HRA predložila izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima: Traže pravičniji postupak za provjeru bezbjednosnih smetnji
Predloženo da komisiju, osim predstavnika MUP-a, čine i sudija u penziji, advokat i predstavnici institucija za zaštitu prava
Akcija za ljudska prava (HRA) predložila je poslanicima, Vladi Crne Gore i Delegaciji Evropske unije (EU) izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima kojima bi se, kako smatraju, obezbijedio pravičniji postupak utvrđivanja bezbjednosnih smetnji.
Iz te nevladine organizacije (NVO), čija je izvršna direktorica Tea Gorjanc Prelević, saopšteno je da bi službenici ili kandidati na koje se odnose bezbjednosne smetnje trebalo da imaju pravo da budu upoznati sa razlozima za njihovo utvrđivanje i da iznesu argumente prije donošenja odluke.
HRA predlaže da bezbjednosne smetnje utvrđuje posebna komisija čiji bi sastav, osim predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova, činile i osobe od integriteta izvan izvršne vlasti. To je, kako navode, suština predloženih izmjena.
Predlozi su upućeni nakon što su vlast i opozicija 7. jula 2026. godine potpisali Sporazum o prevazilaženju parlamentarne krize, kojim su se obavezali da izmijene Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost do kraja jula.
"Iako taj dogovor nažalost nije predvidio i javnu raspravu, u nastojanju da doprinesemo opštem interesu poštovanja ljudskih prava na bezbjednost, na rad, na privatnost i na pravičnost postupka u kome se ta prava ostvaruju, dostavili smo naš predlog izmjena zakona svim poslanicima i poslanicama, ministrima pravde i unutrašnjih poslova, predsjedniku Vlade, kao i šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, zahvaljujući kome je i došlo do preliminarnog dogovora o izmjenama zakona. Cilj predloženih izmjena je da se institut provjere bezbjednosnih smetnji uskladi sa Ustavom, standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima, Evropskom poveljom o osnovnim pravima i praksom Evropskog suda pravde", navodi se u saopštenju.
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji. HRA predlaže da komisija umjesto sadašnjih pet ima sedam članova i da bude mješovitog sastava.
Pored predstavnika MUP-a, u komisiji bi, prema predlogu, bili sudija u penziji kojeg predlaže Sudski savjet, advokat kojeg predlaže Advokatska komora, univerzitetski profesor prava ili predstavnik organizacije civilnog društva koja se bavi zaštitom ljudskih prava, kao i predstavnik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Predviđa se i mandat članova od pet godina, uz zabranu proizvoljnog razrješenja prije isteka mandata.
HRA navodi da se ključna u pravima kandidata odnosi na to da moraju biti upoznati sa razlozima zbog kojih je utvrđena bezbjednosna smetnja.
Prema važećem rješenju, kandidat se obavještava samo da bezbjednosna smetnja postoji, ali ne i na osnovu kojih razloga je utvrđena, što je, kako podsjećaju iz te NVO, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda tri puta ocijenio kao neustavno.
Predlogom se uvodi obaveza da kandidat dobije obrazloženje odluke, kao i pravo žalbe.
HRA predlaže i da Odbor za bezbjednost i odbranu redovno nadzire rad komisije.
Među predloženim izmjenama je i uvođenje roka zastarjelosti, prema kojem se bezbjednosna smetnja, po pravilu, ne bi mogla zasnivati na događajima starijim od pet godina.
Izuzetak bi bili slučajevi kada je u vezi sa tim događajima u toku ili pravosnažno okončan krivični postupak, ili kada postoje ranije nepoznate činjenice koje nisu mogle biti otkrivene.
HRA predlaže i pravo uvida u kompletan spis predmeta i kopije dokaza, uz ograničenja samo u slučajevima zaštite tajnih izvora i bezbjednosnih interesa države.
U tim situacijama, prema predlogu, sud bi morao da izvrši uvid u cijeli spis i ocijeni da li je ograničenje pristupa bilo opravdano.
Izmjenama koje predlaže HRA bi ista pravila važila i za provjere bezbjednosnih smetnji kod policijskih službenika koji već rade.
HRA predlaže obaveznu usmenu raspravu prije donošenja odluke, pravo službenika da predlaže i osporava dokaze, kao i obavezu komisije da u izvještaju navede činjenice, dokaze i razloge zbog kojih je eventualno odbila odbranu.
Predlogom je obuhvaćeno i pravo na naknadu štete u slučaju da sud pravosnažno poništi odluku o postojanju bezbjednosne smetnje. U tom slučaju službenik bi imao pravo na povratak na radno mjesto i zvanje, isplatu zaostalih zarada sa doprinosima, kao i pravičnu novčanu naknadu nematerijalne štete zbog povrede ugleda i profesionalnog integriteta.
"Predloženim izmjenama i dopunama postiže se depolitizacija i profesionalizacija Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, jača se njena institucionalna i lična nezavisnost, uvode se procesna načela i standardi pravičnog postupka, povećava se transparentnost i odgovornost u odlučivanju, unapređuje se pravo lica na obrazloženu odluku i djelotvoran pravni lijek, te se jača parlamentarni i institucionalni nadzor – uz istovremeno očuvanje legitimnih bezbjednosnih interesa države", zaključuju u HRA.
( S.S. )