Zašto Ukrajinu brine most između Rusije i Sjeverne Koreje?

Dugo je Hasan bio jedno od najzabačenijih mjesta u Rusiji. U ovom naselju na Dalekom istoku, na krajnjem jugoistočnom obodu ogromne ruske države, živi manje od 500 stanovnika. Ovdje, više od 9.000 kilometara kopnenim putem od Moskve, Rusija ima granicu sa Sjevernom Korejom dugu svega 17 kilometara - a Hasan je jedino rusko naselje duž tog graničnog pojasa.

Od 1959. godine "Željeznički most korejsko-ruskog prijateljstva" premošćuje graničnu rijeku Tumen; do sada je to bila jedina kopnena veza između Rusije i Sjeverne Koreje.

Međutim, već nekoliko godina dvije države grade drumski most koji se pruža uporedo s njim, na svega nekoliko stotina metara udaljenosti. To što je most sada pred završetkom ranije nego što je bilo planirano izaziva zabrinutost u dalekom Kijevu. Razlog za to je bojazan da bi Rusija most mogla da koristi ne samo za razmjenu trgovinske robe, već prije svega za tajni transport vojnika iz Sjeverne Koreje na front u Ukrajini.

Od početkarata u Ukrajini 2022. godine Rusija i Sjeverna Koreja sve više su se približavale jedna drugoj. Obje države povezuje činjenica da su pogođene sveobuhvatnim zapadnim sankcijama i da su u velikoj mjeri spoljnopolitički izolovane.

U junu 2024. godine dvojica šefova država, Vladimir Putin i Kim Džong Un, potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu. Njegov najvažniji rezultat bilo je produbljivanje vojne saradnje. Ona je, prije svega, obuhvatila velike isporuke oružja, ali i slanje vojnika iz Sjeverne Koreje za ruski rat u Ukrajini. Uporedo s tim, obje strane donijele su odluku o izgradnji novog mosta za drumski saobraćaj.

"Otvaranje novog mosta će podstaći međusobnu trgovinu, optimizovati logistiku, ojačati kulturne veze i pogranična područja pretvoriti u centre sa dinamičnim privrednim rastom", naveo je u saopštenju ruski ministar saobraćaja Andrej Nikitin.

I američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) piše: "Tempo kojim napreduje izgradnja drumskog mosta i trajno visok nivo željezničkog saobraćaja na ranije neaktivnim ranžirnim stanicama jasni su pokazatelji značaja i širenja trgovine između dve zemlje tokom rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine".

Projekat za trgovinu i turizam?

Međutim, kako prenosi britanski Gardijan, postoje ozbiljne sumnje da su civilni i privredni ciljevi zaista glavni razlozi za ovaj građevinski projekat.

Prema zvaničnim podacima, ukupna robna razmjena između Rusije i Sjeverne Koreje tokom 2024. godine iznosila je svega 34 miliona američkih dolara. Samo troškovi izgradnje mosta i prateće infrastrukture procjenjuju se na oko 100 miliona dolara, što je gotovo tri puta više od ukupnog obima trgovine. Na satelitskim snimcima gradilišta vidi se da se podižu i veliki skladišni i carinski objekti, parking-prostori za kamione, kao i helidrom.

Ukrajinska organizacija za zaštitu ljudskih prava Truth Hounds, koja takođe prati izgradnju mosta, ne vjeruje ni da će on dovesti do procvata turizma. Most se gradi na čak 125 sati vožnje automobilom od Moskve i još četiri sata vožnje od Vladivostoka. "Turizam u Sjevernoj Koreji pod strogim je ograničenjima i zbog zatvorenosti zemlje ne može brzo da raste", navodi se u njihovoj analizi.

Čak i ako bi neko planirao odmor u toj zemlji, ne bi ga proveo na njenom zabačenom i turistički potpuno nerazvijenom sjeveroistoku, već u glavnom gradu Pjongjangu. On se, međutim, nalazi stotinama kilometara od granice, pa će, kako ocjenjuju ukrajinski aktivisti, "malo ko željeti da tu razdaljinu pređe automobilom".

Pored toga, Rusija već duže vrijeme bez uspjeha pokušava da privuče turiste direktnim letovima iz Moskve za Pjongjang, koje subvencioniše milionskim iznosima. Avioni, međutim, ostaju praktično prazni; tokom cijele 2025. godine u Sjevernu Koreju otputovalo je ukupno manje od 10.000 ruskih državljana.

Most za prikrivene vojne transporte?

Zbog toga analitičari organizacije Truth Hounds zaključuju da je stvarni razlog izgradnje mosta produbljivanje vojne saradnje. Riječ bi, prije svega, mogla biti o prebacivanju sjevernokorejskih vojnika i oružja za rat protiv Ukrajine.

Sredinom prošle godine, prema nezvaničnim informacijama iz Južne Koreje, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, Sjeverna Koreja poslala je između 14.000 i 15.000 svojih državljana u rat. Oni su, prije svega, bili angažovani u ruskoj Kurskoj oblasti, koju je Ukrajina u međuvremenu privremeno zauzela. Osim toga, Sjeverna Koreja je Rusiju i ranije snabdijevala oružjem.

Transporte trupa, smatraju analitičari organizacije Truth Hounds, sateliti bi na putevima mogli znatno teže da prate nego na željeznici. Vozovi mogu da saobraćaju samo po ograničenom broju kolosjeka, a utovar i istovar vagona moguć je samo na određenim željezničkim čvorištima. Kamioni, s druge strane, mogu praktično bilo gdje da budu utovareni i istovareni, dok razgranata putna mreža gotovo onemogućava sveobuhvatan satelitski nadzor.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je prije samo nekoliko dana na mreži Iks da bi Rusija u ratu protiv Ukrajine mogla da angažuje još do 30.000 sjevernokorejskih vojnika.

Znanje i iskustvo za Sjevernu Koreju

Zelenski je naveo u istoj objavi da bi i sjevernokorejski lider Kim Džong Un mogao da profitira od produbljivanja vojne saradnje sa Rusijom. Novi most ne bi služio samo za neprimijećen transport resursa. "Rusija pomaže Sjevernoj Koreji da nauči kako se vodi rat, unapređuje svoje naoružanje i stiče stvarno borbeno iskustvo”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Pored toga, "pretpostavlja se i da Sjeverna Koreja svoje angažovanje naplaćuje ruskom nuklearnom tehnologijom”, ocijenio je nedavno politikolog Ulrih Šmid sa Univerziteta u Sent Galenu u prilogu švajcarske televizije SRF. Sve to, prema objavi Volodimira Zelenskog na mreži Iks, predstavlja "opasnost za svakog čovjeka u Aziji koji se nalazi u dometu sjevernokorejskih raketa”.

( Deutsche Welle )