Zaštita bi potvrdila evropski put: Slovenačke arhitekte traže odgovor o sudbini "Slovenske plaže"
U zahtjevu koji je poslalo Društvo arhitekata Ljubljane, a koji je podržalo više pojedinaca i institucija iz Slovenije, Hrvatske i Srbije se zahtijeva odustajanje od ideje kompletne rekonstrukcije
Društvo arhitekata Ljubljane uputilo je dopis Upravi za zaštitu kulturnih dobara sa zahtjevom da se zaštiti turističko naselje “Slovenska plaža” u Budvi s hotelom “Aleksandar”, autorsko djelo slovenačkog arhitekte Janeza Kobeta, kao cjelovito urbanističko-arhitektonsko ostvarenje od izuzetnog kulturno-istorijskog značaja.
To se navodi u zahtjevu za informaciju o stanju postupka stručnog vrednovanja i zaštite turističkog naselja “Slovenska plaža” u Budvi, u koji su “Vijesti” imale uvid.
Novi zahtjev uslijedio je jer ni nakon devet mjeseci od kada je upućen prvi poziv od nadležnih crnogorskih institucija nisu dobili odgovor.
“Povod za naš zahtjev bili su javno predstavijeni razvojni planovi Hotelske grupe “Budvanska rivijera” i s njima povezani investicioni zahvati, posebno ‘MK Group’, koji bi privatizacijom predviđali potpuno preoblikovanje područja ‘Slovenske plaže’ i time vjerovatno doveli do potpunog uklanjanja Kobetovog rada, a samim tim i gubitka cjelovitosti njegove autorske prostorne zamisli. ‘Slovenska plaža’ s hotelom ‘Aleksandar’ predstavija jedno od najznačajnijih cjelovito projektovanih ostvarenja turističke arhitekture druge polovine 20. vijeka na području jadranske obale nekadašnje SFRJ i šireg evropskog prostora. Njena vrijednost nije samo u arhitekturi pojedinačnih objekata, već prije svega u cjelovitosti Kobetove urbanističke i arhitektonske koncepcije, pejzažnog uređenja, javnih prostora, oblikovanja enterijera, umjetničke opreme, te promišljenog odnosa prema istorijskom i pejzažnom kontekstu Budvanske rivijere”, navodi se u zahtjevu.
On je dostavljen, između ostalih, na adrese premijera Milojka Spajića, predsjednici Republike Slovenije Nataši Pirc Musar, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, evropske komesarke za proširenje Marti Kos, Ambasadi Slovenije u Crnoj Gori, ali i na adresu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte Vlade Crne Gore, predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Najveći manjinski akcionar Hotelske grupe “Budvanska rivijera”, korporacija “MK Group” u oktobru prošle godine uputila je zvaničnu inicijativu Vladi i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte, kojom je predstavila viziju razvoja najveće hotelske kompanije, odnosno tražila njeno restrukturiranje, te preuzimanje “Slovenske plaže” na čijem mjestu namjerava da gradi novi kompleks.
Arhitekte Ljubljane u zahtjevu Upravi naglašavaju da je kompleks nastao kao odgovor na razorno dejstvo zemljotresa 1979. godine, u okviru izrazito međunarodno solidarnog i intenzivnog stručnog djelovanja na obnovi crogorske obale, kao rezultat međunarodnog anonimnog urbanističko-arhitektonskog konkursa.
“Kobetovo pobjedničko rješenje već tada je predvidjelo konvencionalni hotelski objekat kao samostalni smještajni kapacitet i oblikovalo otvoreno, čovjeku prilagođeno i programski raznovrsno turističko naselje. Upravo u tome leži njegova posebna aktuelnost i danas. U vremenu kada obalni prostori sve češće zauzimaju veliki hotelsko-investicioni objekti, Slovenska plaža ostaje rijedak primjer u kojem cjelina, za razliku od pojedinačnih prostornih zahvata, čuva mjerilo Budve, javni značaj obalnog prostora, ravnotežu između izgrađene strukture i pejzaža, te prepoznatijiv prostorni identitet grada. Detaljno obrazloženje urbanističkih, arhitektonskih, pejzažnih, umjetničkih i kulturnoistorijskih vrijednosti kompleksa već smo iznijeli u Pozivu za zaštitu i očuvanje turističkog naselja ‘Slovenska plaža’, koji smo 6. novembra 2025. godine pripremili i proslijedili zajedno sa Umjetničko-istorijskim institutom Franceta Steleta ZRC SAZU, te ga uz ovo pismo ponovo prilażemo. Poziv je svojim potpisom podržalo 20 slovenskih stručnjaka, akademskih i kulturnih institucija, a njegovom sadržaju pridružile su se i odgovarajuće stručne institucije iz Hrvatske i Srbije”, naglašava se u dopisu.
