Dukaj kaže otkaz u 66, a Nišić u 67. godini: Dva ministarstva različito o granici za raskid ugovora o radu
Iz ova dva resora već 20 dana ne odgovaraju na pitanja “Vijesti”. Dio otpuštenih službenika pokreće sudske tužbe
Više državnih institucija primjenjuje različita pravila za prestanak radnog odnosa zbog penzionisanja svojih zaposlenih, tako da neki dobijaju otkaz sa 66, a neki s napunjenih 67 godina, zavisno od toga da li primjenjuju mišljenje koje su dobili od Ministarstva javne uprave ili Ministarstva rada i zapošljavanja.
Ministarstvo javne uprave dalo je mišljenje da se u javnoj upravi, prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, radni odnos prekida po sili zakona sa navršenih najviše 66 godina života, dok je Ministarstvo rada dalo mišljenje da i u javnoj upravi mora važiti opšta odredba iz Zakona o radu da se radni odnos prekida kada zaposleni navrši najviše 67 godina života, ako prije toga nije ispunio uslov za penzionisanje po drugom odnosu.
Tako da državne institucije i uprave koje primjenjuju mišljenje Ministarstva javne uprave daju otkaze zaposlenima kada napune 66 godina života, a druge koje poštuju mišljenje Ministarstva rada čekaju da zaposleni napuni 67 godina. Više zaposlenih koji su proteklih mjeseci dobili otkaz kada su napunili 66 godina, već su pokrenuli sudske tužbe protiv institucija gdje su radili i države.
“Vijesti” su još 6. jula poslale pitanja Ministarstvu javne uprave i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga zbog čega primjenjuju različita mišljenja i kako planiraju da riješe ovaj problem, ali odgovore i dalje nisu dobili.
“Vijesti” su od više zaposlenih koji su dobili otkaz kada su napunili 66 godina i sindikalnih organizacija dobile dokumentaciju u kojoj se rukovodioci više državnih institucija u rješenjima o otkazu ugovora o radu, pozivaju na različite zakone koji različito tretiraju istu tematiku.
Najinteresantniji slučaj je iz Zavoda za zapošljavanje koji je u obrazloženju otkaza za četvoro službenika koji su u junu i julu napunili 66 godina, citiralo oba mišljenja i navelo da su izabrali da postupe po mišljenju Ministarstva javne uprave, a ne Ministarstva rada i zapošljavanja, u čijoj su inače nadležnosti.
“Kako bi se otklonile nejasnoće nastale povodom mišljenja Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, da državnim službenicima prestaje radni odnos po sili zakona, u skladu sa Zakonom o radu, sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, obratili smo se Ministarstvu javne uprave za mišljenje. Ministarstvo javne uprave je dalo mišljenje 29. juna 2026. godine da je prestanak radnog odnosa po sili zakona uređen Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, tako da se u konkretnoj situaciji primjenjuje isti Zakon i da nema mjesta supsidijarnoj (zamjenskoj) primjeni opštih propisa o radu”, navedeno je u obrazloženju Zavoda za zapošljavanje zbog čega daju otkaz zaposlenima kada napune 66 godina života.
U ovom mišljenju Ministarstva javne uprave, koje potpisuje ministar Maraš Dukaj, navedeno je da se norma o raskidu radnog odnosa sa 66 godina primjenjuje na zaposlene u Fondu PIO, Fondu zdravstvenog osiguranja, Zavodu za zapošljavanje, Fondu rada i Agenciji za mirno rješavanje sporova.
Međutim, i mnoge druge institucije, van ovih sa spiska Ministarstva javne urave, primjenjuju mišljenje o davanju prestanka radnog odnosa sa 66 godina, među kojima je i Državna revizorska institucija.
Ministarstvo rada je u maju ove godine dalo mišljenje da se za sve zaposlene, pa i u cijeloj javnoj upravi, mora primjenjivati Zakon o radu kao sistemski, kao i da raskidom ugovora o radu sa 66 godina krše prava zaposlenih na rad i zaradu jer im se skraćuje radni vijek za jednu godinu.
“Polazeći od ustavnih principa, odnosno činjenice da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti (član 62), zakonodavac je, donoseći Zakon o radu kao sistemski propis, uredio opšti režim radnih odnosa koji se u cjelosti ili djelimično odnosi na sve poslodavce i zaposlene, zatim prava i obaveze zaposlenog po osnovu rada, kao i uslove i način prestanka radnog odnosa zaposlenog. Zakonom je detaljno propisano kako i na koji način se zasniva, kao i kako i na koji način prestaje radni odnos. Iz navedenih zakonskih odredbi proizilazi da nijedan drugi akt (poseban zakon, kolektivni ugovor ili ugovor o radu) ne može sadržati odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od onih utvrđenih opštim zakonom. Prestanak radnog odnosa po sili zakona sa 66 godina (prema posebnom zakonu) u odnosu na 67 godina (prema opštem zakonu) direktno skraćuje radni vijek zaposlenog za jednu godinu, što u konkretnom uskraćuje pravo na rad i zaradu, što se smatra nepovoljnijim uslovom. Imajući u vidu da je Zakon o radu sistemski propis koji postavlja minimum standarda u zaštiti prava zaposlenih, odredba o prestanku radnog odnosa sa 67 godina života će se smatrati mjerodavnom”, navela je u mišljenju ministarka rada Naida Nišić.
Demokratska partija socijalista je krajem juna u proceduru predložila izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima kako bi prestanak radnog odnosa i ovdje bio sa 67 godina.
Za Sindikat davanje otkaza u 66. godini je pravno nasilje
Iz Sindikata uprave i pravosuđa smatraju da je mišljenje Ministarstva javne uprave pravno nasilje, jer smatraju da sistemski Zakon o radu derogira sve ostale zakone i ugovore, jer u njemu piše: “Posebni zakon, kolektivni ugovor i ugovor o radu ne mogu da sadrže odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni ovim zakonom”.
U ovom granskom sindikatu smatraju i da na pravo rada do 67 godine ukazuju i “jasne direktive Evropske unije koje su sastavni dio poglavlja 19 pristupnih pregovora”.
Oni su, u saopštenju od 6. jula, za otkaz četvoro službenika Zavoda za zapošljavanje optužili njegovog direktora Davida Perčobića.
“Odlazak iskusnih i profesionalnih kadrova u penziju godinu dana ranije, isključivo zbog ličnog odbijanja direktora da uskladi postupanje sa instrukcijama resornog ministarstva rada, predstavlja klasičan čin diskriminacije po osnovu starosti u odnosu na sve ostale radnike u Crnoj Gori, kao i demonstraciju sile, jer zaposleni kojima se želi prekinuti radni odnos ne pripadaju njegovom minornom i servilnom žutom sindikatu koji je lično formirao”, navedeno je u tom saopštenju sindikata.
( Marija Mirjačić, Goran Kapor )