MCP: Preispitati planiranu lokaciju solarne elektrane, manastir Ostrog zaslužuje najviši stepen zaštite

Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve (SPC) je, povodom najave izgradnje solarne elektrane u široj okolini manastira Ostrog, saopštila kako smatraju da je neophodno preispitati planiranu lokaciju elektrane i razmotriti alternativna rješenja, koja bi omogućila razvoj energetske infrastrukture bez narušavanja autentičnosti i integriteta prostora oko tog manastira.

"Povodom najave izgradnje solarne elektrane u široj okolini manastira Ostrog, podstaknuti zabrinutošću manastirskog bratstva i velikog broja vjernika, nužno je da se javno zapitamo o mogućim negativnim posljedicama koje bi realizacija ovog projekta mogla imati po duhovne, ambijentalne, kulturne i istorijske vrijednosti naše najveće svetinje i jednog od najznačajnijih pravoslavnih svetilišta", piše u saopštenju.

Kazali su da manastir Ostrog predstavlja neprocjenjivo duhovno, kulturno i istorijsko dobro Crne Gore, ali i šireg pravoslavnog svijeta. Njegov značaj, ističu, ne počiva samo na manastirskom kompleksu, već i na prirodnom okruženju koje vjekovima čini neraskidivu cjelinu sa tom svetinjom i predstavlja sastavni dio njenog prepoznatljivog identiteta.

"Posebno zabrinjava činjenica da investitor i nadležne institucije koje su donosile odluke u vezi sa odobravanjem realizacije ovog projekta nijesu našle za shodno da sa svojim namjerama zvanično upoznaju Mitropoliju crnogorsko-primorsku, a, koliko nam je poznato, ni mještane Bogetića i šire okoline. Zbog ovoga se stiče utisak nedostatka transparentnosti i nastojanja da se, zaobilazeći dobre prakse i uobičajene procedure, što prije dođe do realizacije planiranog projekta", kažu iz MCP-a.

Ukazuju da razvoj obnovljivih izvora energije jeste važan i neophodan cilj savremenog društva, ali da takvi projekti moraju biti planirani na način koji ne dovodi u pitanje očuvanje kulturne baštine, prirodnog ambijenta i "prostora od prvorazrednog značaja, kakav je prostor oko ove svetinje".

"Upravo zato smatramo da je neophodno preispitati planiranu lokaciju solarne elektrane i razmotriti alternativna rješenja koja bi omogućila razvoj energetske infrastrukture bez narušavanja autentičnosti i integriteta prostora oko manastira Ostrog", dodaju iz Mitropolije.

Pozvali su nadležne državne institucije, stručnjake iz oblasti zaštite kulturne baštine, prostornog planiranja i zaštite prirode, kao i investitora, da kroz otvoren, odgovoran i transparentan dijalog pronađu stručno i zakonito rješenje koje će u punoj mjeri uvažiti javni interes i obezbijediti "trajnu zaštitu ovog jedinstvenog prostora".

"Uvjereni smo da se razvoj i zaštita nasljeđa ne isključuju, već da je moguće pronaći rješenja koja će istovremeno doprinijeti energetskoj tranziciji i očuvanju najvrijednijih duhovnih i kulturnih dobara. Manastir Ostrog zaslužuje posebnu pažnju i najviši stepen zaštite prilikom donošenja svih odluka koje mogu uticati na njegov integritet, autentičnost i prepoznatljivost", piše u saopštenju.

Grgurović: Kulturna baština nije prepreka razvoju, već granica preko koje ozbiljna država ne prelazi

Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović ranije ove sedmice je kazao da se, ukoliko je država bila spremna da odobri ovakav projekat, a da prethodno nije otklonila svaku razumnu sumnju u pogledu zaštite kulturne baštine, s pravom postavlja pitanje da li su institucije u tom postupku štitile javni interes ili su ga potisnule u drugi plan.

