Budva i Pljevlja na raport kod ombudsmana: Formirani predmeti u slučaju prijavljene sumnje na diskriminaciju
Aktivista Danijel Kalezić podnio je pritužbe protiv primorske opštine zbog isključivanja osoba koje su zaključile životno partnerstvo lica istog pola iz sistema subvencija za otplatu stambenih kredita, a sjeverne zbog mjera iz agrobudžeta
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda formirao je predmete i sprovešće ispitni postupak nakon pritužbe Danijela Kalezića, aktiviste za LGBTIQ prava, u vezi sa postupanjem opština Budva i Pljevlja u odnosu na lica koja su zaključila životno partnerstvo lica istog pola.
To su juče “Vijestima” kazali iz kancelarija ombudsmana.
Kalezić se zaštitniku prvi put obratio 15. avgusta, zbog, kako je naveo, diskriminatornog isključivanja osoba koje su zaključile životno partnerstvo lica istog pola iz sistema subvencija za otplatu stambenih kredita Opštine Budva.
U drugom obraćanju, dva dana kasnije, Kalezić je pritužbu podnio zbog diskriminatornog isključivanja osoba koje su zaključile životno partnerstvo lica istog pola iz mjere Opštine Pljevlja “Finansijska podrška bračnim parovima u ruralnim područjima”.
“Povodom oba obraćanja, Zaštitnik je formirao predmete, sprovešće ispitni postupak o čijem ishodu će stranka biti blagovremeno obaviještena”, kazali su “Vijestima” iz kancelarija ombudsmana, uz napomenu i da se u konkretnim slučajevima ne radi o hitnim predmetima, te da će zahtjevi za izjašnjenje nadležnim organima biti upućeni odmah po okončanju kolektivnog godišnjeg odmora koji je u toku.
Slučaj Budva
U pritužbi koju je zbog diskriminacije LGBT osoba koje su zaključile životno partnerstvo lica istog pola uputio u odnosu na Opštinu Budva, Kalezić je, pored ostalog, naveo da ta opština “bračne i vanbračne parove izričito priznaje kao mladu porodicu i porodično domaćinstvo, dok zakonom zaključeno životno partnerstvo lica istog pola tretira kao da ne postoji”.
“Takvo isključivanje utiče na uslove učešća, bodovanje, dokazivanje statusa domaćinstva i mogućnost nastavka subvencije nakon smrti korisnika”, naveo je on.
Istog dana, uputio je i otvoreno pismo Sekretarijatu za društvene djelatnosti, predsjedniku Opštine Budva Nikoli Jovanoviću i predsjedniku Skupštine opštine Budva Petru Odžiću, sa zahtjevom da diskriminatorne odredbe uklone najkasnije do kraja radnog dana 14. avgusta.
Iz Sekretarijata za društvene djelatnosti u odgovoru na obraćanje Kalezića, pored ostalog, kazali su da je Odluka o subvencijama donijeta na osnovu Zakona o socijalnom stanovanju, a javni poziv je donijet u skladu sa Odlukom o subvencijama za socijalno stanovanje.
Kazali su i da Zakon o socijalnom stanovanju propisuje da se članovi porodičnog domaćinstva smatraju bračni i vanbračni partneri, djeca rođena u braku ili van braka, usvojena ili pastorčad, te druga lica koja je državljanin Crne Gore ili njegov bračni drug dužan po Zakonu da izdržava.
Kalezić je u vezi sa tim rekao da takav odgovor ne daje pravno obrazloženje u odnosu na predmet njegovog obraćanja.
“Moje otvoreno pismo i pritužba zaštitniku nisu bili zasnovani na tvrdnji da je Opština pogrešno prepisala član 9 Zakona o socijalnom stanovanju. Problem je u tome što su Opština Budva i njeni organi jedan sektorski zakon primijenili izolovano, zanemarujući Ustav, važeći Zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola i obavezujuće standarde Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Prema njegovim riječima, u odgovoru se ne razmatra nijedan od ključnih navoda iz njegovog obraćanja:
“Uporedivost životnih partnera sa bračnim i vanbračnim partnerima za potrebe stambene subvencije, konkretan nepovoljniji tretman, zaštićeni osnov, postojanje ili nepostojanje legitimnog cilja, proporcionalnost razlike u postupanju, niti konkretne posljedice nepriznavanja životnog partnera u postupku prijavljivanja, bodovanja i nastavka prava”, naveo je on.
