U EU se za penzije i socijalu izdvaja šest puta više nego u Crnoj Gori

Ukupna izdvajanja po stanovniku u 2023. godini u Crnoj Gori su bila 1.418 eura, dok je prosjek u članicama EU 8.225 eura Crna Gora za socijalnu zaštitu i penzije u 2024. izdvojila 19,5 odsto svog BDP-a, a prosjek u EU je 28 odsto

4426 pregleda8 komentar(a)
Isplate potrebno povećati za 570 miliona da bi bile na novou prosjeka EU, Foto: BORIS PEJOVIC

Prosječno izdvajanje za penzije i socijalne naknade po stanovniku veće je za skoro šest puta u Evropskoj uniji nego što je to u Crnoj Gori, pokazuju podaci koje je objavio Eurostat.

Crna Gora je u 2024. godini, za ukupne troškove socijalne zaštite, računajući i isplatu penzija, potrošila 1,49 milijardi eura, ili 19,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za tu godinu, saopštio je Monstat prošle sedmice. Prema istoj metodologiji Eurostata, prosjek na nivou članica Evropske unije je da se za ukupni sistem socijalne zaštite potroši 27 do 28 odsto BDP-a. Da bi Crna Gora bila na nivou prosjeka EU u 2024. godini, trebalo je da za socijalnu zaštitu i penzije potroši još oko 570 miliona eura.

Ova istraživanja rade se na osnovu ESSPROS metodologije, koju primjenjuju sve članice EU, države kandidate za članstvo, kao i neke koje nisu u tom procesu. Metodologija je ista za sve, ali same zemlje imaju različite sisteme socijalne i penzione zaštite stanovništva.

Rok da države dostave ove podatke Eurostatu još nije istekao, tako da su podaci na sajtu ove evropske institucije objavljeni za 15 država, dok su ostale u procesu validacije, potvrđivanja takvih podataka.

Prema podacima za 2024. godinu, najveće izdvajanje imala je Finska koja je za isplatu penzija i socijalne zaštite potrošila 32,93 odsto svog BDP-a, a zatim Austrija sa 32,69 odsto svog BDP-a. Najmanje izdvajanja za ove svrhe ima Malta sa 13,4 odsto BDP-a.

Prema podacima za 2023. godinu, koji su u cijelosti objavljeni na sajtu Eurostata, Crna Gora je u toj godini za penzije i socijalne naknade potrošila 1,23 milijarde ili 17,9 odsto svog tadašnjeg bruto domaćeg proizvoda. Prosjek na nivou 27 članica Evropske unije za ova izdvajanja tada je bio na nivou od 27,79 odsto njihovog BDP-a, a prosjek kod članica koje primjenjuju euro kao valutu je 28,57 odsto.

Kada se ovi izdaci za penzije i socijalne naknade za 2023. podijele po stanovniku, po metodologiji stalnih cijena i kako je to objavio Eurostat, dobije se da je ovo izdvajanje po stanovniku godišnje za Crnu Goru iznosilo 1.418 eura, dok je prosjek u članicama EU bio 8.225 eura. Odnosno, prosječno izdvajanje za penzije i socijalne naknade veće je za skoro šest puta u EU nego što je to u Crnoj Gori.

Najviše izdvajanje, prema podacima Eurostata, od članica EU bilo je u Luksemburgu 20.716 eura, što je skoro 15 puta više nego u Crnoj Gori, a zatim slijedi Danska sa 15.158 eura, Švedska sa 12.145 eura, Finska sa 11.696 eura, Holandija sa 11.670 eura... Najmanja izdvajanja imali su Bugarska sa 1.714 i Rumunija sa 1.885 eura, ali i to je za 20 i 30 odsto više nego u Crnoj Gori.

Najbliža članica, Hrvatska, u toj godini imala je izdvajanja za penzije i socijalne naknade od 3.195 eura, što je za 2,2 puta više nego u Crnoj Gori.