"Sa ozbiljnom zabrinutošću pratim informacije o izdavanju građevinske dozvole za izgradnju solarne elektrane 'Bogetići', projekta instalisane snage 67 MW koji će, prema javno dostupnoj dokumentaciji, sa pratećom infrastrukturom obuhvatiti prostor veći od milion kvadratnih metara. Riječ je o projektu koji, zbog svoje veličine, položaja i mogućih posljedica po prostor, prevazilazi okvire jedne investicije i zaslužuje punu pažnju stručne i šire javnosti", napisao je 4. avgusta Grgurović na Fejsbuku.

Posebno zabrinjava, kako je kazao, činjenica da je riječ o zahvatu koji se realizuje u neposrednom prostornom okruženju jednog od najznačajnijih kulturnih i duhovnih simbola Crne Gore.

"Ukoliko je država bila spremna da odobri ovakav projekat, a da prethodno nije otklonila svaku razumnu sumnju u pogledu zaštite kulturne baštine, onda se s pravom postavlja pitanje da li su institucije u ovom postupku štitile javni interes ili su ga potisnule u drugi plan. Kulturna baština nije administrativna prepreka razvoju – ona je ustavna, zakonska i civilizacijska obaveza države."

Poručuje da Danilovgrad nije protiv ulaganja u obnovljive izvore energije niti protiv energetske tranzicije, koja predstavlja strateški interes Crne Gore, ali da nijedan razvojni cilj ne može biti izgovor za potiskivanje obaveze države da bez izuzetka štiti kulturnu baštinu.

"Kada postoji i najmanja sumnja da jedan projekat može narušiti prostor od nacionalnog istorijskog, kulturnog i duhovnog značaja, dužnost države nije da ubrzava procedure, već da pokaže najveći stepen opreza, stručnosti i odgovornosti. Država koja olako dopušta intervencije u prostoru koji pripada kulturnom identitetu svih građana ne pokazuje snagu, već institucionalnu slabost i nerazumijevanje vrijednosti koje je dužna da čuva."

Rekao je da to nije pitanje investitora niti politike, već elementarne odgovornosti države prema sopstvenom nasljeđu i obaveze da kulturna dobra štiti jednako odlučno kao što štiti svaki drugi strateški interes.

To je princip od kojeg ne bi smjela odstupiti nijedna državna institucija, kazao je Grgurović.

"Iako se planirana elektrana ne nalazi na teritoriji Opštine Danilovgrad, teško je prihvatiti stav da se njen uticaj može posmatrati isključivo kroz administrativne granice. Prostor nema administrativnu logiku. Kulturni pejzaž, prirodne cjeline i vizure čine jedinstven sistem vrijednosti koji ne prestaje na međi jedne opštine. Upravo zbog toga smatram da građani Danilovgrada imaju puno pravo da budu upoznati sa svim okolnostima pod kojima je donesena odluka o izdavanju građevinske dozvole", ocijenio je on.

Ističe da manastir Ostrog predstavlja jedno od temeljnih mjesta kulturnog, istorijskog i duhovnog identiteta Crne Gore. "Njegov značaj odavno prevazilazi okvire jednog vjerskog kompleksa i jednog lokaliteta, jer je riječ o prostoru koji baštini vrijednosti od nacionalnog značaja i koji u kolektivnoj svijesti građana zauzima posebno mjesto. Svaka intervencija u njegovom širem prostornom okruženju zahtijeva najviši stepen stručne i institucionalne odgovornosti."

Grgurović je kazao da se, u javno dostupnoj dokumentaciji, može vidjeti da je razmatran i vizuelni uticaj planirane elektrane, uključujući činjenicu da će ona biti vidljiva iz pravca saobraćajnice kojom se prilazi manastiru Ostrog. Ta okolnost sama po sebi nameće pitanje na koji način je procijenjen ukupan uticaj projekta na kulturni pejzaž i da li su sve nadležne institucije iscrpno razmotrile posljedice koje takav zahvat može proizvesti, naglasio je on.

