Gura ga nemoć PES-a, uz amin sa Zapada: Kako je Mandić izašao kao apsolutni pobjednik još jednog političkog procesa

U kojoj je situaciji Mandiću, kom je donedavno iznad glave “visila” optužba za državni udar, dopušteno da jača - u onoj u kojoj postoji tiha saglasnost dijela međunarodne zajednice, ako ne i direktnija podrška, tvrdi Musić NSD se rekonstrukcijom “popeo” na treće mjesto po broju ljudi u Vladi, koje dijeli s BS-om. Kad je Spajićev kabinet oformljen, nisu imali nikoga u njemu “Jahao Mandić na stvarnom ili vještačkom talasu do izbora, jedno je jasno - Spajićeve političke karte iz dana u dan slabe”, poručio je Musić

6917 pregleda17 komentar(a)
U odsustvu premijera, šef parlamenta profitirao i simbolički: Spajić i Mandić, Foto: Skupština Crne Gore

Dobijanje novih pozicija u Vladi, šef parlamenta Andrija Mandić i njegova Nova srpska demokratija (NSD) mogu da zahvale prvenstveno nemoći Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, ali i aminu - ako ne i konkretnoj podršci - nekih adresa sa Zapada.

Tako politikolog i politički konsultant Aleksandar Musić analizira za “Vijesti” preksinoćnju rekonstrukciju Spajićevog kabineta, nakon koje je Mandić “jači” za još dva čovjeka u izvršnoj vlasti - Radoša Zečevića (ministar saobraćaja) i Jovana Jola Vučurovića (ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom).

Od kadrovskog “osvježenja” Vlade, Mandić je profitirao i simbolički: u odsustvu Spajića - koji nije ni došao među poslanike da “brani” svoje predloge novih ministara - prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma je, na kraju prekjučerašnjeg zasjedanja, istupio maltene kao da je predlagač rekonstrukcije, dok je govorio o “pojačanju” u kabinetu Spajića.

Utisku apsolutnog pobjednika još jednog političkog procesa - zbog čega su ga iz opozicije nazivali i novim premijerom - doprinijelo je i to što je, kako su podsjetili neki opozicionari, Mandić sa svojim partijskim drugovima najavljivao rekonstrukciju i njen termin, govorio o tome ko će biti novi članovi izvršne vlasti, dok Spajić jedva da je pričao o tome, pojavivši se na kraju “da potpiše ono što je već bilo politički dogovoreno”.

Hranjenje slabostima PES-a

Za Aleksandra Musića, rast Mandićeve moći ima unutrašnjopolitičke i spoljnopolitičke razloge.

U pogledu prvih, kaže on, Mandićeva moć direktno proizlazi iz PES-ove nemoći. Mandić se, prema riječima Musića, hrani PES-ovom “slabošću, poroznošću i gladi”, a magnetizam šefa parlamenta, tvrdi, paralizuje PES-ovce iz nekoliko razloga.

“Neki su bivši DF-ovci (Demokratski front, čiji je dio bio NSD prim. aut.), pa im je ovo povratak kući, drugi u kontekstu nepostojećeg vlastitog premijera u predsjedniku Skupštine gledaju stvarnog premijera, a treći su u strahu od SPC-a, pa ih to drži pokornim Mandiću (a SPC svoje dugoročne karte igra na Mandića, a ne na autoklovnizovanog Milana Kneževića), a četvrti su pravi pravcati Mandićevi spavači u PES-u - između ostaloga i ljuti na Spajića zbog njegovih kadrovskih rošada koje su ih interesno pogodile, a za koje su zadnji neugodno saznali”, ocijenio je Musić za “Vijesti”.

Da Mandić profitira na slabostima PES-a i njegovog lidera, tvrde i iz opozicije, poručujući da je Spajić “politički zarobljenik svoje parlamentarne većine”.

“On ne rekonstruiše Vladu jer ona ne daje rezultate; on je rekonstruiše jer su njegovi partneri politički nervozni (Kosovo, NATO, jezik, trobojka). Knežević izađe iz Vlade - slijedi rekonstrukcija. Mandić traži veći politički uticaj - slijedi rekonstrukcija...”, saopštio je prekjuče u Skupštini šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.