Kako ističu, takva podrška smješta Kobetovu “Slovensku plażu” u širi regionalni i evropski stručni kontekst i potvrđuje njen značaj kao važnog dijela zajedničke arhitektonske, urbanističke i kulturne baštine Slovenije, Crne Gore i prostora nekadašnje SFRJ.
“Pošto na navedeni poziv do danas nismo dobili zvaničan odgovor nadležnih crnogorskih organa, a istovremeno iz odgovora Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije od 25. novembra 2025. na poslaničko pitanje poslanika Državnog zbora Republike Slovenije Andreja Kosija, koji takode prilažemo, proizlazi da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore pokrenula postupak valorizacije odnosno utvrđivanja kulturno-istorijske vrijednosti kompleksa i da ga vodi, ljubazno vas molimo da nam zvanično pojasnite trenutno stanje postupka. Iz odgovora takođe proizlazi da je postupak još u toku i da vremenski okvir njegovog završetka nije poznat.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije u navedenom odgovoru takođe je zapisalo da će zajedno s drugim resorima i ambasadorom Slovenije u Podgorici i dalje pratiti situaciju, te će u okviru svojih nadležnosti zagovarati očuvanje tog značajnog djela slovenačke arhitektonske baštine u inostranstvu”, navode slovenačke arhitkete.
Pitanje “Slovenske plaže”, kako dodaju, prevazilazi okvir pojedinačnog autorskog arhitektonskog i urbanističkog rada.
“Odnosi se i na temeljna evropska načela odgovornog postupanja prema postojećem građevinskom fondu, prvenstvo obnove nad novom gradnjom, prilagođenu ponovnu upotrebu objekata, očuvanje kvalitetnog pejzaža, poštovanje autorskih prava i održivo prostorno planiranje.
Obim Kobetovog kompleksa, koji zauzima približno 18 hektara i više od 42.000 kvadratnih metara postojećih izgrađenih površina, dodatno naglašava značaj stručne zaštite prije bilo kakvog radikalnog zahvata u postojeću urbanu strukturu. U vrijeme približavanja Crne Gore Evropskoj uniji transparentna i cjelovita obrada Slovenske plaže kao dijela zajedničke kulturne baštine Crne Gore, Slovenije i šireg evropskog prostora predstavija važan pokazatelj posvećenosti Crne Gore evropskim standardima zastite baštine, održivog razvoja i odgovornog upravljanja prostorom”, ističe se u dopisu.
Oni zahtijevaju da im se dostave pojašnjenja da li je postupak stručnog vrednovanja turističkog naselja “Slovenska plaža” zvanično pokrenut, da li je u toku priprema stručnih podloga, konzervatorskog elaborata ili druge dokumentacije za procjenu baštinskih vrijednosti kompleksa i u kojoj se fazi trenutno nalazi postupak vrednovanja odnosno zaštite.
Uprava formirala novi stručni tim
Uprava za zaštitu kulturnih dobara je u cilju unapređenja dinamike na izradi Elaborata zaštite Turistikog naselja “Slovenska plaža” kao kulturnog dobra, formirala novi stručni tim.
To su “Vijesti” nedavno objavile pozivajući se na odgovor Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a koji je dostavljen lideru “Pokreta za grad” i odborniku te grupe građana u budvanskom parlamentu Đorđu Zenoviću. Zenović je krajem avgusta prošle godine podnio Upravi inicijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra Turističko naselje “Slovenska plaža” sa hotelom “Aleksandar”.
“Informišemo vas da je u cilju unapređenja dinamike na izradi Elaborata, a zbog povećanog obima posla Uprave za zaštitu kulturnih dobara, formiran novi stručni tim, koji pored predstavnika ove Uprave sadrži i eksperte iz arhitekture van ovoga organa. O daljoj dinamici na stručnoj obradi prikupljenog materijala ćemo vas informisati”, piše u odgovoru Uprave na čijem je čelu Petra Zdravković.
( Vuk Lajović )