Kako je saopštio, Odluka Opštine Budva “ne mora biti usklađena samo sa Zakonom o socijalnom stanovanju”, već i sa Ustavom, svim važećim zakonima i potvrđenim međunarodnim ugovorima.
“Pozivanje na usklađenost sa jednim zakonom ne predstavlja odgovor na tvrdnju da je isti akt suprotan drugom, kasnijem i neposredno primjenjivom zakonu kojim je uređena zaštita od diskriminacije”, rekao je on, dodajući i da Zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije propisuje da u slučaju da je drugim zakonom propisan manji obim zaštite prava nego što je propisano tim zakonom, primjenjivaće se ovaj zakon.
“Dakle, sam zakon kojim se uređuje zaštita jednakosti određuje kako se postupa kada drugi zakon obezbjeđuje uži obim zaštite. U tom slučaju ne primjenjuje se uži standard na štetu diskriminisane grupe, već standard iz Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije”.
Slučaj Pljevlja
Kalezić se nakon što je podnio pritužbu zaštitniku na postupanje Opštine Budva, obratio i zbog postupanja Opštine Pljevlja:
“Podnio sam zaštitniku pritužbu i protiv Opštine Pljevlja zbog isključivanja LGBT osoba u životnom partnerstvu iz mjere finansijske podrške parovima u ruralnim područjima. Opština priznaje bračne i vanbračne parove, dok zakonom registrovana životna partnerstva i izvod iz registra partnerstava uopšte ne prepoznaje”, naveo je on.
Pritužba Kalezića odnosi se na agrobudžet Opštine Pljevlja za 2026. godinu, javni poziv koji je Sekretarijat za privredu, preko Službe za poljoprivredu, objavio 14. maja i propisani obrazac zahtjeva.
Kako je kazao, program i javni poziv kao korisnike prepoznaju “bračne parove” i “supružnike”.
“Opština je, međutim, među dokazima prihvatila i ovjerenu izjavu o vanbračnoj zajednici, čime je podršku proširila i na neregistrovane heteroseksualne parove, dok je u potpunosti isključila životno partnerstvo lica istog pola”, navodi Kalezić.
Kako je kazao, “pljevaljski agrobudžet uspio je da jednu ovjerenu izjavu učini vrednijom od državnog registra”.
“Heteroseksualni par može dokazati svoju zajednicu brakom ili izjavom da živi zajedno. Istopolni par može zaključiti životno partnerstvo pred nadležnim organom, biti upisan u javni registar u skladu sa zakonom ali ne postoji pred pljevaljskom Službom za poljoprivredu. Tako izgleda nezakonita hijerarhija partnerskih zajednica kada se pretoči u obrazac i počne da se raspoređuje javni novac”, kazao je Kalezić.
Prema njegovim navodima, dokumentacija pokazuje da se isti model ponavlja najmanje tri godine.
“Pozivi i obrasci iz 2024, 2025. i 2026. godine priznaju brak i ovjerenu izjavu o vanbračnoj zajednici, dok životni partner, životno partnerstvo i izvod iz registra partnerstava nijesu prepoznati ni u jednoj od tih budžetskih godina”, rekao je on.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola izglasan je prvog jula 2020. godine. Iz dijela civilnog sektora, uz pohvale zbog usvajanja zakona, tada su kazali da put do suštinske jednakosti tek predstoji:
“Nadam se da će institucije opravdati povjerenje i dosljedno sprovoditi ovaj zakon, čime će se utrti put ka stvarnoj ravnopravnosti”, rekao je tada John Barac iz NVO LGBT Forum Progres.
Od tada, u cilju usklađivanja sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, ukazivano je i na neophodnost usklađivanja drugih propisa.
Početkom jula, Vlada je utvrdila izmjene i dopune više zakona, pored ostalog, predloge zakona o izmjenama zakona o ličnom imenu, o dopunama Zakona o centralnom registru stanovništva, o izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, izmjenama i dopunama Zakona o matičnim registrima i izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.
( Damira Kalač )