Kako onlajn grupe vrbuju djecu za nasilje i samopovređivanje

Krajem 2024. godine, u mirnom predgrađu Stokholma, četrnaestogodišnji dječak prišao je muškarcu u osmoj deceniji života koji se kretao pomoću hodalice i tri puta ga ubo nožem u leđa.

Snimak napada u Heselbiju je prenošen uživo i brzo se proširio internetom. Time je dodatno podstaknut globalni onlajn ekosistem koji aktivno podstiče i veliča nasilje i ponižavanje drugih, fenomen koji istraživač Mark-Andre Aržantino naziva “gejmifikacijom nasilja”.

Prema navodima optužnice koja je podignuta protiv njega, dječak je bio povezan sa mrežom poznatom pod nazivom 764. Takve grupe poznate su po tome što putem video-igara, kao što su “Roblox” i “Minecraft”, i preko onlajn zajednica koje okupljaju mlade sa problemima mentalnog zdravlja ili pitanjima seksualnog identiteta, vrbuju maloljetnike radi internet ucjena, pritiskajući ih da izvršavaju nasilna djela ili da se samopovređuju.

Mreža 764, koju je osnovao tinejdžer iz Teksasa Bredli Kejdenhed, predstavlja samo jedan dio sve razvijenijeg globalnog onlajn ekosistema čiji se počinioci i žrtve nalaze u desetinama država širom svijeta. Kejdenhed trenutno u Sjedinjenim Američkim Državama služi kaznu zatvora od 80 godina zbog posjedovanja materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece.

Pred sudovima u više država trenutno se vodi nekoliko postupaka povezanih sa navodnim djelovanjem ovakvih grupa. Sudska dokumentacija iz brojnih zemalja ukazuje na to da njihovi pripadnici često veličaju nasilje, manipulaciju i nanošenje štete kao cilj sam po sebi, pri čemu prikupljaju snimke i druge dokaze o takvim djelima kako bi postali ozloglašeni i uspostavili kontrolu nad drugima.

“To su mladi ljudi koji vrbuju druge mlade ljude. Riječ je o fenomenu karakterističnom za mlade”, objašnjava Bjorn Iler, osnivač bezbjednosne kompanije “Revontulet”.

“Zabrinjavajući trend jeste to što žrtve postaju počinioci pokušavajući da se oslobode svojih internet zlostavljača, koji su prethodno stekli njihovo povjerenje i manipulisali njima, a zatim ih primorali da povređuju sebe”, kazala je komesarka Australijske savezne policije Krisi Baret.

Švedski sud je u aprilu 2025. godine utvrdio da je tinejdžer izvršio napad nožem, ali da zbog uzrasta nije mogao krivično da odgovara. Tokom istrage, međutim, pojavilo se još jedno ime, saopštile su lokalne vlasti listu Gardijan, korisničko ime na internetu: “Čai”.

Početkom 2025. godine, dok je zemlja još bila potresena ovim napadom, jedna djevojčica iz Australije pozvala je švedsku policiju. Željela je da vlastima ispriča ono što zna o osobi koja se na internetu predstavljala kao “Čai”.

"Ovo je mnogo veće od nekoliko pojedinačnih slučajeva"

Linus Svenson, istraživački novinar švedskog javnog servisa SVT, prije napada iz 2024. godine nikada nije čuo za mrežu 764.

Svenson navodi da sada zna za najmanje devet sudskih postupaka u Švedskoj povezanih sa “Komom” (The Com), nazivom za široku onlajn mrežu koja se bavi sajber kriminalom, iznudama i nasiljem, a čiji je dio i mreža 764. On ističe da je u čet grupama identifikovao više desetina članova iz Švedske.

“Ovo je mnogo veće od nekoliko pojedinačnih slučajeva. Mislim da je švedskim vlastima, ali i široj javnosti, bilo potrebno određeno vrijeme da zaista shvate razmjere ovog problema”, ističe on.

Dok je za potrebe istraživanja Švedske televizije (SVT) pregledao snimke i fotografije koje su članovi ove mreže dijelili na internetu, Svenson je naišao na slučaj tinejdžera sa sjevera Švedske koji je 2024. godine osuđen zbog pokušaja da prisili trinaestogodišnjeg dječaka da izvrši samoubistvo.

