Nova „Velika igra” za bogatstvo Centralne Azije

Sredinom februara vlada Sjedinjenih Američkih Država postigla je sporazum sa Uzbekistanom kako bi obezbijedila bolji pristup važnim mineralnim resursima ove centralnoazijske države. Zajednički investicioni okvir između Američke međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC) i najmnogoljudnije zemlje Centralne Azije imao je za cilj unapređenje saradnje između dvije države, dajući prioritet investicijama u čitav lanac vrijednosti kritičnih minerala, uključujući njihovo istraživanje, eksploataciju i preradu. Sporazum, koji je DFC opisao kao “istorijski”, predviđa i osnivanje zajedničke američko-uzbekistanske investicione holding kompanije za buduće projekte u oblasti mineralnih resursa i infrastrukture.

Ovaj potez rezultat je nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da, od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, prodube odnose sa pet bivših sovjetskih republika Centralne Azije i ojačaju svoj uticaj u regionu bogatom prirodnim resursima, kojim je dugo dominirala Rusija, dok posljednjih godina Kina nastoji da preuzme vodeću ulogu.

Međutim, Sjedinjene Američke Države nisu jedine koje nastoje da učvrste odnose sa državama Centralne Azije. Dok se dugogodišnji uticaj Rusije u regionu postepeno smanjuje, a Kina preuzima sve značajniju ulogu, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo dodatno su ojačali svoje veze sa ovim područjem. Istovremeno, države Persijskog zaliva, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, uspostavile su značajna poslovna partnerstva u ovoj oblasti.

“Ovo podsjeća na ‘Veliku igru’”, rekao je Karim Dahu, zamjenik direktora za globalne odnose i saradnju u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), aludirajući na političko i diplomatsko nadmetanje koje je tokom većeg dijela 19. vijeka vođeno između Britanskog i Ruskog carstva za prevlast nad ovim prostorom.

“U toku je intenzivna konkurencija za mineralne resurse ovog regiona u okviru globalne trke za obezbjeđivanje pristupa tim sirovinama”, dodao je on.

Mineralno bogatstvo koje mijenja geopolitičku mapu

Centralna Azija postala je jedno od ključnih poprišta globalnog nadmetanja za kritične mineralne sirovine, uključujući i rijetke zemne elemente, čije su rezerve značajne, ali još uvijek u velikoj mjeri neiskorišćene.

Kina, koja je ostvarila značajan prodor u ove države, trenutno je vodeći svjetski snabdjevač i prerađivač ovih mineralnih sirovina. Prema izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) o kritičnim mineralima za 2025. godinu, Kina kontroliše lance snabdijevanja ključnim mineralima, poput mangan-sulfata i fosforne kiseline. Istovremeno, ona je i vodeći prerađivač, sa prosječnim tržišnim udjelom od oko 70 odsto u preradi 19 od 20 strateški važnih minerala obuhvaćenih analizom IEA.

U takvim okolnostima, najveće svjetske ekonomije nadmeću se za pristup bogatim mineralnim nalazištima država poput Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Centralna Azija raspolaže sa 39 odsto svjetskih rezervi rude mangana, 31 odsto rezervi hroma, 20 odsto olova, 13 odsto cinka, 9 odsto titanijuma, 6 odsto aluminijuma, te po 5 odsto bakra, kobalta i molibdena.

Kazahstan može da izvozi 21 od ukupno 34 sirovine koje je Evropska unija uvrstila na listu kritičnih. Kirgistan raspolaže trećim najvećim rezervama antimona na svijetu, dok Uzbekistan posjeduje jedanaeste najveće rezerve bakra. Taškent je već započeo razvoj proizvodnje litijuma i molibdena.

Ove sirovine od ključne su važnosti za širok spektar tehnologija čiste energije, od solarnih panela i vjetroturbina do sistema za skladištenje energije iz baterija, kao i za digitalne i odbrambene tehnologije. Zbog toga se očekuje da će potražnja za ovim elementima značajno ubrzati rast. Prema nedavnom izvještaju Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD), očekuje se da će se do 2040. godine potražnja za litijumom i grafitom povećati za 353 odsto, odnosno 131 odsto.

Zapad pojačava prisustvo, Rusija zabrinuta

Prije februarskog sporazuma, Tramp je prošlog novembra u Vašingtonu ugostio lidere Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana, kako bi razgovarali o partnerstvima u oblasti kritičnih minerala. Sjedinjene Američke Države su kasnije organizovale samit o mineralima, koji je rezultirao početnim memorandumima o razumijevanju sa 11 zemalja, uključujući i Uzbekistan, u vezi sa snabdijevanjem kritičnim mineralima.

Paralelno s tim, Evropska unija je obnovila napore da ojača veze sa ovim regionom. Krajem prošlog novembra, na Trećem ekonomskom forumu Evropska unija – Centralna Azija, održanom u Uzbekistanu, postignuto je šest velikih sporazuma. Među njima su bili finansiranje projekata za modernizaciju geoloških podataka radi privlačenja privatnih investitora i stvaranja transparentnih lanaca snabdijevanja kritičnim sirovinama, kao i sporazum vrijedan 3 miliona eura između Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj, usmjeren na razvoj održivog rudarstva ovih minerala širom Centralne Azije.

U junu su Saudijska Arabija i Kazahstan potpisali memorandum o razumijevanju čiji je cilj jačanje saradnje u rudarskom sektoru, razmjena znanja u oblasti istraživanja mineralnih resursa i povezanih tehnologija, kao i podsticanje zajedničkih ulaganja u rudarstvo.

