Rijad u savezima traži zaštitu od rata

Sve više uvučena u rat koji nije izabrala, Saudijska Arabija gradi regionalne odbrambene saveze za koje se nada da će odvratiti njene neprijatelje i pomoći joj da snažnije odgovori na napade Irana i njegove mreže regionalnih saveznika.

Međutim, početni pokušaji da se u Crvenom moru uspostavi multinacionalna pomorska koalicija, kao i odluka da se Turska uključi u odbrambeni pakt s Kraljevinom i Pakistanom, za sada nijesu uspjeli da spriječe napade, navode analitičari i diplomate.

Vojni odgovori same kraljevine na napade iz Irana, Iraka i od jemenskih Huta, koji su prošlog mjeseca otvorili južni front protiv kraljevine i napadali saudijske brodove, do sada su bili ograničeni, podsjeća Rojters.

Rijad se suočava s dilemom: kako da odvrati napade i zaštiti ambicioznu ekonomsku viziju koju sprovodi, a da se pritom ne uplete u širi regionalni sukob izazvan ratom između SAD i Irana.

Kako je za britansku agenciju rekao jedan zvaničnik sa Bliskog istoka: "Problem Saudijske Arabije je u tome što neprijatelji kraljevine znaju da ona želi da izbjegne rat. Oni to zloupotrebljavaju".

"Sve ovo je veoma zabrinjavajuće i upravo je ono što je Saudijska Arabija željela da izbjegne", rekao je Aziz al-Gašijan, saudijski analitičar i viši nerezidentni saradnik Gulf International Foruma.

"Iran i njegovi saveznici misle da Saudijska Arabija neće odgovoriti. Uzdržanost su protumačili praktično kao prihvatanje činjenice da može biti meta i zato je za Saudijsku Arabiju bilo veoma važno da pronađe način da ih odvrati. Pitanje je kako uspostaviti ravnotežu", rekao je.

Nakon potpisivanja odbrambenog pakta, Huti su ponovo napali naftna postrojenja u kraljevini.

Postepena eskalacija

Otkako su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli rat protiv Irana, Saudijska Arabija nastojala je da istrpi napade, odlučivši da najprije ide isključivo diplomatskim putem, prije nego što je počela s ograničenim vojnim odgovorima koji su držani u tajnosti.

Sa Iranom je postigla privremeno smirivanje odnosa otprilike u vrijeme kada je u aprilu stupio na snagu prekid vatre sa SAD i nametnula se kao sigurnije utočište u Zalivu.

Posljednjih nekoliko sedmica veliki dio toga doveden je u pitanje.

Kraljevina se suočila s ozbiljnim napadima na ključnu naftnu infrastrukturu iz Jemena i Iraka, kao i na svoje brodove u Hormuškom moreuzu i Crvenom moru.

Prije dvije sedmice Saudijska Arabija i SAD izvele su zajedničke vazdušne napade na iračke milicije za koje su navele da su učestvovale u napadima na kraljevinu. Bio je to prvi javno objavljeni saudijski odgovor tokom rata, iako je Rijad nastojao da izbjegne utisak da je saveznik SAD i Izraela u sukobu.

Dva dana kasnije Rijad je saopštio da namjerava da predvodi pomorsku odbrambenu koaliciju u Crvenom moru.

Prošle sedmice u Meki je objavljen sporazum o zajedničkoj odbrani s Turskom i Pakistanom.

"Ovo je način Saudijske Arabije da Iranu pošalje signal da smo spremni da idemo dalje uz ljestvicu eskalacije - naravno, prvo kroz diplomatiju, prije nego što pređemo granicu diplomatije i zakoračimo na drugu stranu", rekla je za Rojters Jasmin Faruk, direktorka projekta za Zaliv i Arapsko poluostrvo u organizaciji Krizne grupe.

"Kako ja vidim ovaj pakt i koaliciju, Saudijska Arabija se postepeno približava završnim fazama politike deeskalacije i odvraćanja", rekla je, uz napomenu da su koalicije još uvijek svojevrsni "probni baloni" i da je zajednička vojna akcija trenutno malo vjerovatna.

Odbrambeni sporazum iz Meke

Objavljen na najsvetijem mjestu islama i nakon molitve petkom, odbrambeni sporazum Saudijske Arabije, Turske i Pakistana nosi simboličnu poruku muslimanskih zemalja koje se obavezuju da će braniti jedna drugu kao da čine jednu "umu", odnosno muslimansku zajednicu, rekao je Sultan Alamer, nerezidentni saradnik programa Karnegi za Bliski istok.

U praksi, međutim, uloge djeluju manje jasno.

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan rekao je u subotu da je sporazum tehnički isti kao član 5 NATO-a i da bi zahtijevao konsultacije svih strana kako bi se odredilo kakvu vrstu podrške pružiti zemlji koja bude napadnuta, ukoliko je ona zatraži.

Islamabad je, u okviru postojećeg odbrambenog sporazuma sa Saudijskom Arabijom, nastojao da izbjegne vojno uplitanje u sukob s Iranom ili njegovim saveznicima i u tome je uspio uprkos tome što je Saudijska Arabija bila izložena stotinama raketnih i napada dronovima.

Iran je sporazum predstavio kao korak ka smanjenju oslanjanja na spoljne sile, očigledno aludirajući na Sjedinjene Države, i poručio da nema razloga za zabrinutost "sve dok pravilno prepoznaje neprijatelja i prijetnju".

Jemenski problem

Na južnoj granici Saudijske Arabije, jemenski Huti prošlog mjeseca prekinuli su četvorogodišnje primirje, proglasili pomorsku blokadu kraljevine i gađali njenu naftnu infrastrukturu.

Napadi Huta pokazali su da je kraljevina i dalje ranjiva na asimetrično ratovanje i oživjeli sjećanja na krizu iz 2019. godine, kada je saudijska proizvodnja nafte prepolovljena nakon napada dronovima i raketama Huta koje je, prema ranijem izvještavanju Rojtersa, planirao Iran.

Jemen je posebno bolna tačka za kraljevinu, koja je 2015. predvodila vojnu intervenciju nakon što su Huti, koje podržava Iran, zauzeli glavni grad Sanu, što je izazvalo međunarodne osude zbog velikog broja žrtava rata i gladi.

Dok se Jemen ponovo približava ratu, Rijad ovoga puta želi da jemenska vlada predvodi svaku eventualnu ofanzivu, a ranije je saopštio da je multinacionalna pomorska koalicija potrebna za zaštitu plovidbe u Crvenom moru.

Pozivi za učešće poslati su svega nekoliko dana prije prvog sastanka, reklo je nekoliko učesnika, što pokazuje koliko je hitno Saudijska Arabija pristupila toj misiji.

Za sada se priključilo 14 zemalja regiona, a očekuje se da će ih biti još. Zapadne diplomate kažu da evropske zemlje i dalje razmatraju da li da se pridruže, zabrinute zbog toga u kojoj mjeri bi mogle biti uvučene u rat u Jemenu.

Saudijska Arabija želi da što prije zvanično objavi formiranje koalicije, a sastanci su planirani ove sedmice u Džedi.

( N.B. )