Đukanović: Cilj je da Crna Gora proizvodi više sopstvene električne energije, bude manje zavisna...
„Prema internim analizama EPCG, poslovni odnos sa KAP-om u periodu 2017-2021. proizveo je približno 50,3 miliona eura negativnog efekta, dok je promjenom modela poslovanja procijenjeno da je spriječeno najmanje 178,08 miliona dodatnog gubitka u odnosu na alternativni scenario“, rekao je predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović
Elektroprivreda (EPCG) se nalazi u jednom od najintenzivnijih razvojnih i investicionih ciklusa čiji je cilj da Crna Gora proizvodi više sopstvene električne energije, bude manje zavisna i dugoročno ojača sigurnost elektroenergetskog sistema, saopštio je predsjednik Odbora direktora kompanije, Milutin Đukanović.
On je naveo da kumulativni rezultat od 22,34 miliona eura za period od 2021. do prošle godine, likvidna sredstva od 39,6 miliona, novi proizvodni kapaciteti, smanjenje kapitala zbog odluka iz prethodnog perioda, te solarna imovina i programi pokazuju razvojnu logiku poslovanja EPCG.
„Dio raspoloživih sredstava pretvoren je u elektrane, opremu, energetsku infrastrukturu i investicije koje stvaraju dugoročnu vrijednost. U energetici se snaga sistema ne mjeri samo stanjem gotovine u jednom trenutku, već i vrijednošću imovine, proizvodnim kapacitetima i sposobnošću kompanije da u narednim godinama proizvodi više energije iz sopstvenih izvora“, naveo je Đukanović u saopštenju.
On je dodao da novi proizvodni kapaciteti EPCG već daju približno 330 GWh električne energije godišnje, a da su projekti Solari 3000+/500+ i 5000+ do sada proizveli više od 203 GWh struje i obuhvatili više od deset hiljada korisnika, dok vjetroelektrana (VE) Gvozd I radi u probnom režimu, sa planiranim prelaskom u komercijalni rad.
„Razvoj se nastavlja kroz nove solarne projekte, VE Gvozd 2, modernizaciju hidroelektrana, ugradnju agregata A8 u Perućici, baterijske sisteme za skladištenje energije, valorizaciju hidroenergetskog potencijala i strateška partnerstva. Suština svih tih projekata je jasna: svaki novi domaći MWh smanjuje potrebu za uvozom, povećava otpornost kompanije na tržišne poremećaje i jača sigurnost snabdijevanja“, kazao je Đukanović.
On je naveo da kumulativni poslovni rezultat EPCG Solar Gradnje za period od 2021. do prošle godine iznosi oko -4,62 miliona eura, dok interni model šire društvene koristi programa procjenjuje ukupan efekat na približno 50,78 miliona.
„Taj model nije računovodstvena dobit EPCG, već širi energetski, potrošački, poreski i CO2 efekat projekta“, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da je EPCG prošlu godinu završila sa gubitkom od 92,12 miliona eura.
„To je ozbiljan godišnji rezultat i nemam namjeru da ga relativizujem. Istovremeno, energetski i finansijski podaci jasno pokazuju dominantni uzrok negativnog rezultata“, saopštio je Đukanović i dodao da je to posljedica pogoršanja energetskog bilansa, uvoza i berzanske kupovine, te troškova zarada.
On je kazao da to nije opravdavanje gubitka, već njegovo precizno poslovno objašnjenje.
„Kada najveći bazni proizvodni objekat mjesecima nije raspoloživ, a hidrološka situacija istovremeno bude nepovoljna, energija koja nedostaje mora se kupiti na tržištu. Upravo zato je strateški odgovor EPCG povećanje sopstvene proizvodnje, diversifikacija izvora i veća fleksibilnost sistema“, naveo je Đukanović.
On je podsjetio da se jedna od najznačajnijih poslovnih odluka koje je kompanija donijela odnosila na prelazak na tržišni odnos sa Kombinatom aluminijuma (KAP) od 1. januara 2022. godine.
„Prema internim analizama EPCG, poslovni odnos sa KAP-om u periodu 2017-2021. proizveo je približno 50,3 miliona eura negativnog efekta, dok je promjenom modela poslovanja procijenjeno da je spriječeno najmanje 178,08 miliona dodatnog gubitka u odnosu na alternativni scenario“, rekao je Đukanović.
Suština te odluke, kako je objasnio, nije bila stvaranje bilo kakve garantovane godišnje dobiti, već uklanjanje značajnog netržišnog rizika iz poslovanja EPCG.