Prema riječima Jeni Estling, više javne tužiteljke pri Nacionalnoj jedinici Švedske za borbu protiv međunarodnog i organizovanog kriminala, upravo je taj tinejdžer osoba koja se na internetu predstavljala pod nadimkom “Čai”.

Tinejdžeru, čije se pravo ime ne može objaviti, prema optužnici se stavlja na teret više od 70 krivičnih djela, uključujući podsticanje druge osobe na samopovređivanje i samoubistvo, kao i proizvodnju materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Većina tih djela, prema navodima optužnice, počinjena je na štetu australijske djevojčice.

On se takođe tereti da je nagovorio jednog mladića iz Njemačke da se samopovrijedi toliko teško da je zamalo izgubio život.

Njegova advokatica Emili Tejra izjavila je za Gardijan da njen klijent odbacuje sve optužbe.

Suđenje je krajem juna privremeno obustavljeno nakon što je švedski sud naložio njegovo forenzičko psihijatrijsko vještačenje. U sudskim spisima navodi se da postoje “uvjerljivi dokazi da je počinio više djela koja mu se stavljaju na teret”. Nastavak postupka zakazan je za avgust.

Jeni Estling ističe da će ovaj slučaj biti važan test za pravosuđe, jer će pokazati da li je moguće krivično odgovarati za podsticanje drugih osoba, na daljinu i putem interneta, na samopovređivanje ili nasilna djela, što predstavlja jedno od glavnih obilježja grupa poput mreže 764.

“Oni imaju cilj koji se odnosi na samu grupu: da unište svijet… Ali članovi imaju i lični cilj: žele da steknu status unutar grupe”, kaže Estling.

Stvaranje novog materijala može biti uslov za ulazak u zatvorene čet grupe i sticanje drugih obilježja pripadnosti. “Oni prvenstveno prisiljavaju mlade žrtve da se sijeku ili da učestvuju u seksualnim radnjama. To koriste kako bi mogli da ih natjeraju da urade nešto još gore”, ukazuje ona.

Estling tvrdi da je osoba koja se predstavljala kao Čai imala “visok status” unutar mreže 764 i da je dobila poziv da pristupi čet sobi poznatoj kao “764 Inferno”.

Njegova advokatica osporava takav opis i navodi da je uloga njenog klijenta bila ograničena na uređivanje fotografija i video-snimaka.

“Okruženje poznato kao Kom veoma je promjenljivo i nestabilno. Moj klijent ne prihvata opis ‘764 Inferno’ kao organizovane grupe kakvom je tužilaštvo predstavlja. Prema njegovom mišljenju, radilo se samo o jednoj od mnogih čet grupa”, kaže Tejra.

Globalni fenomen

Optužnica koju je u aprilu 2025. godine objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država navodi da su dvojica Amerikanaca u ranim dvadesetim godinama, Leonidas Varagijanis i Prasan Nepal, bili dio čet grupe istog naziva, koja je “bila rezervisana za unutrašnje jezgro članova mreže 764”.

Njih dvojica se optužuju da su koristili “764 Inferno” kako bi, zajedno sa drugim članovima, učestvovali u udruženom stvaranju i distribuciji materijala koji uključuje seksualnu eksploataciju djece, između ostalih optužbi. Istraživači su utvrdili najmanje 295 hapšenja povezanih sa mrežom Kom u 33 zemlje, uključujući Australiju, gdje se pojedini slučajevi još uvijek nalaze pred sudovima.

Na Novom Zelandu, nakon dojave američkih vlasti, Ron Dog Kif priznao je 2025. godine krivicu po 13 tačaka optužnice, uključujući distribuciju “užasnog i eksplicitnog” materijala koji prikazuje seksualnu eksploataciju djece. Dvadesetdvogodišnjak je u decembru osuđen na više od pet godina zatvora.

Kif je tvrdio da je i sam bio žrtva mreže 764, navodeći da su mu članovi prijetili objavljivanjem njegovih ličnih podataka (doxing) ukoliko ne bi distribuirao takav materijal. Međutim, prema sudskim dokumentima, sud je zaključio da ta tvrdnja “jednostavno nije bila vjerodostojna”.

Prošle godine je u Ujedinjenom Kraljevstvu Kameron Finigan, tada devetnaestogodišnjak, osuđen na devetogodišnju produženu kaznu zatvora zbog posjedovanja terorističkog dokumenta, “priručnika za ubistva” sa uputstvima o tome kako izvršiti “napade vozilom”, kao i zbog posjedovanja nepristojnih snimaka djece. Takođe je osuđen zbog podsticanja druge osobe na internetu da sebi oduzme život.

