iz 2008. godine, lobiste može angažovati svaka od 13 vlada u BiH (državna, entitetske i kantonalne), a time i Vlada RS-a.
Odluka je uslijedila nakon apelacije tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića koji je tražio poništavanje prvog ugovora RS s lobističkom kućom u SAD-u smatrajući da je riječ o vanjskoj politici za što je nadležna isključivo država, a ne i njeni entiteti.
"Predmetne aktivnosti koje je preduzimala RS imale su za cilj lobiranje u inostranstvu za unapređenje vlastitih interesa RS kao entiteta te u njima nema ničega što se u pogledu vanjske politike i vanjskotrgovinske politike ubraja u isključivu nadležnost BiH", zaključio je Ustavni sud BiH.
Koga vlasti RS plaćaju za lobiranje?
Prema ugovorima potpisanim u proteklih deset godina, nakon uvođenja prvih sankcija Miloradu Dodiku 2017. godine, vrijednost angažmana RS-a s lobističkim kućama u SAD-u iznosi najmanje 8,3 miliona dolara.
Stvarna vrijednost je veća jer su neki ugovori anonimizovani.
U FARA registracijama zatamnjeni su mjesečni honorari za firme Zell & Associates International Advocates, koju je isključivo za posao lobiranja za RS osnovao izraelsko-američki advokat Marc Zel, predsjednik ogranka američke Republikanske stranke u Izraelu blizak izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu.
U jednom dijelu se vidi kako će Zelu odmah po potpisivanju ugovora biti uplaćeno 500.000 dolara te da je riječ o 50 posto ugovorenog iznosa.
Anonimizovan je i ugovor s firmom RRB Strategies koju vodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevič, a koji je više puta boravio u Banjoj Luci.
Blagojevič je osuđen zbog pokušaja da "proda" senatorsko mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon izbora Baraka Obame za predsjednika SAD-a, kao i zbog drugih slučajeva političke trgovine uticajem i iznude. Predsjednik SAD Donald Tramp je 2020. skratio Blagojeviču zatvorsku kaznu, a 2025. dao potpuno pomilovanje, tvrdeći da je Blagojevič bio žrtva nepravednog progona i preoštre kazne. Blagojevičevi roditelji bili su srpski imigranti, često je isticao veze sa Srbijom i učestvovao na skupovima srpske dijaspore.
Izdvaja se i angažman firme CRB Global koja tokom 2026. godine istovremeno zastupa Vladu Srbije i Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.
U FARA dokumentaciji navodi se da su CRB Global održali najmanje dva sastanka s američkom Izvozno-uvoznom (EXIM) bankom na kojima se razgovaralo o sankcijama prema Vladi Srbije, bez više detalja.
Dok Srbija za usluge plaća 10.000 dolara, Republika Srpska plaća 100.000 dolara mjesečno.
Ukidanje sankcija i OHR-a
Iako se pojedinačni ugovori razlikuju, politički ciljevi gotovo su identični.
Među njima se izdvajaju ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovim saradnicima, članovima porodice i s njima povezanim licima i firmama.
SAD su ukinule većinu tih sankcija u oktobru 2025.
Iz Ambasade SAD-a su u maju 2026. za medije saopštili da "nastavljaju pratiti ponašanje svih aktera i stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Dodika, i zadržavaju pravo na uvođenje sankcija pojedincima kada je to potrebno".
Kao ciljevi su navedeni i zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR), osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Kristijana Šmita, unapređenje stajališta RS o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat krajem 1995. godine, te raspodjela nadležnosti između države i entiteta.
Šmit je podnio ostavku u maju, a zemlje EU i SAD još uvijek pokušavaju imenovati njegovog nasljednika.
OHR nadgleda sprovođenje mirovnog sporazuma, a visokom predstavniku su data tzv. Bonska ovlašćenja da mijenja zakone i smjenjuje zvaničnike.
Zbog nepoštivanja odluka OHR-a Dodik je osuđen pred Sudom BiH i zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija u vlasti.
Više lobističkih ugovora predviđa organizovanje sastanaka zvaničnika RS-a s američkim funkcionerima, političko savjetovanje, medijske kampanje posebno putem društvenih mreža u kojima učestvuju i bivši zvaničnici Stejt dipartmenta, uz podršku u ostvarivanju kontakata i komunikaciju s Bijelom kućom, Kongresom i Stejt dipartmentom.
Donedavno sankcionisani zvaničnici RS-a, među kojima i Dodik, boravili su više puta u SAD-u, a Donald Tramp junior, najstariji sin predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, boravio je 7. aprila u Banjoj Luci, pored ostalog.
Ugovori RS-a s lobistima ne propisuju rokove u kojima bi politički ciljevi trebali biti ostvareni, nego se lobističke firme obavezuju na "kontinuirano zagovaranje interesa RS pred američkim institucijama".
Državne institucije trenutno bez lobista
Istovremeno, u dostupnim FARA registracijama ne postoje aktivni ugovori za Vijeće ministara, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH niti entitetsku Vladu Federacije BiH ili nekog pojedinca.
Bosansko-američki politikolog Jasmin Mujanović kaže da entitet RS ima jednostavniji institucionalni okvir s kojim političke stranke koje su na vlasti duže od 20 godina mogu lakše aktivirati lobističke snage.
On kaže da, "ako bi među snagama u Sarajevu koje se nazivaju državničkim postojala volja, ima niz modela kako bi se moglo lobirati u ime BiH", ali smatra da takva volja trenutno ne postoji.
"Možda će doći do evolucije tih političkih aktera u idućim mjesecima i godinama, ali se bojim isto tako da neće", smatra Mujanović.
Izuzetak je Ministarstvo vanjskih poslova BiH na čijem čelu je političar iz Federacije BiH Elmedin Konaković, koje je s organizacijom Bosnian American Alliance zaključilo jednogodišnji sporazum o lobističkim uslugama, ali bez finansijske naknade.
Preko ove organizacije u aprilu 2025. godine sklopljen je ugovor s lobističkom firmom Continental Strategy za zastupanje interesa BiH pred američkim donosiocima odluka, ali je on raskinut pet mjeseci kasnije.
Republika Srpska je u januaru 2026. potpisala jednogodišnji ugovor s kompanijom Continental Strategy vrijedan 420.000 dolara za lobiranje i savjetovanje u odnosima s administracijom SAD-a o političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pitanjima.
( Radio Slobodna Evropa )