Bečić: Obaveza da njegujemo kulturu sjećanja; Krapović: Nijedan politički cilj ne može biti važniji od ljudskog života
Hrvatska je “Olujom” u avgustu 1995. povratila kontrolu nad dijelom svoje teritorije, na kojoj je dio hrvatskih Srba formirao tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Prema hrvatskim izvorima, pred “Olujom” iz Hrvatske je u konvojima otišlo oko 130.000 Srba, a prema srpskim njih 200.000-300.000 je prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu (BiH) ili Srbiju
"Pokoj duši svim nevino stradalim i iskreno saosjećanje sa svima koji su u 'Oluji' izgubili svoje najmilije ili bili primorani da napuste svoje domove", saopštio je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, povodom godišnjice Oluje.
"Takve slike i ljudske sudbine ne mogu i ne smiju nikoga ostaviti ravnodušnim. Naša je obaveza da njegujemo kulturu sjećanja, iskažemo pijetet prema svim nevinim žrtvama i gradimo budućnost u kojoj neće biti mjesta za mržnju, progone i stradanje civila. Neka nam svako stradanje bude opomena da su mir, ljudsko dostojanstvo i međusobno poštovanje najveće vrijednosti koje moramo čuvati i prenositi budućim generacijama", rekao je Bečić.
Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da se na današnji dan odaje poštovanje svim nevinim žrtvama i stoji zajedno sa porodicama stradalih, kao i sa svima koji su u "Oluji" izgubili svoje domove i bili primorani na izbjeglištvo.
"Sjećanje na ljudska stradanja nosi sa sobom odgovornost da dosljedno čuvamo mir, jačamo stabilnost i štitimo vrijednosti međunarodnog prava i ljudskog dostojanstva. Nijedan politički cilj ne može biti važniji od ljudskog života, niti postoji pobjeda koja može nadomjestiti patnju nevinih", kazao je Krapović.
Dodao je da Crna Gora ostaje posvećena miru, regionalnoj saradnji i izgradnji odnosa zasnovanih na međusobnom uvažavanju, uvjerena da su dijalog i odgovornost jedini put ka trajnoj stabilnosti i sigurnijoj budućnosti za sve građane regiona.
Hrvatska je “Olujom” u avgustu 1995. povratila kontrolu nad dijelom svoje teritorije, na kojoj je dio hrvatskih Srba formirao tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Prema hrvatskim izvorima, pred “Olujom” iz Hrvatske je u konvojima otišlo oko 130.000 Srba, a prema srpskim njih 200.000-300.000 je prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu (BiH) ili Srbiju.
Godišnjica operacije “Oluja” u Hrvatskoj se obilježava 5. avgusta, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok se u Srbiji “Oluja” obilježava 4. avgusta, na dan kad je operacija počela, kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.
Tokom četvorodnevne ofanzive, hrvatske snage su zauzele više od 10.000 kvadratnih kilometara teritorije i ušle u Knin, glavni grad pobunjenih Srba.
Hrvatska nevladina organizacija “Dokumenta” (Documenta) identifikovala je 2.353 žrtve “Oluje”, među kojima većinu čine osobe srpske nacionalnosti i civili.
( D.C. )