„Izuzetno zabrinjavajući“ nalazi: Klimatska kriza pojačava uslove za požare u Evropi
Globalno zagrijavanje učinilo je vruće, suvo i vjetrovito vrijeme u Španiji najmanje 20 puta vjerovatnijim
Naučna analiza je pokazala da je klimatska kriza znatno povećala vjerovatnoću ekstremnih vrućina i suše koje raspiruju velike požare u Španiji i Francuskoj.
Globalno zagrijavanje učinilo je vruće, suvo i vjetrovito vrijeme najmanje 20 puta vjerovatnijim u Španiji i dva puta vjerovatnijim u Francuskoj, izračunali su stručnjaci konzorcijuma World Weather Attribution (WWA). To je najnoviji nalaz koji odgovornost za vrelo i smrtonosno ljeto u Evropi čvrsto povezuje sa zagrijavanjem izazvanim sagorijevanjem nafte, gasa i uglja, piše “Gardijan”.
Intenzivan toplotni talas krajem juna, za koji se procjenjuje da je odnio 20.000 života, ne bi se dogodio bez dodatne toplote koju u atmosferi zadržava zagađenje ugljenikom, pokazala je ranija studija WWA. Druga studija je utvrdila da vrućine izazvane klimatskom krizom „isušuju zemljište“ dok se ekstremna suša širi Evropom.
Žestoke vrućine i isušeno tlo doveli su do veoma visokih vrijednosti dnevnog indeksa opasnosti od požara, pokazatelja kojim se procjenjuje koliko bi požar bio intenzivan ukoliko izbije. Istraživanja požara iz 2025. takođe su pokazala da ih je klimatska kriza dodatno pojačala.
Ovogodišnje požare u zapadnoj Evropi pogoršali su vlažna zima i proljeće, koji su podstakli rast vegetacije, a ona se potom osušila i postala gorivo za vatru, u uslovima naglog prelaska iz veoma vlažnog u veoma suvo vrijeme, navodi “Gardijan”. Globalno zagrijavanje dovodi do vlažnijih zima, a sušnijih i toplijih ljeta u Evropi.
Doktorka Kler Barns, istraživačica na Imperijal koledžu u Londonu i članica tima koji je radio na studiji WWA, kazala je: „Više puta smo vidjeli kako klimatske promjene pojačavaju vruće, suve i lako zapaljive uslove koji izuzetno pogoduju širenju požara. Ono što je posebno u vezi sa julskim požarima u Španiji i Francuskoj jeste to što je još rano u sezoni, a kako se približava novi toplotni talas, ovi nalazi su izuzetno zabrinjavajući. Ono čemu svjedočimo je jasan znak sve težih posljedica zagrijavanja koje je izazvao čovjek.“
Džuli Arigi, direktorka programa u Klimatskom centru Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, kazala je: „Ono što sada vidimo u Španiji i Francuskoj daleko prevazilazi ono što bismo očekivali na osnovu ranijih događaja.“
Požari su proizveli ogromne oblake otrovnog dima. Doktor Ogisten Kolet iz francuskog Nacionalnog instituta za industrijsku životnu sredinu i rizike kazao je: „Zbog dima su najviše vrijednosti zagađenja sitnim česticama bile i do 20 puta veće od nivoa koji se smatra prihvatljivim, a izuzetno loš kvalitet vazduha zabilježen je i do 400 kilometara od požara.“
Procjenjuje se da dim od šumskih požara svake godine skrati život oko 1,5 miliona ljudi.
Veliki požari su zahvatili Španiju i Francusku početkom jula, odnijeli ljudske živote, uništili hiljade domova i primorali više od 300.000 ljudi na evakuaciju. U analizi WWA razmatran je sedmodnevni period sa najvišim vrijednostima dnevnog indeksa opasnosti od požara u svakoj zemlji.
Naučnici su koristili meteorološke podatke i utvrđene statističke metode kako bi procijenili koliko je sedmica sa izuzetno visokim vrijednostima tog indeksa vjerovatnija u današnjem, zagrijanom svijetu nego u periodu prije nego što je masovno sagorijevanje fosilnih goriva povećalo globalnu temperaturu za 1,4 stepena Celzijusa.
Veliki požari izbili su i u Velikoj Britaniji i Grčkoj, gdje su poginula trojica vatrogasaca.
Šef Ujedinjenih nacija za klimu Sajmon Stil je izjavio: „Ovi megapožari u Evropi pokazuju koliko brzo ekstremne vrućine i isušeni predjeli, izazvani klimatskim promjenama, mogu pretvoriti požare u razorne nacionalne katastrofe.
To što čovječanstvo i dalje sagorijeva ogromne količine uglja, nafte i gasa čini ove uslove opasnijim, a megapožare smrtonosnijim i razornijim“, rekao je. „Ali rješenja su jednako jasna: sve zemlje moraju brže preći sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i zaštititi ljude od sve težih posljedica klimatskih promjena - od požara, razornih oluja i poplava do suša koje pogađaju proizvodnju hrane.“
( A.Š. )