Sud je utvrdio da je Finigan bio dio mreže 764.

“Predviđene žrtve su… ranjive osobe: naročito mladi pripadnici LGBTQI+ zajednice, pripadnici rasnih manjina i osobe koje pate od mentalnih bolesti ili poremećaja. One su ciljano birane upravo zato što su očigledno ranjive”, rekao je sudija prilikom izricanja presude.

U junu je još jedan britanski tinejdžer, Ilajdža Palmer, osuđen zbog podsticanja druge osobe na ozbiljno samopovređivanje, između ostalih optužbi. Policija je saopštila da je i on bio povezan sa mrežom 764 i da je svoju žrtvu pronašao preko igre “Roblox” i platforme za komunikaciju Diskord.

FBI koristi izraz “nihilistički nasilni ekstremizam” kako bi opisao ove aktivnosti, ali oko tog naziva postoji rasprava. Neki smatraju da je on previše neodređen i da pokušava da pod jednu zajedničku kategoriju svrsta previše različitih grupa.

Istraživači poput Aržantina ukazuju da ideologija u ovakvim onlajn prostorima može biti “promjenljiva, performativna i uglavnom simbolična”, okultni ili neonacistički simboli često služe kao oznake pripadnosti grupi, a ne kao dio “koherentnih političkih programa”.

Prema riječima Bjorna Ilera, ni samo članstvo u ovim grupama nije jasno definisano, zbog čega on radije koristi izraz “mizantropske” grupe. “To su u osnovi Diskord serveri. Postoje kanali unutar kanala, pa još kanala”, kaže on.

Na kraju, potraga za materijalom za seksualnu ucjenu svodi se na “moć i… kontrolu nad žrtvom”, kaže Iler, dodajući da takav sadržaj može biti dijeljen u takozvanim “knjigama predanja” (lore books) kako bi druge osobe nastavile sa zlostavljanjem žrtava.

“Dijeljenje takvog materijala… dovodi do većeg ‘klauta’ (clout), odnosno društvenog statusa i uticaja unutar zajednice. Suočavanje s tim pitanjem izuzetno je važno sa stanovišta zaštite žrtava”, ističe on.

"To može da se dogodi bilo kome"

Mnogo prije nego što su ova hapšenja sprovedena, nezavisna istraživačica Beka Spinks iz svog doma u Teksasu pratila je djelovanje ovih grupa.

“Kao majka, užasnuta sam. Nisam mogla samo da zatvorim oči i kažem: dobro, neko drugi će se time baviti. Ko radi na ovome? Šta se dešava? Kako možemo da pomognemo?”, pita ona.

U okviru svog rada, prije nekoliko godina počela je da razgovara sa majkom australijske navodne žrtve osobe koja se predstavljala kao Čai. Majka je tada pokušavala da privuče pažnju nadležnih institucija i dobije pomoć za svoje dijete.

Suđenja muškarcima povezanim sa mrežom 764 širom svijeta, kaže Spinks, donijela su određeno olakšanje. “Ona je veoma hrabra”, kaže ona o navodnoj žrtvi u slučaju Čai. “A njena majka je takođe zaista izuzetno snažna osoba”, dodaje Spinks.

Suđenje Čaiju uglavnom se odvijalo iza zatvorenih vrata, ali posljedice navodnih krivičnih djela po žrtve su očigledne.

Spinks kaže da joj je najveći prioritet podizanje svijesti među roditeljima i pripadnicima organa za sprovođenje zakona.

“Mnogo puta djeca izađu i potraže pomoć, ali policija možda ne prepozna znakove da je riječ o mreži 764, pa slučaj ne istražuje onoliko ozbiljno koliko bi trebalo”, naglašava ona.

Spinks smatra da je potrebna veća informisanost i među roditeljima. Australijska savezna policija kao upozoravajuće znakove navodi pojavu samopovređivanja, naglo povlačenje iz odnosa sa porodicom i prijateljima, kao i tajnovito ponašanje u vezi sa aktivnostima na internetu.

“Jedno od najvećih i najopasnijih pogrešnih uvjerenja jeste da se ovo neće dogoditi nama ili da se to događa samo određenoj vrsti djece. U stvarnosti, ovo se zaista može dogoditi bilo kome”, ističe Spinks.

preveo: S. STRUGAR

( Gardijan )