Spomenik na Stražici mora na ozbiljnu rekonstrukciju

Spomenik na Stražici, jedan od najprepoznatljivijih simbola Pljevalja i memorijalno mjesto posvećeno žrtvama Pljevaljske bitke, već godinama je u lošem stanju. Posljednjih mjeseci počelo je urušavanje i razdvajanje ploča na objektu, a pristup spomeniku je, prema navodima predstavnika UBNOR-a Pljevlja, trenutno onemogućen i prostor je ograđen trakom upozorenja.

Sve to ukazuje na hitnu potrebu za njegovom detaljnom rekonstrukcijom i zaštitom od daljeg propadanja.

U Udruženju boraca NOR-a i antifašista upozoravaju da je stanje spomenika već godinama ozbiljno i da se, kako tvrde, na njihova upozorenja nije adekvatno reagovalo.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Pljevlja Goran Čavić navodi da od početka generalne rekonstrukcije, koja je započeta prije 2020. godine, radovi na Stražici nijesu privedeni kraju niti su, prema njegovoj ocjeni, urađeni kvalitetno.

“Dokaz za to je stanje radova koji su navodno tada završeni, a već je došlo do propadanja”, kazao je Čavić “Vijestima”.

On tvrdi da se UBNOR Pljevlja još prije četiri godine obraćao Sekretarijatu za kulturu Opštine, upozoravajući da je vrh spomenika oštećen i da su potrebne ozbiljne građevinske intervencije kako bi se spriječilo potpuno urušavanje obeliska i moguće posljedice po živote i zdravlje ljudi.

“Niko ništa nije preduzeo i danas smo došli do toga da je spomenik ograđen trakom upozorenja, a pristup onemogućen”, kazao je Čavić.

On smatra da je takvo stanje Stražice neprihvatljivo, posebno imajući u vidu značaj koji ovaj memorijal ima za grad.

“Stražica je simbol Pljevalja i ostaviti spomenik u ovakvom stanju je prosto neprihvatljivo, ali nas jako zabrinjava ćutanje nadležnih i neoglašavanje oko ovog problema”, rekao je Čavić.

Govoreći o razlozima zbog kojih spomenik, kako smatra, nije adekvatno održavan i zaštićen, Čavić je iznio i svoj lični stav da se ne može oteti utisku da postoji politička pozadina takvog odnosa prema Stražici.

“Nisam pristalica teorija zavjere, ali ponekad ne mogu da se otmem utisku da, znajući koju ideologiju zagovara aktuelna vlast u Pljevljima, postoji svjesna namjera da spomenik bude neupotrebljiv i pristup njemu ograničen”, kazao je Čavić.

Istakao je da se na Stražici nalaze posmrtni ostaci stotina poginulih boraca i da, bez obzira na političke i ideološke razlike, postoji civilizacijska obaveza da se memorijalni kompleks održava u dostojanstvenom stanju.

“Tu se nalaze posmrtni ostaci 436 palih boraca za slobodu iz pljevaljskog kraja i, ako ništa drugo, imamo civilizacijsku obavezu da to mjesto održimo u pristojnom stanju”, poručio je Čavić.

Na posljednjoj sjednici Skupštine opštine odbornik DPS-a Marko Tošić ukazao je na loše stanje spomenika. Pitao je zbog čega se već godinama u kapitalnom budžetu nalazi stavka koja se odnosi na rekonstrukciju spomenika ili izradu planske dokumentacije, a da u međuvremenu nijesu preduzete konkretnije aktivnosti na njegovoj obnovi.

Odgovor je stigao sa dvije adrese, iz resornog Sekretarijata i od predsjednika Opštine Darija Vraneša.

Sekretarka Sekretarijata za kulturu, socijalna i druga pitanja Sanja Đondović kazala je da se čeka odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara kojom bi zvanično trebalo da bude utvrđeno koja su spomen-obilježja na teritoriji opštine Pljevlja od lokalnog, a koja od državnog značaja.

Prema njenim riječima, lokalna uprava bez potrebnih saglasnosti i odobrenja nadležnih institucija ne može samostalno krenuti u rekonstrukciju spomenika koji ima status kulturnog dobra od državnog značaja.

Vraneš poručuje da lokalna uprava ima namjeru da spomenik kvalitetno sanira, ali da je za to potrebno pripremiti odgovarajuću projektnu dokumentaciju, obezbijediti novac i sprovesti proceduru javne nabavke.

“Prvi planovi da se spomenik na Stražici rekonstruiše krenuli su 2016. godine, međutim, tada se niko nije javio na tender. Ova lokalna uprava ima plan da kvalitetno sanira spomenik. On je od državnog značaja i prepoznatljiv je u gradu”, kazao je Vraneš.

On je istakao da je potrebno uraditi kvalitetan projekat, odnosno postojeću dokumentaciju eventualno uskladiti sa savremenim standardima i eurokodovima, nakon čega bi trebalo obezbijediti finansijska sredstva i raspisati tender.

“To je proces koji je dug i zahtijeva velika finansijska sredstva, međutim mi stvarno imamo i želju i volju da se taj spomenik uredi i da bude u najboljem svjetlu”, poručio je Vraneš, uz očekivanje da bi u obnovi mogla pomoći i država.

Spomenik na Stražici podignut je 1961. godine u čast poginulih boraca i građana Pljevalja u Pljevaljskoj bici 1. decembra 1941. godine. Djelo je arhitekte Mirka Đurića, a karakteriše ga elegantni obelisk visok 27 metara, izdignut iznad pet metara visoke kripte, čime ukupna visina kompleksa iznosi oko 32 metra.

U podnožju obeliska, sa tri strane, postavljene su monumentalne bronzane figure, dok se na vrhu, sa istočne i zapadne strane, nalaze petokrake. U kripti je smješten sarkofag s kostima palih boraca, dok su unutrašnji zidovi ukrašeni mozaicima. Na spoljašnjem zidu nalazi se i monumentalni bronzani reljef.

Spomenik je 2000. godine odlukom Skupštine opštine Pljevlja proglašen Memorijalnim centrom “1. decembar”.

Radovi na rekonstrukciji počeli su 2015. godine, kada je tadašnja lokalna vlast izdvojila oko 176.000 eura za sanaciju kripte i obeliska. U skladu sa ugovorom, trebalo je da budu sanirani oštećeni zidovi, granitne i mermerne ploče, unutrašnji mozaici i reljefi na spoljnim zidovima, atmosferska kanalizacija, uveden video-nadzor i razvedena električna energija u unutrašnjosti spomenika.

Međutim, svi ugovoreni građevinski i konzervatorsko-restauratorski radovi, prema dostupnim informacijama, nijesu završeni u predviđenom roku niti na zadovoljavajući način. Radovi su prekinuti, a spomenik je nakon toga ostao izložen daljem propadanju.

Posljednja značajnija sanacija prije toga obavljena je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka.

Prema podacima koje je ranije iznosio dugogodišnji predsjednik boračke organizacije Vidoje Despotović, u zajedničkoj grobnici počivaju i posmrtni ostaci 214 od ukupno 236 boraca poginulih u Pljevaljskoj bici.

Despotović je ranije ukazivao i na to da spomenik nikada nije u potpunosti završen, jer na njegovim unutrašnjim zidovima nijesu upisana imena svih poginulih boraca. Prema njegovim riječima, poznata su imena svih poginulih boraca iz 14 crnogorskih opština, pa je postojala mogućnost da se taj dio memorijala konačno dovrši.

( Goran Malidžan )