Kineski fosil otkriva unutrašnje organe praistorijskog morskog gmizavca
Životinja, koja je poticala od kopnenih gmizavaca, po svemu sudeći bila je okretan plivač. Za kretanje je uglavnom koristila rep, prednja peraja za usmjeravanje, a dug vrat za hvatanje ribe
Naučnici su u Kini otkrili fosil dugovratog morskog gmizavca starog 245 miliona godina, toliko dobro očuvan da se na njemu vide želudac, jetra i crijeva životinje, pružajući dosad nezabilježen uvid u unutrašnju anatomiju gmizavaca prije doba dinosaurusa.
Istraživači su saopštili da je fosil bića iz perioda trijasa, nazvanog Austronaga minuta, pronađen u provinciji Junan na jugu Kine, u oblasti poznatoj po brojnim dobro očuvanim fosilima iz vremena velikih evolutivnih promjena nakon najtežeg masovnog izumiranja vrsta u istoriji Zemlje.
Fosil pokazuje da je ova jedinka bila duga oko 60 centimetara, sa relativno malom glavom i uskom njuškom ispunjenom zubima nalik očnjacima, idealnim za hvatanje klizave ribe. Imala je dug vrat i trup, još duži rep, velika prednja peraja i mala zadnja peraja, prenosi agencija Rojters.
Životinja, koja je poticala od kopnenih gmizavaca, po svemu sudeći bila je okretan plivač. Za kretanje je uglavnom koristila rep, prednja peraja za usmjeravanje, a dug vrat za hvatanje ribe.
Austronaga je bila blisko povezana sa linijom gmizavaca nazvanom arhosauri, kojoj pripadaju krokodili, dinosaurusi, leteći gmizavci pterosaurusi i ptice. Veoma mali broj životinja iz te grupe razvio je morski način života, a Austronaga je pokazivala najveći stepen prilagođenosti životu u vodi među njima, iako su postojale brojne druge vrste morskih gmizavaca.
Veći dio skeleta sačuvan je sa kostima u položaju u kojem su se nalazile za života. Međutim, fosil je posebno značajan zbog rijetko očuvanih unutrašnjih organa, uključujući kompletan sistem organa za varenje.
"Koliko nam je poznato, riječ je o najstarijem dobro očuvanom probavnom traktu nekog gmizavca", rekao je paleontolog Štefan Špikman iz Državnog muzeja prirodne istorije u Štutgartu i Univerziteta Hohenhajm u Njemačkoj, jedan od autora studije objavljene u časopisu Science Advances.
Fosil je pokazao da je Austronaga imala vrećast želudac sa jednom komorom, za razliku od dvokomornih želudaca kod ptica, krokodila i pojedinih dinosaurusa. To znači da je imala jednostavniji sistem, sa samo jednim odjeljkom za varenje.
"To nam govori da se dvokomorni želudac vjerovatno nije razvio na početku evolucije ranih arhosaura, već kasnije, bliže porijeklu ptica i krokodila", rekao je Špikman.
Iza želuca nalazila se jetra, organ koji obrađuje hranljive materije, reguliše energiju i filtrira otpadne materije, a koja je i dalje zadržavala crvenu boju.
"Njen položaj iza želuca nije iznenađenje. Mene je najviše iznenadila sama očuvanost - činjenica da su se ostaci hemoglobina, sa povišenim sadržajem gvožđa, još mogli razlikovati u fosilu starom 245 miliona godina", rekao je Špikman.
Hemoglobin je protein u crvenim krvnim zrncima koji prenosi kiseonik iz pluća do ostatka tijela i vraća ugljen-dioksid nazad. Krvi daje crvenu boju zahvaljujući gvožđu koje sadrži.
Iza jetre nalazila se duga cijev koja je činila tanko i debelo crijevo, što pokazuje da je probavni sistem bio strukturno jednostavan.
"Oblik crijeva posebno odgovara onome što bismo očekivali kod grabljivog gmizavca, koji ima mnogo jednostavnija crijeva od biljojeda, jer se meso, uključujući ribu, lakše vari od biljaka", rekao je Špikman.
"Kod kasnijih arhosaura, uključujući dinosauruse, vidimo složenija crijeva, duža i više savijena, dok kod vrste Austronaga uglavnom vidimo ravnu cijev".
Dinosaurusi su se prvi put pojavili prije oko 230 miliona godina.
Riblji obrok
U probavnom sistemu fosilizovane jedinke pronađeni su prepoznatljivi ostaci hrane - riblje krljušti.
Život se snažno oporavio nakon masovnog izumiranja koje je prije oko 252 miliona godina označilo kraj perioda perma, a više linija kopnenih gmizavaca prilagodilo se životu u moru. Nekoliko njih, poput vrste Austronaga, imalo je duge vratove, što pokazuje da je to bilo djelotvorno prilagođavanje za lov na ribu.
Austronaga je živjela u toplom, plitkom ekvatorijalnom moru bogatom životom, u kojem su živjele brojne vrste riba i morskih gmizavaca. Među najvećim grabljivicama bili su notosauri, poznati po zastrašujućim vilicama, koji su dostizali dužinu od pet metara.
Istraživači nijesu sigurni da li je pronađena jedinka bila odrasla.
"Nijesmo sigurni da li je životinja bila potpuno odrasla u trenutku smrti, pa je moguće da je vrsta mogla dostići veću veličinu. Ipak, vjerovatno je bila mali morski gmizavac i nije narastala do dužine od više metara", rekao je Špikman.
( D.C. )