Ombudsman: Javna komunikacija ne smije doprinositi stvaranju ili produbljivanju predrasuda, stigmatizacije...

Javna komunikacija mora biti u skladu sa principima ravnopravnosti i poštovanja ljudskih prava i ne smije doprinositi stvaranju ili produbljivanju predrasuda, stigmatizacije ili netrpeljivosti prema bilo kojoj društvenoj grupi, uključujući LGBTIQ osobe, poručili su iz institucije Ombudsmana.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su u reagovanju povodom jučerašnje diskusije u Skupštini, koja se odnosila na usklađivanje seta zakona sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, ukazali na značaj njegovanja javnog dijaloga zasnovanog na međusobnom uvažavanju, poštovanju ljudskog dostojanstva i principa jednakosti.

“Sloboda izražavanja predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava i jedan od temelja demokratskog društva”, naveli su iz institucije Zaštitnika.

Međutim, kako su poručili, ostvarivanje tog prava podrazumijeva i odgovornost, naročito kada je riječ o nosiocima javnih funkcija, čije izjave imaju značajan uticaj na oblikovanje društvenog diskursa.

“Zaštitnik ukazuje na to da javna komunikacija mora biti u skladu sa principima ravnopravnosti i poštovanja ljudskih prava i da ne smije doprinositi stvaranju ili produbljivanju predrasuda, stigmatizacije ili netrpeljivosti prema bilo kojoj društvenoj grupi, uključujući LGBTIQ osobe”, kaže se u reagovanju.

Iz institucije Ombudsmana su istakli da politički akteri, kao i svi nosioci javnih funkcija, imaju posebnu odgovornost da svojim djelovanjem doprinose kulturi dijaloga, međusobnom uvažavanju i zaštiti dostojanstva svakog pojedinca, a ne produbljivanju podjela i marginalizaciji osoba po bilo kom ličnom svojstvu.

“Važnu ulogu u očuvanju standarda parlamentarne komunikacije ima nadležni odbor za praćenje poštovanja Etičkog kodeksa, koji je mehanizam samokontrole za reagovanje na neprimjerene oblike komunikacije”, navodi se u reagovanju.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su podsjetili da je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola usvojen 2020. godine, a da se primjenjuje od 2021. godine.

Kako su naveli, usklađivanje drugih propisa sa tim zakonom predstavlja obavezu usmjerenu na obezbjeđivanje pune primjene prava koja iz njega proizilaze.

“Blagovremeno usklađivanje zakonodavstva i njegova dosljedna primjena od ključnog su značaja za ostvarivanje jednakosti, pravne sigurnosti i ravnopravnosti svih građana i građanki”, kaže se u reagovanju.

Iz institucije Zaštitnika su reagovali i povodom informacije o nasilničkom ponašanju i upadu u prostorije portala Standard i ukazali na to da ugrožavanje bezbjednosti novinara predstavlja najekstremniji oblik kršenja medijskih sloboda i prava na slobodno, nezavisno i bezbjedno obavljanje novinarskog posla.

“Iako je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila značajan napredak u unapređenju normativnog i institucionalnog okvira za zaštitu medijskih sloboda i bezbjednosti novinara/ki, ovakva i slična prijeteća ponašanja iznova opominju da je neophodno istrajno raditi na stvaranju ambijenta u kojem će predstavnici/ce medija svoj posao obavljati bez straha od nasilja, pritisaka i zastrašivanja”, kaže se u reagovanju.

Tome će, kako su rekli iz institucije Ombudsmana, svakako doprinijeti efikasno procesuiranje takvih slučajeva, kao najbolji odgovor na neprihvatljivost ovakvih ponašanja.

( MINA )