Savjet za saradnju sa dijasporom: Izmjene zakona ne smiju ugroziti biračko pravo iseljenika

Savjet za saradnju sa dijasporom upozorio je da predložene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta ne smiju dovesti do ugrožavanja prava crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu, posebno njihovog biračkog prava.

U mišljenju dostavljenom Vladi Crne Gore, Savjet navodi da podržava cilj uspostavljanja tačnih evidencija o prebivalištu i kredibilnog biračkog spiska, ali upozorava da se taj cilj mora ostvariti uz puno poštovanje prava dijaspore.

Ističu da se predložene izmjene ne mogu posmatrati samo kao tehničko uređenje registara, jer bi revizija prebivališta u praksi značila i reviziju biračkog spiska, s obzirom na to da se birački spisak u Crnoj Gori vodi na osnovu registra prebivališta.

"Brisanje iz registra prebivališta i boravišta predstavlja osnov za brisanje iz biračkog spiska. Zbog toga svaka mjera koja dovodi do udaljavanja građanina iz registra ima neposredan učinak na ostvarivanje biračkog prava", navodi se u mišljenju.

Savjet posebno problematizuje odredbu kojom se obaveza odjave prebivališta za građane koji duže borave u inostranstvu iz dobrovoljne pretvara u zakonsku obavezu.

Ocjenjuju da prijavljivanje emigracije jeste legitimno i da postoji u većini evropskih država, ali upozoravaju da cilj takve obaveze treba da bude vođenje tačne evidencije, a ne automatski gubitak biračkog prava.

"Veliki broj naših državljana u inostranstvu ima samo privremeni boravak u državi prijema, dok porodicu, imovinu i životne interese zadržava u Crnoj Gori. Sama fizička odsutnost ne može biti dovoljan osnov za odjavu iz biračkog spiska", navodi se u mišljenju Savjeta.

Zbog toga preporučuju da se jasno razdvoje obaveza prijavljivanja promjene prebivališta i eventualno brisanje iz biračkog spiska, te da privremeni boravak u inostranstvu ne povlači automatski gubitak biračkog prava.

Posebnu zabrinutost izazvala je odredba prema kojoj bi državljani kojima je do 30. septembra 2025. istekla lična karta, a nisu podnijeli zahtjev za novu, po službenoj dužnosti bili brisani iz registra prebivališta, a samim tim i iz biračkog spiska.

Savjet smatra da takvo rješenje može biti problematično sa aspekta Ustava, jer bi zakon imao povratno dejstvo, ali i međunarodnih standarda.

Podsjećaju da je OEBS/ODIHR 2019. godine ocijenio da automatsko isključivanje birača zbog isteka ličnih dokumenata predstavlja nerazumnu prepreku ostvarivanju biračkog prava.

Umjesto automatskog brisanja, predlažu dodatni rok za zamjenu ličnih karata, omogućavanje izdavanja dokumenata putem diplomatsko-konzularnih predstavništava i informativnu kampanju usmjerenu prema dijaspori.

Savjet smatra problematičnim i rješenje prema kojem se djeca crnogorskih državljana rođena u inostranstvu ne bi upisivala u registar prebivališta dok se ne nastane u Crnoj Gori.

U mišljenju ocjenjuju da se na taj način slabi formalna i pravna veza budućih generacija sa državom.

Zbog toga predlažu uspostavljanje registra crnogorskih državljana u inostranstvu, u koji bi se upisivali i potomci crnogorskih državljana rođeni van zemlje.

Savjet ukazuje da evropska praksa pokazuje da ažurne evidencije prebivališta nisu nespojive sa ostvarivanjem biračkog prava dijaspore.

Kao primjer navode Njemačku, Austriju, Belgiju i Holandiju, gdje postoji obaveza odjave prebivališta pri trajnom iseljenju, ali ona ne znači i gubitak biračkog prava. Posebno izdvajaju hrvatski model, u kojem se razlikuju birači sa prebivalištem u zemlji i oni koji žive u inostranstvu, uz mogućnost glasanja preko diplomatsko-konzularne mreže.

Savjet je Vladi preporučio da se zakonom izričito propiše da odjava ili brisanje iz registra prebivališta ne proizvode automatski prestanak ili mirovanje biračkog prava niti brisanje iz biračkog spiska po službenoj dužnosti.

Takođe su predložili da se paralelno sa sređivanjem registara radi na uspostavljanju modela glasanja iz inostranstva, uključujući glasanje preko diplomatsko-konzularnih predstavništava, kao i da Savjet za saradnju sa dijasporom bude uključen u rad Radne grupe koja priprema zakonska rješenja.

U zaključku poručuju da su ažuran registar prebivališta i zaštita biračkog prava dijaspore kompatibilni ciljevi koji se mogu ostvariti istovremeno, uz odgovarajuća zakonska rješenja.

( S.S. )