Đukanović je naveo da se upravo u tome ogleda odgovorno upravljanje - prepoznati rizik, izmjeriti njegov mogući efekat i pravovremeno prilagoditi poslovni model interesima kompanije.
„Kada smo preuzeli kompaniju 2021. godine, likvidna sredstva na kraju prethodne godine iznosila su približno 39,6 miliona eura. Istovremeno, od 2020. do 2025. ukupna aktiva EPCG povećana je oko 171 milion, a stalna imovina približno 242 miliona“, kazao je Đukanović.
On je dodao da je dio kapitala pretvoren u proizvodnu i infrastrukturnu imovinu.
„To ne umanjuje značaj likvidnosti, koja mora biti predmet odgovornog upravljanja, ali jasno pokazuje zašto stanje na računu i ukupna vrijednost kompanije nijesu iste kategorije“, saopštio je Đukanović.
On je podsjetio i da su kredit Njemačke razvojne banke (KfW) od 40 miliona eura za agregat A8, kao i 30 miliona refinansiranja postojećeg duga, obaveze koje se vraćaju.
„To nijesu budžetska davanja kompaniji. Ocjena takvih aranžmana mora obuhvatiti namjenu, cijenu, ročnost i budući novčani tok investicije koja se finansira“, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da je kupovna cijena imovine nekadašnje Željezare iznosila 20 miliona eura, dok dokumentacija EPCG sadrži procjene vrijednosti imovine od približno 48,7 do 52,46 miliona.
„Posebnu vrijednost lokacije predstavljaju dvije trafostanice 110/35 kV snage po 63 MVA, koje predstavljaju značajnu infrastrukturu za razvoj solarnih elektrana i baterijskih sistema za skladištenje energije. Zbog toga se vrijednost te investicije ne može svoditi samo na kratkoročni rezultat operativnog društva“, saopštio je Đukanović.
Za EPCG su, prema njegovim riječima, relevantni vrijednost stečene imovine, postojeća energetska infrastruktura i mogućnost njenog uključivanja u budući proizvodni portfolio kompanije
On je podsjetio i d aje ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja počela prije mandata sadašnjeg poslovodstva, te da je nakon preuzimanja nastavljen ugovoreni projekat i doveden do završetka.
„Mjerenja RACI i CETI pokazuju vrijednosti u okviru propisanih limita. Pored ekološkog rezultata, u posmatranom periodu nakon rekonstrukcije ostvarena je proizvodnja od 432,274 GWh naspram planiranih 381 GWh, odnosno 113 odsto plana“, kazao je Đukanović.
On je dodao da je CBAM odvojeni evropski regulatorni izazov koji se odnosi na cijenu ugljenika i ugrađene emisije CO2.
„To nije kazna za neispunjavanje SO2 ili NOx standarda. Upravo zato razvoj obnovljivih izvora, skladištenja energije i hidro-fleksibilnosti nije samo pitanje zelene tranzicije, već i buduće tržišne konkurentnosti EPCG“, naveo je Đukanović.
On je kazao da EPCG upravlja najvećim i najvažnijim energetskim sistemom u Crnoj Gori, što podrazumijeva kontinuirano donošenje poslovnih, investicionih i razvojnih odluka.
„Njihov kvalitet ne određuje njihov broj, već njihov pravni osnov, finansijski efekat i korist za kompaniju. Kao predsjednik Odbora direktora, smatram da je naša obaveza da o rezultatima govorimo kroz provjerljive pokazatelje - finansijske izvještaje, energetsku proizvodnju, vrijednost imovine, realizovane investicije i mjerljive efekte poslovnih odluka“, rekao je Đukanović.
On je dodao da se energetika sne vodi od kvartala do kvartala, već da se elektrane, hidroenergetski objekti, trafostanice, baterijski sistemi i druga energetska infrastruktura grade da bi stvarali vrijednost decenijama.
„Odluke koje donosimo danas određivaće proizvodnu snagu EPCG i energetsku poziciju Crne Gore dugo nakon završetka jednog poslovnog ciklusa. Pravac naše kompanije je jasan: povećavati domaću proizvodnju, smanjivati zavisnost od uvoza, modernizovati postojeće kapacitete i stvarati novu energetsku imovinu“, poručio je Đukanović.
On je kazao da su pred EPCG novi projekti i izazovi, ali da cilj ostaje isti - snažnija kompanija, više domaće električne energije i sigurniji energetski sistem Crne Gore.
„Naša je obaveza da EPCG radi - jer kad EPCG radi, radi i Crna Gora“, zaključio je Đukanović.
( MINA business )