Amerikanci očekuju još veći haos na Bliskom istoku
Novo istraživanje Reutersa i Ipsosa pokazalo je da većina građana SAD vjeruje da će rat s Iranom dodatno destabilizovati region, povećati cijene goriva i pojačati rizik od novih sukoba širom svijeta
Pet mjeseci nakon početka američkog rata s Iranom, broj Amerikanaca koji očekuju da će Bliski istok skliznuti u haos tri puta je veći od broja onih koji vjeruju da će rat donijeti veću stabilnost regionu, pokazuje novo istraživanje agencije Rojters i kompanije Ipsos.
Anketa, koja je trajala šest dana i završena je u ponedjeljak, sprovedena je u trenutku kada se republikanski predsjednik Donald Trump ponovo povukao od prijetnji o „masovnim napadima“ na Iran, što dodatno naglašava neizvjesnost u vezi sa sukobom za koji je u početku tvrdio da će donijeti brzu pobjedu.
Polovina ispitanika smatra da će američka vojna akcija u Iranu destabilizovati Bliski istok tokom naredne godine, što je gotovo tri puta više od 17 odsto onih koji vjeruju da će rat dovesti do veće stabilnosti u regionu. Njih 16 odsto smatra da se situacija neće značajno promijeniti, dok je 17 odsto reklo da nije sigurno ili nije odgovorilo na pitanje.
Amerikanci su izrazili pesimizam i kada je riječ o cijenama goriva, koje su porasle nakon što je Iran ograničio plovidbu kroz Hormuški moreuz, jednu od ključnih ruta za svjetske isporuke nafte. Čak 58 odsto ispitanika očekuje da će cijene dodatno rasti, dok samo 15 odsto vjeruje da će se smanjiti.
Ispitanici su izrazili sličan pesimizam i kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu, pri čemu većina strahuje da će se situacija pogoršati u narednim godinama, uz zabrinutost zbog mogućnosti izbijanja novih sukoba širom svijeta.
Politički rizik
Rezultati istraživanja ukazuju na političke rizike za Trumpa i njegove republikance, koji nastoje da odbrane tijesnu većinu u Kongresu na izborima zakazanim za novembar.
Trump se vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine obećavajući da će izbjeći „glupe ratove“, što je naišlo na podršku birača umornih od dvije decenije sukoba koji su uslijedili nakon terorističkih napada Al Kaide 11. septembra 2001. godine.
Republikanci su, uprkos opštoj podršci Trumpu, duboko podijeljeni kada je riječ o ratu s Iranom. Dok 80 odsto njih odobrava njegov rad na funkciji predsjednika, a 66 odsto podržava njegovu politiku prema Iranu, manje od polovine – 41 odsto – vjeruje da će rat doprinijeti većoj stabilnosti na Bliskom istoku tokom naredne godine.
Rat je doveo do iranskih raketnih i napada bespilotnim letjelicama na susjedne zemlje i trgovačke brodove, kao i do novog talasa sukoba u Libanu, čiji se intenzitet smanjio nakon primirja postignutog uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Huti, pobunjenici iz Jemena koje podržava Iran, zaprijetili su i saudijskim brodovima koji prolaze kroz moreuz Bab el-Mandeb na južnom ulazu u Crveno more.
David Šenker, koji je tokom Trumpovog prvog mandata bio zadužen za pitanja Bliskog istoka u američkom Stejt departmentu, izjavio je da bi ekonomske posljedice mogle potrajati čak i ako borbe uskoro prestanu. Ipak, on smatra da nije sigurno da će rat dodatno destabilizovati region, ističući da su američki i izraelski napadi značajno oslabili vojne kapacitete Irana i mrežu njegovih saveznika.
„Mislim da javnost ne razumije u kojoj mjeri su iranski kapaciteti oslabljeni, a riječ je o značajnom slabljenju“, rekao je Šenker, koji sada radi u Vašingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku.
Rat, koji su Trump i Izrael pokrenuli krajem februara, američke poreske obveznike koštao je najmanje 37,5 milijardi dolara, odnio je živote 18 američkih vojnika i hiljada Iranaca.
Nepopularan rat
Samo 35 odsto Amerikanaca podržava rat. Na pitanje koja politička stranka ima bolji pristup rješavanju pitanja rata i terorizma, registrovani birači su po prvi put dali prednost demokratama u odnosu na republikance, i to sa 37 prema 36 odsto. Od decembra 2024. godine republikanci su imali prednost od 39 prema 28 odsto. Istraživanje je takođe pokazalo da birači prvi put poslije gotovo deset godina smatraju da su demokrate sposobnije da upravljaju ekonomijom.
„Ovaj rat bio je nepopularan od samog početka, a od tada je podrška dodatno opala“, rekao je Džastin Logan, direktor Centra za odbrambene i spoljnopolitičke studije pri Institutu Kejto.
Prema njegovim riječima, Trump se suočava s teškim izborom jer je postavio ambiciozne ciljeve – uništenje iranskih raketnih kapaciteta i sprečavanje razvoja nuklearnog oružja – dok istovremeno pokušava da ograniči američke gubitke i političku cijenu sukoba.
„Nedostatak jasne strategije u vođenju rata stvara predsjedniku dodatne probleme“, ocijenio je Logan.
Strahovanja zbog Ukrajine i Kine
Istraživanje je pokazalo da su Amerikanci zabrinuti ne samo zbog postojećih, već i zbog mogućih novih sukoba. Oko 58 odsto ispitanika strahuje da bi rat između Rusije i Ukrajine mogao dodatno da eskalira.
Njih 55 odsto zabrinuto je zbog mogućeg sukoba između Kine i Tajvana, dok 48 odsto smatra da postoji opasnost od rata između Rusije i neke evropske države koja nije Ukrajina. Oko 37 odsto ispitanika strahuje da bi Sjedinjene Države mogle ući u rat zbog Grenlanda.
Istraživanje Reutersa i Ipsosa sprovedeno je putem interneta na uzorku od 4.505 odraslih ispitanika iz cijelih Sjedinjenih Američkih Država, uz marginu greške od dva procentna poena.
( Rojters, N.B. )