Rekao je da ne iznosi unaprijed zaključke niti da osporava pravo investitora da razvija projekte u skladu sa zakonom, ali da javnost ima pravo na potpune informacije, naročito kada je riječ o prostoru koji "predstavlja dio identiteta cijele države."

"Zbog toga očekujem da Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, zajedno sa svim institucijama koje su učestvovale u ovom postupku, javnosti pruži jasne odgovore na nekoliko pitanja od nesumnjivog javnog interesa: Da li je prije izdavanja građevinske dozvole izvršena posebna procjena mogućeg uticaja projekta na kulturno dobro od nacionalnog značaja i njegov širi prostorni kontekst; Da li je Uprava za zaštitu kulturnih dobara učestvovala u postupku i da li je dala odgovarajuće mišljenje ili saglasnost u okviru svojih zakonskih nadležnosti; Da li su analizirani mogući efekti projekta na kulturni pejzaž, vizure i ambijentalne vrijednosti prostora koji pripada okruženju Manastira Ostrog; Da li postoje javno dostupne trodimenzionalne vizualizacije koje omogućavaju građanima da vide kako će ovaj kompleks izgledati iz najvažnijih pravaca prilaza manastiru; Da li su razmatrana alternativna projektna rješenja ili druge lokacije koje bi ostvarile isti energetski cilj uz manji uticaj na prostor", naveo je on.

Grgurović je rekao da "ovo nisu politička pitanja", već pitanja koja proizlaze iz obaveze institucija da svaku odluku od javnog značaja učine potpuno transparentnom i obrazloženom.

"Država svoju ozbiljnost ne dokazuje brojem izdatih dozvola, već sposobnošću da razvoj uskladi sa vrijednostima koje nijedna investicija ne može nadomjestiti. Energetska tranzicija jeste strateški cilj Crne Gore, ali ona neće imati puni društveni legitimitet ukoliko se bude doživljavala kao proces u kojem kulturna baština i prostorni identitet ostaju bez adekvatne institucionalne zaštite."

Poručio je da se povjerenje građana ne gradi tvrdnjom da je procedura sprovedena, već spremnošću da se svaka odluka objasni, da svaka dilema dobije odgovor i da svaka institucija preuzme odgovornost za dio posla koji joj zakon povjerava.

"Kao predsjednik Opštine Danilovgrad osjećam odgovornost da reagujem kada postoji opravdana potreba da se zaštiti prostor koji predstavlja zajedničku vrijednost svih građana Crne Gore. Kulturno nasljeđe nije pitanje jedne opštine niti jedne generacije. Ono pripada svima nama i zato svaka intervencija u njegovom neposrednom ili širem okruženju mora biti predmet najviše stručne pažnje, pune institucionalne odgovornosti i otvorenog dijaloga sa javnošću", rekao je on.

Grgurović je poručio da kulturna baština nije prepreka razvoju, već granica preko koje ozbiljna država ne prelazi. "Nijedna investicija, bez obzira na svoju ekonomsku ili energetsku vrijednost, ne može imati prednost nad obavezom očuvanja prostora koji predstavlja dio istorijskog i kulturnog identiteta Crne Gore. Država koja nije spremna da bezuslovno štiti svoju baštinu šalje poruku da je spremna da najtrajnije vrijednosti podredi kratkoročnim interesima."

Zato očekuje, kako je kazao, da nadležne institucije javnosti stave na uvid kompletnu dokumentaciju i nedvosmisleno odgovore na sva otvorena pitanja.

"Ako su odluke donesene u skladu sa zakonom i uz punu zaštitu kulturne baštine, onda za potpunu transparentnost ne može postojati nijedan razlog protiv. Ali ako se ispostavi da zaštita kulturnog nasljeđa nije bila apsolutni prioritet, onda će odgovornost za takvu odluku morati da bude jasno utvrđena. Jer kulturna baština nije ničije privatno pravo da njome raspolaže – ona je trajna obaveza države prema sopstvenoj istoriji i budućim generacijama", rekao je predsjednik Opštine Danilovgrad.

( B.H. )