Planinski cvijet iz Kine pridružio se svjetskom klubu biljaka mesožderki

Za većinu insekata, cvjetnica koja raste visoko u planinama vjerovatno ne djeluje kao mogući predator. Međutim, istraživači su otkrili da nježni divlji cvijet koji raste u kamenitim planinskim pukotinama na jugozapadu Kine privlači plijen na svoje ljepljive dlačice, vari njegova tijela i apsorbuje hranljive materije koje ostaju iza njih. To je prva potvrđena biljka mesožderka u svojoj botaničkoj grupi.

Njeno naučno ime je Saxifraga candelabrum, a pripada raznovrsnom botaničkom redu, taksonomskoj kategoriji, Saxifragales, koji obuhvata više od 2.000 vrsta.

Biljka raste na stjenovitim površinama siromašnim hranljivim materijama na Ćinghaj-Tibetskoj visoravni i u planinama Hengduan u Kini, od centralnog i sjevernog dijela provincije Junan do jugozapadnog dijela provincije Sečuan, na nadmorskim visinama od 2.500 do 3.300 metara. Prekrivena je ljepljivim crvenkastim žljezdanim dlačicama koje zarobljavaju sitne insekte, prenosi agencija Rojters.

Biljke mesožderke najpoznatije su sa područja močvara i vlažnih staništa, gdje vrste poput venerine muholovke, vrčastih biljaka i rosika nedostatak hranljivih materija nadoknađuju hvatanjem plijena. Da bi se neka biljka zaista smatrala mesožderkom, nije dovoljno da slučajno uhvati insekte. Ona mora da apsorbuje hranljive materije iz zarobljenih životinja i da posjeduje specijalizovane prilagodbe koje joj pomažu da privuče, uhvati, svari i iskoristi plijen.

Prirodnjak Čarls Darvin je 1875. godine pretpostavio da bi dvije evropske vrste roda Saxifraga mogle biti mesožderke nakon što je primijetio njihove ljepljive dlačice i insekte koji bi se povremeno na njima zarobili, ali to nikada nije uspio eksperimentalno da dokaže, piše Rojters.

Novoproučavana biljka pripada drugoj vrsti od dvije koje je Darvin istraživao, iako im je blisko srodna, ali ima iste strukture za hvatanje insekata koje su ga svojevremeno navele na tu pretpostavku.

"Sproveli smo više testova na ovoj biljci i konačno potvrdili da je zaista riječ o biljci koja se hrani insektima. To dokazuje da je Darvinova pretpostavka bila tačna i pokazuje koliko je njegovo naučno rasuđivanje bilo pronicljivo“, rekao je Hang Sun, profesor-istraživač u Institutu za botaniku u Kunmingu pri Kineskoj akademiji nauka i jedan od rukovodilaca studije objavljene u časopisu Nature Communications.

Da bi utvrdili da li se biljka zaista hrani insektima, istraživači su koristili voćne mušice uzgajane na hrani obogaćenoj stabilnim oblikom azota.

"Azot je neophodan za rast biljaka. Većina biljaka mesožderki živi na staništima siromašnim azotom i dobija ga hvatanjem i varenjem insekata", rekao je Sun.

Nakon što su mušice postavili na ljepljive dlačice biljke, naučnici su pratili kretanje azota kroz njena tkiva.

Azot koji su pratili "na kraju dospijeva u biljku i može se pronaći širom njenih tkiva. To se ne bi dogodilo da nema apsorpcije ili prenosa u samu biljku", rekao je botaničar i koautor studije Daglas Soltis sa Univerziteta Florida i Prirodnjačkog muzeja Floride.

"Ključ za opstanak"

Hranljive materije dobijene iz uhvaćenog plijena nijesu se ravnomjerno raspoređivale kroz biljku. Umjesto toga, najveća koncentracija azota porijeklom iz plijena pronađena je u cvjetovima vrste Saxifraga candelabrum, koja se razmnožava samo jednom tokom svog životnog vijeka.

"Vjerovatno su joj potrebne za reproduktivni učinak. Za cvjetove i sjeme. Razmnožavanje je ključno za opstanak", rekao je Soltis.

Istraživači su pronašli i dokaze da biljka aktivno privlači plijen. Terenski eksperimenti ukazali su na to da miris ima važnu ulogu u privlačenju insekata ka cvjetovima, dok su testovi pokazali aktivnost digestivnih enzima u žljezdanim dlačicama, što je dodatni dokaz da biljka može da razgrađuje uhvaćene insekte.

Hvatanje insekata, međutim, ima i potencijalnu lošu stranu. Mnoge biljke mesožderke zavise od insekata radi oprašivanja i rizikuju da zarobe upravo one posjetioce koji su im potrebni za razmnožavanje, prenosi Rojters.

"Nju uglavnom oprašuju relativno veliki insekti poput muva. Ti insekti se ne zadržavaju čvrsto na ljepljivim žljezdanim dlačicama i lako mogu da se oslobode. Zarobljeni ostaju samo mnogo sitniji insekti. Biljka dobija dodatne hranljive materije hraneći se tim sićušnim plijenom, dok njeni važni oprašivači ostaju nepovrijeđeni, što omogućava uspješno oprašivanje i razmnožavanje", rekao je Sun.

Ova biljka je jedina iz svog reda za koju se zna da je mesožderka. Međutim, moguće je da i druge biljke mesožderke tek čekaju da budu otkrivene. Ćinghaj-Tibetska visoravan, na kojoj ova vrsta raste, dom je desetinama hiljada vrsta cvjetnica. Sun je rekao da bi neke od njih mogle imati još neotkrivene sposobnosti hvatanja insekata.

"Priroda nađe način, da pozajmimo rečenicu iz ‘Parka iz doba Jure’. U prirodi postoji toliko inovacija - većinu njih nijesmo otkrili ili ih još ne razumijemo", rekao je Soltis.

"Mnoge od tih inovacija potencijalno mogu biti korisne za dobrobit ljudi. Istraživanje te riznice znanja može donijeti ogromnu korist".

( D.C. )