Rusija je, s druge strane, izrazila zabrinutost zbog napora Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da obezbijede pristup rijetkim zemnim elementima i kritičnim mineralima u Centralnoj Aziji, regionu koji Moskva smatra dijelom svoje interesne sfere, u vrijeme kada i Kina sve više usmjerava pažnju ka ovom području.

“Zabrinuti smo zbog intenziteta kojim Vašington nastoji da postigne sporazume o kritičnim mineralima i rijetkim zemnim metalima. Ovdje nije riječ samo o ekonomskoj konkurenciji, već o pokušaju da se Rusija potisne i stvori infrastruktura pod kontrolom Zapada u neposrednoj blizini naših granica”, izjavio je u maju zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin.

Razvojna šansa ili nova zavisnost?

Sve veće interesovanje za njihove mineralne resurse, zemlje ovog regiona uglavnom vide kao priliku za podsticanje ekonomskog rasta i diverzifikaciju svojih privreda. Međutim, eksploatacija ovih resursa sa sobom nosi i brojne izazove.

“Potencijalni investitori nemaju pouzdane i ažurirane podatke o prirodnim resursima, zbog nedostatka geoloških istraživanja od sticanja nezavisnosti, kao i zbog korišćenja zastarjelih sistema za izvještavanje o rezervama. Dominacija domaćih državnih preduzeća u ovom sektoru, kao i raniji sporovi sa stranim investitorima, takođe su obeshrabrili ulaganja”, navodi se u martovskom izvještaju OECD-a.

Aružan Meirhanova, viša analitičarka u konsultantskoj kompaniji “Outpost Eurasia”, izjavila je da je modernizacija istraživanja ključni prvi korak.

“Strana tehnička pomoć u primjeni naprednih tehnologija, poput korišćenja vještačke inteligencije za geološko mapiranje i digitalizaciju podataka, pomoći će unapređenju upravljanja resursima, istovremeno jačajući lokalne kapacitete”, rekla je ona.

Dodala je da bi strana ulaganja trebalo da donesu i “razvojne koristi”, poput transfera tehnologije i uspostavljanja određenog nivoa prerade sirovina na lokalnom nivou.

Ključno pitanje za države Centralne Azije jeste da li će poslovanje zasnovano na kritičnim mineralima pomoći ekonomskom razvoju ili će dodatno učvrstiti zavisnost regiona od većih i bogatijih svjetskih sila.

“U zemljama u razvoju, eksploatacija kritičnih minerala može pogoršati zavisnost od izvoza sirovina, dovesti do degradacije životne sredine i produbiti društveno-ekonomske nejednakosti. Centralna Azija se suočava sa rizikom od ovih posljedica ukoliko ulaganja ostanu usmjerena isključivo na vađenje prirodnih resursa”, ocijenila je Meirhanova.

Kina brani poziciju, trka se nastavlja

Dok zemlje širom svijeta pokušavaju da ograniče globalnu dominaciju Kine u ovom sektoru, azijski gigant i dalje uživa relativno visok nivo samodovoljnosti. Ipak, prema nedavnom izvještaju Haškog istraživačkog instituta, Kina se suočava sa nizom nadolazećih izazova, posebno kada je riječ o rijetkim zemnim elementima.

Pored napora drugih velikih sila da preoblikuju lance snabdijevanja i smanje zavisnost od Kine, ova zemlja se suočava i sa iscrpljivanjem sopstvenih resursa, kao i sa pojačanom globalnom tehnološkom konkurencijom. Jedan od mogućih odgovora na ove izazove jeste uspostavljanje stabilnih strateških partnerstava sa ključnim regionima u razvoju, poput Centralne Azije. Autori izvještaja navode da bi kineska saradnja mogla biti usmjerena na podršku ovim zemljama u razvoju vertikalno integrisanih industrija — od istraživanja i eksploatacije do separacije minerala i napredne proizvodnje.

Prema izvještaju, kineski pristup razlikovao bi se od pristupa zapadnih kompanija koje se bave prirodnim resursima, a koje često daju prednost kratkoročnim interesima akcionara i smanjenju regulatornih rizika. Umjesto toga, Kina bi mogla da sarađuje sa državama Centralne Azije na izgradnji vertikalno integrisanih industrijskih modela koji povezuju rudarstvo sa preradom sirovina i proizvodnjom krajnjih proizvoda.

“Kineski bilateralni sporazumi često uključuju komponente poput transfera tehnologije, stručnog osposobljavanja i ulaganja u infrastrukturu — čime se saradnja predstavlja kao razvojni projekat, a ne kao jednostavan model eksploatacije resursa radi trgovine”, navodi se u izvještaju.

Kao dodatni pokazatelj nastojanja zapadnih zemalja da smanje zavisnost od Kine, administracija Donalda Trampa ponovo je na samitu Grupe sedam (G7), održanom prošlog mjeseca u Francuskoj, pokrenula prijedlog o stvaranju zapadnog trgovinskog bloka za kritične minerale.

Na kraju samita, zemlje G7 dogovorile su koordinaciju u cilju smanjenja zavisnosti od Kine kada je riječ o kritičnim mineralima, uz planove za pokretanje nove platforme za razmjenu podataka i povećanje zajedničkih strateških rezervi.

To znači da će Centralna Azija vjerovatno ostati u središtu globalnog nadmetanja za pristup ovim sirovinama. Brojna partnerstva pokrenuta sa državama ovog regiona posljednjih mjeseci i godina najvjerovatnije će biti praćena mnogim novim sporazumima u budućnosti.

preveo: S. STRUGAR

( Forin polisi )