Humanoidni roboti: Trampova najnovija bitka sa Kinom?

Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) obrazložila je zabranu uvoza robota tvrdnjom da takvi „kućni“ roboti prikupljaju podatke koje bi zlonamjerni akteri mogli da iskoriste za nadzor američkih građana, jačanje kapaciteta stranih obavještajnih službi ili za daljinsko preuzimanje kontrole nad robotima.

Iako se zabrana formalno odnosi na uvoz iz svih zemalja, jasno je da je prije svega usmjerena prema Kini.

Prema podacima britanske banke Barkliz, prošle godine je u Kini proizvedeno 85 odsto svih humanoidnih robota u svijetu.

Da li su roboti zaista špijuni?

Američki zvaničnici upozoravaju da kineski humanoidni i četvoronožni roboti mogu da prikupljaju detaljne podatke o lokaciji korisnika i druge lične informacije, da njima može da se upravlja na daljinu i da predstavljaju potencijalni rizik za kritičnu infrastrukturu u Sjedinjenim Državama.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost njihove dvostruke namjene, odnosno korišćenja u civilne i vojne svrhe.

Kompanija Unitri Robotiks, jedan od vodećih kineskih proizvođača robota, nalazi se na Pentagonovom spisku preduzeća za koja se smatra da sarađuju sa kineskom vojskom. Njeni roboti već su korišćeni u vojnim vježbama.

Takođe se pokazalo da pojedini roboti kompanije Unitri imaju bezbjednosne propuste koji hakerima omogućavaju preuzimanje kontrole glasovnim komandama, nakon čega jedan robot može da upravlja drugim uređajima.

Vašington je zabrinut i zbog mogućnosti da veliki broj jeftinih kineskih robota šalje podatke iz stvarnog svijeta kineskim sistemima vještačke inteligencije, koji ubrzano sustižu američke konkurente.

Za sada je ta prijetnja uglavnom teorijska, pošto se većina komercijalnih humanoidnih robota još nalazi u ranoj fazi razvoja.

Kina najavljuje odgovor

Kina odbacuje optužbe i tvrdi da SAD, pod izgovorom nacionalne bezbjednosti, vode protekcionističku politiku s ciljem ograničavanja kineske tehnološke industrije.

Očekuje se da bi Peking mogao da odgovori kontramjerama, uključujući ograničenje izvoza sirovina neophodnih američkim proizvođačima robota za povećanje proizvodnje.

Administracija predsjednika Donalda Trampa ne krije da želi da pomogne domaćoj robotskoj industriji, koja istovremeno dobija podršku kroz gotovo bilion dolara ulaganja u razvoj vještačke inteligencije.

Prema procjenama analitičara, cilj je zaštita kompanija poput Figure AI, Tesla Optimus i Agility Robotics od kineskih konkurenata, čiji proizvodi često koštaju upola manje od američkih, a ponekad i znatno manje.

Vašington je ranije već uveo slična ograničenja za kineske dronove i solarne panele, dok na kineska električna vozila danas primenjuje carinu od 100 odsto.

Koliko vremena treba američkim proizvođačima?

Mnogi analitičari zabranu vide kao pokušaj kupovine vremena za američku industriju, nakon što je Vašington bio zatečen brzinom kojom je Kina povećala proizvodnju robota.

Prema podacima istraživačke kuće Omdia, Kina danas ima šest kompanija među deset vodećih svjetskih proizvođača robota.

Te firme su prošle godine isporučile gotovo 11.600 humanoidnih robota, dok su američke kompanije isporučile tek nekoliko stotina.

Bank of America je još u martu procijenila da bi broj isporuka humanoidnih robota do kraja godine mogao da dostigne oko 90.000 jedinica.

SAD se i dalje smatraju liderom u razvoju „mozga“ robota zahvaljujući naprednim sistemima vještačke inteligencije.

Kina, s druge strane, prednjači u masovnoj proizvodnji jeftinijih robota sa naprednijim pokretima, zahvaljujući visokokvalitetnim aktuatorima, odnosno robotskim „mišićima“.

Raš Doši iz američkog Savjeta za spoljne odnose ocijenio je zabranu kao „jednu od najvažnijih mjera podrške američkom ekosistemu u sektoru robotike do sada“.

Mač sa dvije oštrice

Evan Bird, izvršni direktor kompanije Standard Bots, proizvođača robotskih ruku, smatra da Trampova administracija Kini šalje „nedvosmislenu poruku“.

„Roboti su tehnologija u kojoj Amerika mora da bude vodeća i nad kojom mora da zadrži kontrolu. Robotima proizvedenim uz strane subvencije neće biti dozvoljeno da nepošteno dominiraju američkim tržištem robotike“, napisao je Bird na mreži Iks.

Kritičari, međutim, upozoravaju da bi zabrana mogla da uspori razvoj američke vještačke inteligencije. Razlog je to što istraživači trenutno imaju koristi od mogućnosti da nove sisteme testiraju na relativno jeftinim kineskim robotima.

„Ograničenja mogu da smanje bezbjednosne rizike, ali sama po sebi ne stvaraju konkurentan domaći ekosistem“, napisao je na Iksu Georg Štiler, konsultant u industriji robotike.

Američka poslovna televizija CNBC citirala je Marka Ajnštajna iz kompanije Counterpoint Research, koji je ocijenio da je zabrana „loša vijest za kineske proizvođače humanoidnih robota koji planiraju izlazak na berzu u narednim mjesecima“.

Ajnštajn upozorava da bi Kina sada mogla dodatno da ograniči izvoz rijetkih zemnih metala američkim kompanijama, kao i pristup kineskom tržištu za firme poput Tesle i Nvidije.

Ko će kupovati takve robote?

Barkliz procjenjuje da bi tržište humanoidnih robota, koje danas vrijedi između dvije i tri milijarde dolara, u najoptimističnijem scenariju do 2035. moglo da dostigne vrijednost od 200 milijardi dolara. Da bi se to ostvarilo, potrebno je dalje unapređenje vještačke inteligencije, fizičkih sposobnosti robota i baterijskih sistema.

Ilon Mask je još optimističniji. On tvrdi da Teslin robot Optimus može postati „najveći proizvod svih vremena“, sa potencijalnom dugoročnom prodajom koja bi mogla da dostigne 10 biliona dolara.

Mask smatra da bi roboti, koji danas koštaju oko 100.000 dolara, zahvaljujući masovnoj proizvodnji mogli da pojeftine na između 20.000 i 30.000 dolara po komadu. To bi ih učinilo dovoljno pristupačnim za fabrike, skladišta, a kasnije i za domaćinstva.

Kombinacija prognoze Barkliza i cijena kojima teži Tesla ukazuje na mogućnost da se do 2035. godine godišnje prodaje između sedam i deset miliona humanoidnih robota.

Kratkoročno se očekuje da roboti preuzmu ponavljajuće i fizički zahtjevne poslove u fabrikama i skladištima. Kasnije bi njihova primjena mogla da se proširi na zdravstvenu njegu, brigu o starijima i različite kućne poslove.

( Deutsche Welle )