"Jesmo li kod kuće?": Kolašinke i Kolašinci hoće da budu dio odluka o Kolašinu
Učesnici razgovora, koji se odvijao u Botaničkoj bašti u Dulovinama, ukazali su na slabu komunikaciju između građanskih i kulturnih inicijativa i lokalne vlasti. Ocijenjeno je da ljudi koji organizuju festivale, kulturne programe, sportske i ekološke akcije predstavljaju važan potencijal grada, ali da često ne postoji dovoljno prostora da njihove ideje i kritike dođu do donosilaca odluka
Kolašin ima brojne građanske, kulturne i ekološke inicijative, ali njihov potencijal ostaje nedovoljno iskorišćen zbog slabe povezanosti, nedostatka kontinuiteta i komunikacije sa institucijama.
To je ocijenjeno na javnom razgovoru u okviru projekta "Jesmo li kod kuće?", koji je realizovala inicijativa "Zeleni Kolašin", u programu Međunarodnog festivala alternativnog teatra Korifej.
Projekat je vodila Sonja Dragović, članica grupe KANA i istraživačica u Centru za socioekonomske i prostorne studije pri Univerzitetskom institutu u Lisabonu.
Projekat je kroz izložbu, radionice i razgovore sa oko 30 građana otvorio pitanja promjena kroz koje grad prolazi.
Jedno od ključnih pitanja bilo je i da li se stanovnici Kolašina još osjećaju "kod kuće" u gradu koji se ubrzano mijenja.
Učesnici današnjeg razgovora, koji se odvijao u Botaničkoj bašti u Dulovinama, ukazali su na slabu komunikaciju između građanskih i kulturnih inicijativa i lokalne vlasti. Ocijenjeno je da ljudi koji organizuju festivale, kulturne programe, sportske i ekološke akcije predstavljaju važan potencijal grada, ali da često ne postoji dovoljno prostora da njihove ideje i kritike dođu do donosilaca odluka.
Poručeno je da građanske inicijative ne treba da ostanu samo u ulozi kritičara vlasti, već da institucijama treba nuditi konkretna rješenja i insistirati na dijalogu.
Posebno mjesto u razgovoru zauzeli su zaštita prirode i nasljeđe botaničara Danijela Vinceka. Povodom stogodišnjice njegovog rođenja predloženo je organizovanje posebnog programa, kao i inicijativa da Opština ubuduće preuzme obilježavanje jubileja i učini ga tradicionalnim.
Vincekov rad pomenut je kao primjer odnosa prema prirodnom bogatstvu Kolašina. Učesnici su podsjetili da je još prije više decenija ukazivao na pitanja upravljanja Bjelasicom, prodaje zemljišta i potrebe za odgovornijim odnosom prema razvoju.
Kao način očuvanja njegovog nasljeđa predloženo je organizovanje "Dana Danijela Vinceka i botaničke bašte", tokom kojih bi stručnjaci i volonteri obilazili planine, prikupljali autohtone biljne vrste i vraćali ih u botaničku baštu.
Ukazano je i na stanje Botaničke bašte Danijela Vinceka, ali i na dugotrajno odlaganje zaštite pojedinih vrijednih prirodnih područja.
Učesnici su ocijenili da bi šire područje Kolašina, imajući u vidu bogatstvo endemskih i rijetkih biljnih vrsta, moglo biti razvijano kao svojevrsna velika botanička bašta.
Kao problem je izdvojeno i to što se građani često ne prepoznaju kao politički akteri. Učesnici su ocijenili da pitanja vode, prostora, gradnje, zaštite prirode i javne infrastrukture nijesu "stranačka politika", već pitanja koja direktno određuju svakodnevni život stanovnika.
Zaključeno je da Kolašin ne oskudijeva idejama, već da je najveći izazov kako ih povezati, održati kontinuitet djelovanja i obezbijediti da dođu do mjesta na kojima se donose odluke.
Poseban problem je, kako je ocijenjeno, i mali broj ljudi koji trenutno nose aktivnosti "Zelenog Kolašina", zbog čega je potrebno šire povezivanje građanskih, kulturnih i ekoloških inicijativa.
Poruka razgovora bila je da se promjene ne mogu očekivati preko noći, ali da i mali pomaci imaju smisla ukoliko postoje istrajnost, organizovanost i spremnost građana da se uključe u odlučivanje o budućnosti Kolašina.
( Dragana Šćepanović )