IA: Predloženim izmjenama Zakona o SDT-u snižavaju se uslovi za izbor GST-a, specijalnih tužilaca i savjetnika

Predloženim izmjenama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) šire se ovlašćenja SDT-a i snižavaju uslovi za izbor glavnog specijalnog tužioca (GST), specijalnih tužilaca i savjetnika, saopšteno je iz Instituta alternativa (IA).

Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk kazao je da predloženim izmjenama Zakona o SDT-u Vlada predlaže fleksibilnije uslove za izbor glavnog specijalnog tužioca i specijalnih tužilaca, pa će za specijalne tužioce moći da konkurišu i pravnici sa desetogodišnjim iskustvom na drugim pravnim poslovima, a ne samo sudije, tužioci ili advokati sa desetogodišnjim iskustvom, kako je sada slučaj.

“Smanjuju se uslovi za zapošljavanje savjetnika sa pet na tri godine radnog staža i omogućava da oni, po ovlašćenju specijalnog tužioca, zastupaju optužne predloge pred sudom”, rekao je Muk u saopštenju.

On je kazao da se omogućava zapošljavanje sa VI stepenom u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO), bez javnog konkursa.

Kako je naveo Muk, u IA to smatraju još jednim u nizu zaobilaženja transparentnih i konkurentnih procedura.

“To kritikujemo već godinama, naročito jer je Uprava policije organizaciona cjelina unutar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), a SPO samo organizaciona cjelina unutar Uprave policije. Na ovaj koruptivni rizik ukazala je i Agencija za sprečavanje korupcije u svom mišljenju na predlog Zakona”, kaže se u saopštenju.

Muk je u saopštenju naveo da se ključna kontroverza odnosi na odnos između GST-a i vrhovnog državnog tužioca (VDT).

On je rekao da se predviđa mogućnost da GST uloži prigovor ukoliko VDT odluči da preuzme predmet ili pojedine radnje iz nadležnosti SDT-a, a o tom prigovoru odlučivao bi Tužilački savjet, bez učešća VDT-a.

“Vlada ovo rješenje obrazlaže potrebom dodatnog jačanja institucionalne samostalnosti SDT-a, a kritikovali su ih i Vrhovno državno tužilaštvo i IA“, kaže se u saopštenju.

Muk je podsjetio da Ustav propisuje da VDT predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku.

On je kazao da onda nije jasno kako se ovim Predlogom zakona sada namjerava propisati dodatno isključenje u sporu između GST i VDT.

“Ne treba zaboraviti da u Tužilačkom savjetu, sjedi još jedan tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i jedan tužilac iz SDT-a, što u konkretnom sporu predstavlja novi sukob interesa, jer je teško očekivati da oni glasaju suprotno stavu svog neposrednog rukovodioca”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će uz to, o sporu između GST i VDT odlučivati i tužioci nižih tužilaštava, viših i osnovnih, advokati i ugledni pravnici, što cijeli spor izvlači van državnog tužilaštva u organ kojem to nije ni formalna ni prirodna i logična ustavna ni zakonska nadležnost.

“Vrhovno državno tužilaštvo se takođe protivilo navedenom predlogu, smatrajući da se time narušavaju hijerarhija i jedinstvo državnog tužilaštva. Predlagalo je da, ukoliko takav mehanizam ostane, o prigovoru odlučuje sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, a ne Tužilački savjet”, dodaje se u saopštenju.

Kako se navodi, Predlog Zakona propisuje da državni tužioci koji se privremeno upućuju u SDT, moraju ispunjavati uslove propisane za izbor specijalnih tužilaca, šest godina radnog iskustva kao državni tužilac.

Muk je rekao da Vlada nije prihvatila sugestiju IA da se propiše obaveza da GST obrazloži predlog da se određeni državni tužilac uputi u SDT, naročito imajući u vidu da se upućivanje u praksi pretvara u višegodišnji mandat, a bez transparentne i konkurentne procedure, i protivno principu napredovanja zasnovanog na zaslugama.

On je kazao da u IA smatraju da je neophodno da se ispune određeni uslovi, da bi se pokrenuo mehanizam upućivanja, i to da u SDT funkciju vrši manji broj tužilaca od onog koji je propisan, da su slobodna mjesta oglašena i da nije bilo prijavljenih ili da prijavljeni kandidati nijesu izabrani.

“Mogućnost upućivanja tužilaca u SDT propisana je kako bi se rješavali privremeni izazovi u kadrovskim kapacitetima SDT-a, a u praksi se tim mehanzimom rješava dugogodišnji problem nedovoljnog broja specijalnih tužilaca, u cilju efikasnijeg postupanja u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije”, kaže se u saopštenju.

Muk je rekao da se predlogom zakona GST-u daju dodatna prava i privilegije, počev od izuzimanja od ocjenjivanja.

On je kazao da se mijenja donekle i način izbora rukovodioca SPO, tako što će ga direktor Uprave policije ubuduće postavljati na predlog GST-a, umjesto po prethodno pribavljenoj saglasnosti GST-a, kako je sada slučaj.

“Time GST dobija aktivniju ulogu u izboru rukovodioca policijskog odjeljenja koje postupa u predmetima iz nadležnosti SDT-a, dok konačna odluka i dalje ostaje u nadležnosti direktora Uprave policije”, kaže se u saopštenju.

Navodi se i da je predviđena i mogućnost privremenog raspoređivanja policijskih službenika u SPO radi efikasnijeg rada na složenim predmetima.

Dio izmjena, kako je kazao Muk, odnosi se na istražitelje koji pružaju stručnu podršku SDT-u.

“Proširuje se krug institucija iz kojih mogu biti angažovani, uvodi se dodatak na zaradu za vrijeme rada na predmetima SDT-a, preciziraju njihove obaveze i disciplinska odgovornost, a državni organi dobijaju obavezu da, kada je to potrebno, "stave na raspolaganje ljudske i tehničke resurse" SPO-u”, kaže se u saopštenju.

Muk je rekao da ovako propisana odredba može biti u suprotnosti sa ljudskim pravima, pravima iz radnog odnosa, odnosno propisa koji uređuju službenički sistem.

Prema njegovim riječima, iz Predloga zakona proizilazi da je Vlada prihvatila mali broj sugestija iz javne rasprave.

“Odustala je od uvođenja posebnog sistema ocjenjivanja specijalnih tužilaca, djelimično su prihvaćeni predlozi koji se odnose na preciznije uređivanje uslova za upućivanje državnih tužilaca u SDT i izmjene uslova za zapošljavanje savjetnika”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Ministarstvo pravde obrazložilo da su gotovo svi ostali predlozi odbijeni zato što prevazilaze obim preporuka Venecijanske komisije, odstupaju od koncepta predloženih izmjena ili zadiru u pitanja koja su uređena drugim zakonima.

Muk je rekao da je, drugim riječima, Vlada zauzela stav da će prihvatati samo one predloge koji su neposredno povezani sa ispunjavanjem evropskih preporuka i unapređenjem operativnog rada SDT-a.

“Posmatrano u cjelini, predložene izmjene ne predstavljaju novu koncepciju SDT-a, ali su na tragu tendencije daljeg osamostaljivanja SDT unutar formalno jedinstvene tužilačke organizacije. Istovjetna ocjena se može dati i za položaj SPO unutar Uprave policije, odnosno MUP-a”, kaže se u saopštenju.

( MINA )