Da li je eliksir protiv umora, koji su pravili firentinski fratri, bio preteča Koka-kole?

Jedan italijanski fratar pronašao je dokument u arhivi apoteke drevnog samostana u Firenci, u kojem se opisuje ljekoviti napitak napravljen od bolivijskog lišća koke i kola-oraha, što je podstaklo nagađanja da je možda riječ o preteči čuvenog američkog bezalkoholnog pića Koka-kola.

Otac Manuel Ruso, upravnik samostana San Marko, rekao je da je na požutjeli dokument, svojevrsni reklamni letak, naišao dok je sređivao arhivu, prenosi Gardijan.

U letku je detaljno opisan recept za "elixir vinoso ricostituente", odnosno okrepljujući vinski eliksir, napravljen od 10 grama bolivijskog lišća koke i 30 grama kola-oraha, pomiješanih s vinom.

Fratri koji su ga pravili promovisali su ga kao tonik namijenjen oporavku tijela i duha od iscrpljenosti izazvane bolešću i starenjem.

Dokument nije datiran, ali se vjeruje da potiče iz sredine 19. vijeka, kada su fratri intenzivno trgovali bolivijskim lišćem koke koje su u Italiju donosili misionari, mnogo prije nego što je ono 1961. godine zabranjeno širom svijeta zbog sadržaja prirodnog alkaloida koji se koristi za proizvodnju kokaina.

Recept je bio sličan onom koji je koristio američki farmaceut Džon Pemberton, koji je 1886. godine napravio slatki sirup miješanjem ekstrakta lišća koke i kola-oraha, prenosi N1.

Zakoni o alkoholu u njegovom kraju spriječili su ga da koristi vino, pa je sastojke pomiješao s gaziranom vodom. Pembertonov tonik kasnije je postao Koka-kola.

Nakon što su saznali za Rusovo otkriće, pojedini lokalni mediji počeli su da postavljaju pitanje da li korijeni tog napitka zapravo potiču iz Firence, a ne iz Sjedinjenih Država.

Međutim, pošto ne postoje dokazi koji bi ukazivali na vezu između napitka koji su pravili fratri i recepta za Koka-kolu, Ruso, koji je pronašao i nekoliko praznih boca u kojima se čuvao eliksir, ostaje oprezan.

„Ne želim da navučem tužbu kompanije Koka-kola ili nešto slično. Gospodin Pemberton izmislio je sopstveni recept, i to bez alkohola... Osim toga, u to vrijeme i drugi ljudi su proizvodili ovakve ljekove od lišća koke. To je bilo prilično uobičajeno u Italiji i Francuskoj. Jedino što mogu da kažem jeste da je apoteka samostana San Marko imala sopstveni recept", našalio se on.

Kola Koka, alkoholni sirup koji su 1885. godine proizveli destileri u Valensiji, u Španiji, takođe se smatra mogućom inspiracijom za nastanak Koka-kole.

Drugi dokumenti koje je pronašao Ruso pokazuju da je napitak firentinskih fratara, čija se cijena kretala od dvije do šest italijanskih lira - što bi danas iznosilo manje od jednog eurocenta - bio izuzetno popularan među kupcima.

„Zato što je imao izvanredna svojstva u borbi protiv umora i iscrpljenosti povezanih sa starenjem. Sve dok bolivijsko lišće koke nije zabranjeno - jer se do tada već shvatilo da je kokain više problem nego lijek - rekao bih da je to bio jedan od naših najprodavanijih proizvoda", rekao je otac Ruso.

Samostan San Marko osnovan je 1436. godine u ulici Via Kavur u Firenci, dok je apoteka otvorena 1460. godine kako bi pružala pomoć siromašnim stanovnicima tog kraja.

Ruso je rekao da apoteka, koju opisuje kao „jednu od najljepših stvari koje posjedujemo u samostanu“, i dalje radi, iako je 1995. godine premještena na drugu lokaciju u tom dijelu Toskane.

Međutim, prvobitne prostorije ostale su netaknute, uključujući i ostatke krokodila donijetog iz rijeke Nil, koji sa plafona visi još od 17. vijeka. Farmaceuti u Evropi tokom 19. vijeka često su kačili krokodile i druge gmizavce sa tavanice svojih radnji kako bi mušterijama pokazali da imaju pristup rijetkim i egzotičnim sastojcima.

Ruso je pronašao i etikete za čisti kiseonik, konjak i prečišćeni naftni alkohol.

„Popis predmeta u arhivi apoteke zaista je nevjerovatan“, rekao je on.

( B.H. )