Mig sa zapada

Sve to je, navodi Musić, manje-više poznata stvar, dodajući da su spoljnopolitički razlozi jačanja Mandića zanimljiviji. On stoga postavlja pitanje: u kojoj je to situaciji Mandiću, kom je do samo prije nekoliko mjeseci iznad glave “visila” optužba za proruski državni udar - “a za kog se sada, nakon nominalnog razlaza s Kneževićem, ne zna ima li jedan, pet, 10, 15 ili 25 odsto u biračkom tijelu” - dopušteno da jača i u Vladi, i “po dubini”?

“I to u državi u kojoj vedre i oblače strane ambasade? Pa samo u situaciji u kojoj postoji makar tiha saglasnost makar dijela međunarodne zajednice za takve iskorake, ako ne i direktnija podrška. U suprotnom, kad bismo bili naivni, govorili bismo o jednoj grotesknoj političkoj pojavi neugodne prošlosti i, u ovom trenutku, nejasne podrške u biračkom tijelu, te Spajiću koji bi se ovakvim nelogičnim potezima inatio cijeloj Evropi. No, nismo naivni”, podvlači Musić.

To je, dodaje, ključni dio koji crnogorska opozicija nije shvatila šest godina nakon smjene vlasti (koju je predvodio DPS).

“Te se nije okrenula inteligentnom radu i korijenitoj regeneraciji unutar države, okovana pretpotopnim kategorijama koje su umrle 30. avgusta 2020. godine, te čekajući milost izvana (ili se i u regionu i u Evropi povezujući s luzerima od kojih ni ona, ni Crna Gora nisu imale, a nisu ni mogle imati ikakve koristi)”, rekao je Musić.

“Vijesti” su početkom decembra prošle godine pisale kako je Mandić počeo da “brusi” imidž na Zapadu, prešavši put od čovjeka koji nije dobio čestitku ni sa jedne važne zapadne adrese nakon što je izabran za šefa parlamenta krajem oktobra 2023, do “turneja” po SAD-u i Velikoj Britaniji dvije godine kasnije.

Mandićev “proevropski” nastup i promjena kretanja globalne politike, uticali su na to da Zapad “omekša” svoj stav prema čelniku Skupštine, a neki komentatori tvrdili su da iz Mandićevih nastupa jasno izvire želja da se “akredituje “kao prihvatljiv političar za zapadne partnere. Tada su dodali da je šefu zakonodavnog doma, imajući u vidu da je iskusan političar, jasno da ako želi da jednog dana postane premijer ili zauzme važno ministarsko mjesto - mora da bude “prihvatljiv”.

Spajićeve karte sve gore

Aleksandar Musić kaže da cijela priča o jačanju Mandića postaje utoliko zanimljivija ako se ima u vidu da se za izbore dogodine već naveliko šuška o “projektovanoj vladi”.

“Koju bi činili NSD-PES-SNP-BS-AF/AA, s upitnikom nad Demokratama, a u koju bi onda, eventualno, bio pozvan neki manji procrnogorski subjekt - da se može reći da tu ima i pokojeg Crnogorca za ukras”, navodi sagovornik “Vijesti”.

Stoga su, prema njegovim riječima, temeljna pitanja za ishod borbe za vlast 2027 - koji će to Mandić izborni rezultat ostvariti na biralištima, hoće li se poslije izbora ponovno spojiti s Kneževićem, ili mu on neće biti potreban, te hoće li uopšte rezultat unutar nove-stare većine biti taj koji će dominantno odlučivati o pozicijama u vladi, ili će tu postojati “neka snažnija pozadinska sila koja stvari gura u nekom projektovanom smjeru”.

“Jahao Mandić na stvarnom ili vještačkom talasu do izbora, jedno je jasno - Spajićeve političke karte iz dana u dan slabe”, poručio je Musić.

Neko završava poslove, neko rekonstrukciju

Opozicija je prekjučerašnje nepojavljivanje Spajića u parlament zbog posjete Češkoj - uz dostavljanje predloga za promjenu sastava Vlade bez biografije ijednog od njenih novih članova - nazvala još jednim ponižavanjem i nepoštovanjem Skupštine, tražeći odgađanje sjednice, što je Mandić odbio.

On i njegovi stranački drugovi branili su (odsustvo) Spajića pozivajući se na slične prakse iz vremena vlasti njihovih političkih arhineprijatelja - Mila Đukanovića i DPS-a, te navodeći da će šef Vlade biti među poslanicima danas, na premijerskom satu.

