Đurović: Sve veći broj kruzera i drugih plovila predstavlja pritisak na morski ekosistem Bokokotorskog zaliva
Pored turizma, crnogorsko more ugrožavaju i klimatske promjene, prelov ribe, porast temperature mora i širenje invazivnih vrsta
Sve veći broj kruzera i drugih plovila predstavlja pritisak na morski ekosistem Bokokotorskog zaliva, a Crna Gora mora pronaći balans između razvoja turizma i zaštite mora, ocijenio je za Boje jutra na TV Vijesti, direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović.
"Mi mislimo da smo zakasnili, ali to ne znači da sada ne treba da napravimo dugoročnu strategiju smanjenja broja ulazaka kruzera", kazao je Đurović, ističući da je pitanje kompleksno jer je veliki broj privrednih subjekata u Kotoru povezan sa kruzing turizmom.
On je naveo da kruzeri, prema mjerenjima Instituta, nemaju značajan uticaj na kvalitet morske vode, koji je, kako kaže, stabilan posljednjih 10 do 15 godina. Veći problem predstavljaju brojna plovila koja prate kruzing turizam, kao i podvodna buka.
Posebno je upozorio na neodgovorno sidrenje, koje može uništiti livade posidonije, važne za zdravlje morskog ekosistema.
"Nedavno sam u Budvi vidio da je neko bacio sidro i povukao cijeli busen posidonije", kazao je Đurović, apelujući da se pitanje sidrišta što prije uredi.
Pored turizma, crnogorsko more ugrožavaju i klimatske promjene, prelov ribe, porast temperature mora i širenje invazivnih vrsta. Đurović smatra da države Jadrana moraju zajednički regulisati ribolov kako bi se omogućio oporavak ribljeg fonda.
Ipak, kada je riječ o kvalitetu vode za kupanje, slika je znatno bolja. Više od 80 odsto kontrolisanih kupališta, prema podacima Instituta, nalazi se u najvišoj kategoriji kvaliteta.
( Da.M. )