Rakočević: Biračko pravo osoba sa invaliditetom je neraskidivi dio građanskog suvereniteta
"Invaliditet ne može biti tretiran kao pravni osnov za restrikciju pravnog subjektiviteta", kazal je generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom
Aktivno i pasivno biračko pravo osoba sa invaliditetom predstavlja neraskidivi dio građanskog suvereniteta i invaliditet ne može biti pravni osnov za ograničavanje pravnog subjektiviteta i političkih prava, kazala je generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Irena Rakočević.
Ona je učestvovala na završnoj konferenciji projekta "Ravnopravnost OSI u političkom i javnom životu - Glas koji se čuje", koju su organizovali Udruženje paraplegičara Podgorica i Savez udruženja paraplegičara Crne Gore, uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Konferencija je, kako je saopštio taj resor, bila prilika za predstavljanje rezultata projekta i sprovedenog istraživanja o političkoj participaciji osoba sa invaliditetom, kao i za razmatranje institucionalnih mehanizama i budućih pravaca unaprjeđenja njihovog ravnopravnog učešća u političkom i javnom životu.
"Invaliditet ne može biti tretiran kao pravni osnov za restrikciju pravnog subjektiviteta. Svjesni smo da pravna degradacija koja nastupa lišavanjem poslovne sposobnosti ne pogađa samo privatnopravnu sferu, već stvara direktne reperkusije na fundamentalna javnopravna i politička prava građana. Sa stanovišta savremene pravne doktrine i ustavnih principa, pravo glasa je neraskidivi dio građanskog suvereniteta. Oduzimanje ovog prava na osnovu kognitivnog ili intelektualnog invaliditeta, bez individualizovane procjene, narušava inkluzivnost i reprezentativnost samog izbornog procesa", poručila je Rakočević.
Ona je, govoreći o obavezama države u toj oblasti, naglasila da je strateško opredjeljenje Ministarstva ljudskih i manjinskih prava jasna i dosljedna primjena Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.
"Dok član 12 Konvencije postavlja imperativ priznavanja punog pravnog i poslovnog kapaciteta, član 29 nas direktno obavezuje na operacionalizaciju ovih prava u domenu političkog i javnog života. Naša je dužnost da obezbijedimo ne samo pristupačnost izbornih procedura i materijala, već i da pravno garantujemo i aktivno štitimo pravo osoba sa invaliditetom da biraju i budu birane na svim nivoima vlasti", kazala je Rakočević.
Ona je dodala da demokratski procesi mogu biti istinski legitimni samo ukoliko svim građanima omogućavaju ravnopravno učešće u donošenju odluka, bez diskriminacije i prepreka koje proizlaze iz invaliditeta.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati monitoringa političke participacije osoba sa invaliditetom, kao i preporuke za unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, s ciljem stvaranja inkluzivnijeg izbornog sistema i većeg učešća osoba sa invaliditetom u političkom i javnom životu.
"Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava ostaje posvećeno dosljednoj primjeni Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom i unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira kojim se garantuje puno i ravnopravno ostvarivanje političkih prava osoba sa invaliditetom. U saradnji sa nadležnim institucijama, organizacijama osoba sa invaliditetom i međunarodnim partnerima, Ministarstvo će nastaviti da radi na uklanjanju svih prepreka koje ograničavaju političku participaciju, unapređenju pristupačnosti izbornog procesa i jačanju uslova za puno učešće osoba sa invaliditetom u javnom i političkom životu Crne Gore", piše u saopštenju.
( B.H. )