Od evropskih zemalja koje nisu članice EU, najveći iznos novca za isplate penzija i socijalnih naknada po stanovniku imala je Norveška sa 20.791 eura po stanovniku i Švajcarska 18.251 euro. Najmanje izdvajanje bilo je u Bosni i Hercegovini 1.133 i u Srbiji 1.229. U tabelama Eurostata za 2023. i 2024. godinu, po izdacima za penzije i socijalne naknade po stanovniku, nema Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Prema izvještaju Monstata, od prošle sedmice, za ukupne troškove socijalne zaštite (računajući i penzije), u 2024. godini, izdvojeno je 1,491 milijardu eura, što je povećanje za 230 miliona ili 18 odsto u odnosu na 2023. godinu, usljed tadašnjeg rasta penzija i djelimičnog rasta socijalnih naknada.

“Prema funkcijama socijalne zaštite, u 2024. godini, najveći udio u ukupnim troškovima za naknade socijalne zaštite odnosio se na troškove za funkciju starost (isplata penzija) 539,32 miliona eura, odnosno 36,9%, dok je za funkciju bolest/zdravstvena zaštita iznosio 453,19 miliona eura, odnosno 31,0%. Treća grupa po visini troškova je funkcija nasljednici (penzije i naknade koje se nasljeđuju i naknade u slučaju smrti korisnika), koja je iznosila 172,56 miliona eura, odnosno 11,8%, nakon čega slijede socijalne naknade za porodicu/djecu 122 miliona ili 8,4 odsto, po osnovu invaliditeta 119 miliona ili 8,2 odsto, nezaposlenost 37 miliona ili 2,5 odsto, ostale naknade za socijalnu isključenost koja nije drugdje klasifikovana 17 miliona ili 1,2 odsto i administrativni troškovi 28,5 miliona ili 1,9 odsto”, naveli su iz Monstata.

U poređenju sa 2023. godinom, do rasta udjela u ukupnim troškovima zabilježen je kod funkcije starost/penzije (za 3,4 procentna poena), funkcije nasljednici (za 1,5 procentnih poena) i funkcije invaliditet (za 0,4 procentna poena), a do pada udjela u ukupnim troškovima je došlo kod funkcije porodica/djeca (za 2,5 procentnih poena), funkcije bolest/zdravstvena zaštita (za 2,2 procentna poena) i funkcija nezaposlenost i socijalna isključenost koja nije drugdje klasifikovana (za 0,3 procentna poena).

“Udio troškova socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu Crne Gore u 2024. godini iznosio je 19,5%, što je povećanje za 1,6 procentnih poena u odnosu na 2023. godinu. Nominalni rast bruto domaćeg proizvoda u tekućim cijenama u 2024. godini iznosio je 8,1%, dok su se ukupni troškovi socijalne zaštite u 2024. godini povećali za 18 odsto”, naveli su iz Monstata.

Od ukupnog iznosa za isplate penzija i socijalnih naknada, svega dva odsto te sume ili 30 miliona od milijardu i po, zavisi od promjene materijalnog stanja i predviđa njegovu provjeru.

Od ukupnog ovoga troška od skoro milijardu i po, 606 miliona se obezbjeđuje kao poseban državni prihod od namjenskih doprinosa za PIO, zdravstvo, osiguranje od nezaposlenosti, naknada za profesionalnu rehabilitaciju... dok se 888 miliona odnosi na novac obezbijeđen od opštih prihoda države - porezi, akcize...

I male članice višestruko premašuju sume koje izdvaja Crna Gora

Malta prema Eurostatu ima 550 hiljada stanovnika, a za isplatu penzija i socijalnih naknada u 2023. godini je potrošila 2,74 milijarde, što je za 120 odsto više nego Crna Gora koja ima 620 hiljada stanovnika, a za ove namjene je te godine potrošila 1,23 milijarde.

Kipar ima 780 hiljada stanovnika, a za isplatu penzija i socijalnih naknada u 2023. potrošio je 6,1 milijardu ili pet puta više nego Crna Gora.

Island ima 403 hiljade stanovnika, a prema podacima Eurostata, za isplatu penzija i socijalnih naknada u 2023. godini je potrošio 7,37 milijardi ili šest puta više nego Crna Gora.

Evropska država sa najboljim standardom, Luksemburg, ima malo više stanovnika nego Crna Gora - 688 hiljada, ali je za penzije i socijalu u 2023. godini isplatio 18,1 milijardu, što je skoro 15 puta više nego što je Crna Gora.