EU: Najranjivije grupe u Crnoj Gori i dalje izložene diskriminaciji i zločinima iz mržnje

Zakonodavni i institucionalni okvir Crne Gore za zaštitu ljudskih prava tokom 2025. godine je uglavnom bio uspostavljen, ali potrebni su dodatni napori kako bi se u potpunosti sprovodio i kako bi se obezbijedili pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, naročito kada je riječ o licima u ranjivim situacijama.

To piše u godišnjem izvještaju Evropske unije (EU) o ljudskim pravima i demokratiji u svijetu, objavljenom na sajtu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).

Podsjećaju da je Skupština Crne Gore u decembru 2025. usvojila novi zakon o zabrani diskriminacije, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Napominju da su najranjivije grupe u društvu, uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom i LGBTI osobe, i dalje bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

U izvještaju se ističe da Crna Gora mora djelotvorno odgovoriti na sve preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije i Grupe eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

"Funkcionisanje demokratskih institucija bilo je uglavnom stabilno. Međutim, bilo je suočeno sa ponavljajućim izazovima usljed polarizovane političke situacije, zbog čega su institucije ostale podložne političkim krizama i blokadama. Vladina većina, koju čini raznolika koalicija partija, bila je relativno stabilna uprkos povremenim političkim tenzijama", piše u izvještaju.

Skupština je, podsjećaju, u julu 2025. usvojila izmjene zakonodavnog okvira za izbore, kojima su djelimično adresirane dugogodišnje preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR), uključujući nadzor nad finansiranjem kampanja i medijima, unapređenje integriteta izborne administracije, povećanje rodne kvote na izbornim listama i uvođenje jedinstvenog izbornog dana za lokalne izbore. Nije bilo izbora na državnom nivou. Lokalni izbori održavali su se gotovo svaka tri mjeseca. Ni izborni procesi u Kotoru ni u Šavniku nisu završeni, piše u izvještaju.

Crna Gora je, navode iz EU, zadržala fokus na agendi evropskih integracija, iako je proces zakonodavnog usklađivanja sa Unijom u pojedinim pregovaračkim poglavljima usporen početkom 2025. zbog unutrašnjih političkih izazova. Skupština je redovno radila, "uglavnom uz konsenzus o ključnim reformama povezanim sa EU".

"Međutim, nakon kontroverzne odluke Skupštine iz decembra 2024. godine da jednostrano proglasi prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog odlaska u penziju, izbila je institucionalna i politička kriza. Opozicija je nekoliko mjeseci blokirala rad Skupštine, uz izražavanje zabrinutosti u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i načela podjele vlasti utvrđenog Ustavom. Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, što je u svom junskom mišljenju navela i Venecijanska komisija", piše u izvještaju.

Organizacije civilnog društva, dodaje EU, u cjelini djeluju u podsticajnom okruženju. "Učešće civilnog društva u kreiranju politika formalno je uređeno, ali je ponekad samo formalnog karaktera i ne odvija se dosljedno. I dalje su potrebni dodatni napori kako bi se obezbijedila stvarna i sadržajna saradnja između Vlade i organizacija civilnog društva", dodaju, rekavši da je više informacija dostupno u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu.

EU podsjeća daj e Crna Gora zauzela 37. mjesto na Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, 55. mjesto na Indeksu vladavine prava World Justice Projecta (WJP) i 65. mjesto na Indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International, dok je na CIVICUS alatu za praćenje građanskog prostora ostvarila rezultat 77/100, što "ukazuje na sužen građanski prostor."

Djelovanje EU – ključne oblasti

Nakon ispunjavanja privremenih mjerila, djelovanje EU u Crnoj Gori nastavilo je da bude usmjereno na ključne oblasti definisane završnim mjerilima u oblasti temeljnih prava, u okviru Poglavlja 23 pristupnih pregovora, piše u dokumentu.

"One su se odnosile na usklađivanje sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima u pogledu jačanja djelotvorne primjene ljudskih prava, procesnih garancija, zaštite manjina i kulturnih prava, zaštite od diskriminacije, uključujući rasizam i ksenofobiju, kao i rodne ravnopravnosti."

Bilateralni politički angažman EU

Evropska unija je, kako navode, nastavila da pažljivo prati stanje ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru pristupnih pregovora sa EU u Poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava. "Redovno je vođen dijalog o politikama na političkom nivou, realizovani su projekti koje finansira EU, a nastavljena je i saradnja sa međunarodnim organizacijama i civilnim društvom."

Crna Gora je učestvovala u Procesu stabilizacije i pridruživanja i nastavila da u velikoj mjeri ispunjava obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, piše u izvještaju.