Mandić je Spajića branio i u finišu sjednice, rekavši da su tvrdnje opozicije da mu (premijeru) neko nanosi štetu - opoziciona kampanja.

“Premijer, koji je danas (prekjuče) u Češkoj, završava važan posao za Crnu Goru, i ovu zemlju približava jedan korak bliže ka EU, a nas u Crnoj Gori onim standardima koji važe u demokratskim državama. Spajić govori jednim novim političkim rječnikom, obrazovan je na Zapadu, i ima priliku da političarima sa Zapada prenese poruke, i to vrednujemo svi mi. Ne samo njegova stranka, već i mi koalcioni partneri. I mi, koalicioni partneri, šaljemo poruku da samo dogovor kuću gradi”, izjavio je on.

Od podrške bez fotelja do pet ljudi u Vladi

Prekjučerašnja rekonstrukcija - u koju se ušlo nakon izlaska Kneževićeve Demokratske narodne partije (DNP) iz Vlade zimus i smjene Dragoslava Šćekića (bivši ministar sporta) krajem prošle godine - treće je “osvježenje” Spajićevog kabineta, formiranog u jesen 2023. Tada je imao 23 člana, a poslije novih kadrovskih promjena - 33.

NSD sad ima pet ljudi u Vladi: osim Zečevića i Vučurovića, to su i Simonida Kordić (ministarka turizma), Budimir Aleksić (potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose s vjerskim zajednicama) i Slaven Radunović (ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine).

U izvršnoj vlasti od preksinoć je i NSD-u bliska Jelena Borovinić Bojović (potpredsjednica za zdravstvo i socijalno staranje). Međutim, ona zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta, koju je obavljala donedavno, došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

NSD se rekonstrukcijom “popeo” na treće mjesto po broju ljudi u Vladi, koje dijeli s Bošnjačkom strankom. Više članova u izvršnoj vlasti od njih imaju PES - 11 (nisu svi u toj partiji, ali su došli s njene kvote) i Demokrate - šest.

Od ostalih konstituenata vladajuće većine, Socijalistička narodna partija (SNP) i Albanski forum imaju po dva čovjeka u Spajićevom kabinetu, a Albanska alijansa jednog.

Kad je Vlada napravljena, činili su je PES, Demokrate, SNP, Albanski forum, Albanska alijansa i CIVIS, a podržali (iz parlamenta) poslanici tadašnjeg DF-a - NSD-a i DNP-a - uz dogovor da naknadno uđu u izvršnu vlast. To se desilo u prvoj rekonstrukciji, u julu 2024, kad je dio izvršne vlasti postao i BS.

Mandić: Crna Gora je građanska država

Mandić je prekjuče na sjednici parlamenta rekao da se od opozicije moglo čuti “mnogo ružnih riječi”, ali da “mi u Crnoj Gori treba da učimo da se oslobađamo ružnih riječi, uvreda bez razloga, vjerujući kako će to donijeti korist”.

Prema njegovim riječima, danas je Crnoj Gori, koja je na pragu EU, potrebno drugačije ponašanje. Podsjetio je da je on bio jedan od onih koji je koristio oštru retoriku.

“Nisam slučajno na predsjedničkim izborima, kad sam bio kandidat, poslao poruku koja je bila iskrena i od srca. Vjerujem da je to bio pravi momenat, ali znao sam da bih dobio koji glas više da sam primijenio standardnu kampanju, da sam o ljudima koji su učestovali na tim izborima govorio sve najgore. Nisam govorio, govorio sam o vlastitom programu, budućnosti Crne Gore. Zbog oštrog vokabulara iz ranijeg perioda, mnogi nisu bili uvjereni da tako mislim. Danas je potrebno da retoriku umirimo, da znamo da smo jedni drugima najbliži”, naveo je Mandić.

On je rekao da, kao čovjek koji “dolazi iz srpskog naroda”, polazi od toga da je Crna Gora građanska država.

“Ali i Srbi, moji sunarodnici, jesu građani i imaju neka prava... ne na štetu bilo kog drugog naroda. Tako vjerujem da ćemo svi da se ponašamo. Promovišem tu politiku, znam da nije lako, ali sam toliko puta spomenut od opozicije, da imam neki skriveni plan, agendu... Želim da prenesem poruku svim građanima da imaju povjerenje u ovu parlamentarnu većinu i ovu Vladu...”, poručio je Mandić.