IA: Vrhovni državni tužilac ne treba da bude član niti predsjednik Tužilačkog savjeta
„Takvo rješenje proizvodi sukob interesa i neprimjerenu koncentraciju moći - VDT, kao rukovodilac Državnog tužilaštva, istovremeno je na čelu tijela koje treba da vrši nadzor nad radom tužilaštva“, kazao je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk
Vrhovni državni tužilac (VDT) ne bi trebalo da bude član niti predsjednik Tužilačkog savjeta (TS), jer takvo rješenje dovodi do sukoba interesa i koncentracije moći, ocijenili su iz Instituta alternativa (IA).
Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk saopštio je da je ta nevladina organizacija (NVO) Ustavnom odboru Skupštine dostavila sugestije u okviru javne rasprave o amandmanima na Ustav Crne Gore, sa fokusom na predložena rješenja koja se odnose na Državno tužilaštvo i TS.
U IA, kako je naveo, smatraju da predloženi amandmani ne otklanjaju ključne probleme postojećeg ustavnog okvira, prije svega činjenicu da je VDT istovremeno član i predsjednik TS-a.
„Takvo rješenje proizvodi sukob interesa i neprimjerenu koncentraciju moći - VDT, kao rukovodilac Državnog tužilaštva, istovremeno je na čelu tijela koje treba da vrši nadzor nad radom tužilaštva“, kazao je Muk.
Prema njegovim riječima, IA je zbog toga predložila da se iz Ustava izbrišu odredbe kojima se VDT-u po službenoj dužnosti daju članstvo i funkcija predsjednika TS-a.
Prema predlogu IA, Savjetom bi trebalo da predsjedava netužilački član, ili bi predsjedavanje moglo biti uređeno sistemom rotacije, na način da polovinu mandata tu funkciju obavlja član iz reda državnih tužilaca, a drugu polovinu član iz reda uglednih pravnika.
"Ukoliko se VDT isključi iz sastava Savjeta, umjesto njega jednog člana mogao bi imenovati predsjednik države, po javnom pozivu i kriterijumima koji važe za ugledne pravnike koje bira Skupština", naveo je Muk.
On je kazao da bi, alternativno, jednog člana mogla imenovati Konferencija sudija iz reda sudija, čime bi se, kako je rekao, uspostavio primjereniji odnos između različitih pravosudnih profesija u TS-u.
Muk je poručio da je neophodna ustavna brana od tužilačkog samovlašća, dodajući da se predloženim amandmanima sastav TS-a praktično prepisuje iz Zakona o Državnom tužilaštvu iz 2024. godine, čime se odustaje od sastava utvrđenog izmjenama iz 2021, koje su otvorile proces reforme u državnom tužilaštvu.
"IA upozorava da formalno jednak broj tužilačkih i netužilačkih članova, kada se izuzme VDT, ne znači nužno i jednakost njihovog uticaja", naveo je Muk.
Kako je kazao, ukoliko tužilački članovi djeluju kao jedinstven blok, usljed hijerarhijskih odnosa unutar tužilačke organizacije, dok netužilački članovi djeluju nezavisno jedni od drugih, odnos snaga u praksi može biti značajno drugačiji od onoga koji pokazuje sama brojčana struktura.
"Na ovaj problem ukazuje i činjenica da su u skladu sa zakonom, netužilački članovi u manjini u svim komisijama i tijelima TS-a", rekao je Muk.
Zato je, kako je dodao, pri ustavnom uređenju sastava TS-a neophodno voditi računa o stvarnoj ravnoteži i mogućnosti djelotvorne kontrole, a ne samo o formalnom odnosu broja članova.
Muk je upozorio i da kvalifikovana većina može dodatno blokirati rad Savjeta, dodajući da IA predlaže da se izbor članova TS-a u Skupštini vrši većinom glasova svih poslanika.
On je upozorio i da visoko postavljena kvalifikovana većina može predstavljati ozbiljnu političku prepreku i dovesti do toga da TS duži period bude bez dijela članova koje bira Skupština.
"TS već duže vrijeme funkcioniše bez člana iz reda NVO", podsjetio je Muk, dodajući da zbog toga ustavna rješenja treba da doprinesu stabilnom i kontinuiranom radu Savjeta, a ne da stvaraju dodatne mogućnosti za institucionalnu blokadu.
Muk je istakao da jedan od ključnih predloga IA da se Ustavom jasnije definiše nadzorna uloga TS-a.
"Pored obezbjeđivanja samostalnosti Državnog tužilaštva, TS treba da ima jasno propisanu funkciju da obezbjeđuje da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom", naveo je Muk.
Prema njegovim riječima, to je važno jer važeći Ustav ne propisuje izričito nadzor TS-a nad zakonitošću rada tužilaštva, dok je postojeća zakonska nadležnost u tom dijelu šturo i neprecizno formulisana.
"Jačanje samostalnosti tužilaštva ne smije značiti odsustvo kontrole i odgovornosti. Naprotiv, samostalnost mora biti praćena jasnim mehanizmima nadzora, odgovornosti i transparentnosti", naglasio je Muk.
On je dodao da u AI smatraju da bi Ustav trebalo dopuniti i odredbom kojom se utvrđuje ko može podnijeti inicijativu za razrješenje vrhovnog državnog tužioca TS-u.
"Riječ je o pitanju neposredno povezanom sa ustavnim položajem VDT-a, podjelom vlasti i institucionalnom ravnotežom", rekao je Muk.
Zbog toga, kako je dodao, osnovno ovlašćenje za pokretanje postupka razrješenja, kao i krug subjekata koji ga mogu pokrenuti, treba da budu utvrđeni Ustavom, dok se zakonom mogu urediti procesni i tehnički aspekti postupka.
"Ustavne izmjene moraju ojačati kontrolu, a ne koncentraciju moći", naglasio je Muk.
On je naveo da je IA predložio da se iz Ustava izbriše članstvo i predsjedavanje vrhovnog državnog tužioca TS-om, da se jasnije uredi sastav Savjeta i odnos tužilačkih i netužilačkih članova, kao i da se izbor članova TS-a u Skupštini vrši većinom glasova svih poslanika.
"Takođe, da Ustav treba dopuniti tako da se jasno propiše nadležnost TS-a da, pored obezbjeđivanja samostalnosti Državnog tužilaštva, obezbjeđuje i da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom", naveo je Muk.
Prema njegovim riječima, potrebno je Ustavom urediti i krug subjekata koji mogu pokrenuti postupak razrješenja VDT-a.
( MINA )