Finansijska podrška Unije

Crna Gora, podsjećaju, koristi podršku EU u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan, iz kojeg je već isplaćeno 20,9 miliona eura u vidu zajma državnom budžetu.

"Aktivnost UNDP-a koju finansira EU u okviru IPA III, usmjerena na izgradnju povjerenja na Zapadnom Balkanu, pružila je podršku crnogorskim institucijama u izradi Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024–2027. i njenog Akcionog plana. U okviru IPA III Instrumenta za civilno društvo i medije, EU je obezbijedila 0,5 miliona eura za podršku inicijativi lokalnih zajednica za ruralni razvoj i rast, dok je oko milion eura opredijeljeno za jačanje omladinskih mreža i osnaživanje mladih u Crnoj Gori."

Nezavisnim medijima i akterima civilnog društva u Crnoj Gori, dodaju, dodijeljeno je još milion eura za aktivnosti do kraja 2027. godine.

"U okviru Tematskog programa NDICI za ljudska prava i demokratiju, EU je nastavila da podržava izbornu reformu, sprečavanje i borbu protiv nekažnjivosti i rodno zasnovanog nasilja, kao i zaštitu novinara od nasilja, uključujući nasilje na internetu, te jačanje kapaciteta istraživačkog novinarstva, u iznosu od 1,07 miliona eura. Pored toga, tokom 2025. godine ugovorena je direktna dodjela sredstava od 0,5 miliona eura za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, sa ciljem podrške ženskim organizacijama u Crnoj Gori putem dodjele podgrantova. U okviru Tematskog instrumenta NDICI za ljudska prava i demokratiju, EU je takođe obezbijedila 0,15 miliona eura za podršku nezavisnom i profesionalnom pravosuđu", piše u izvještaju.

Saradnja sa Savjetom Evrope, kako se navodi, nastavljena je kroz Horizontalni instrument za Zapadni Balkan i Tursku – faza III, u okviru kojeg je za Crnu Goru opredijeljeno pet miliona eura, sa fokusom na obezbjeđivanje pravde, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i unapređenje ljudskih prava, uključujući različitost, ravnopravnost, slobodu izražavanja i socijalnu inkluziju.

Program je omogućio usvajanje izmjena Krivičnog zakonika u skladu sa preporukama Savjeta Evrope u oblasti zabrane diskriminacije i suzbijanja govora mržnje, ističe EU.

"U oblasti borbe protiv korupcije i privrednog kriminala završene su tri sektorske procjene rizika: procjena rizika od pranja novca povezanog sa korupcijom na visokom nivou; procjena rizika od pranja novca povezanog sa upotrebom gotovine i neformalnom ekonomijom; i procjena rizika od finansiranja terorizma povezanog sa neprofitnim organizacijama i platnim institucijama."

Usvojene su, dodaju, i izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, čime je "značajno unaprijeđen pristup pravdi za najranjivije kategorije žrtava krivičnih djela."

Značajan korak ka uspostavljanju sveobuhvatnog sistema zaštite prava žrtava, kako su kazali, napravljen je izradom prve Nacionalne strategije o pravima žrtava u Crnoj Gori, koja je usvojena 25. decembra 2025. godine.

U kontekstu zaštite žrtava izrađene su i Smjernice za odmjeravanje kazne u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

"Uz ovu podršku, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava finalizovalo je novi nacrt Zakona o zabrani diskriminacije, koji je Skupština usvojila u decembru. Pored toga, aktivnost je pružila podršku Radnoj grupi koja je pripremila nacrt Zakona o pravnom priznanju rodnog identiteta", piše u izvještaju.

"Crna Gora nastavila da ispunjava međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava"

Crna Gora je, ističu u dokumentu, nastavila da ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava i blisko sarađuje sa EU na multilateralnim forumima posvećenim ljudskim pravima.

"Zemlja je nastavila dijalog i saradnju sa evropskim i međunarodnim organizacijama za ljudska prava i nadzornim tijelima, uključujući tijela Ujedinjenih nacija i Savjet Evrope. Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa izjavama EU o ljudskim pravima na multilateralnim forumima, uključujući restriktivne mjere EU uvedene nakon ruske agresije na Ukrajinu. Crna Gora je nastavila da obezbjeđuje dobru saradnju sa Evropskim sudom za ljudska prava. Zemlja je ratifikovala većinu ključnih međunarodnih instrumenata u oblasti ljudskih prava", navodi EU.

Napominju da Crna Gora još nije ratifikovala Protokol iz 2014. uz Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) o prinudnom radu iz 1930. godine.

"Crna Gora treba da unaprijedi svoje mehanizme za izvještavanje prema mehanizmima Ujedinjenih nacija za ljudska prava i za praćenje sprovođenja njihovih preporuka", zaključuju.

( B.H. )