Luka Bar traži izvođača za sanaciju gata V
Državna kompanija raspisala tender vrijedan 300.000 eura, koji je otvoren do kraja avgusta Urbanističko-tehnički uslovi koji su sastavni dio tenderske dokumentacije pokazuju da je na tom prostoru planirano i šire uređenje putničkog terminala i pristaništa
Luka Bar raspisala je tender vrijedan 300.000 eura za projektovanje i sanaciju dijela gata V, koji je oštećen prošle godine prilikom pristajanja feribota “Mia”. Radovi bi trebalo da obuhvate dio veza 54, dok urbanističko-tehnički uslovi koji su sastavni dio tenderske dokumentacije pokazuju da je na tom prostoru planirano i šire uređenje putničkog terminala i pristaništa.
Ponude se mogu dostavljati do 31. avgusta kada će biti otvorene.
Oštećenje operativne obale u barskoj luci, na gatu V, desilo se krajem jula prošle godine kada se stvorila velika rupa nakon pristajanja italijanskog feribota “Mia” koji je u vlasništvu kompanije “Adria Ferries”, i koji je plovio na sezonskoj liniji Ankona-Bar-Drač.
Tim eksperata koji je Luka Bar angažovala utvrdio je da je do oštećenja operativne obale u barskoj luci, na gatu V, krajem jula prošle godine, došlo zbog mnogostruko ponavljanih negativnih uticaja sila od broda na konstrukciju obale, uslovljenih specifičnim načinom priveza i režima rada broda tokom boravka uz tu lučku obalu.
To je iz državne barske kompanije zvanično potvrđeno u februaru ove godine “Vijestima”, kao i da su taj tim činili eksperti pomorsko-saobaćajne, brodomašinske i građevinske struke, koji su izradili izvještaj o uzrocima oštećenja dijela operativne obale (dio veza 54) na Putničkom terminalu u Luci Bar. Tada je saopšteno da će za sanaciju štete trebati oko 300.000 eura i da će biti ove godine raspisan tender, a što je predviđeno planom javnih nabavki.
“Luka Bar” je u sklopu preliminarnog istraživanja tržišta, shodno Zakonu o javnim nabavkama, kontaktirala dvije firme “Briv” iz Kotora i “Aqua Mont Service” iz Beograda i na bazi tog istaživanja i rezultata internih analiza realizovanih od strane nadležnih organizacionih cjelina u “Luci Bar”, u Plan javnih nabavki za 2026. je uključeno projektovanje i izvođenje radova na sanaciji ovog dijela obale.
Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji ponuđač je obavezan da u roku od sedam dana od potpisivanja ugovora, dostavi dinamički plan pripremnih aktivnosti i izvođenja radova. Tokom radova mora da obezbijedi sve potrebne ateste i sertifikate za materijal i opremu prije ugradnje, a nakon završetka i dokumentaciju za izvedene radove. O svom trošku organizuje gradilište i obezbjeđuje sve što je potrebno za nesmetano izvođenje radova.
Izabrani ponuđač mora da dostavi garanciju za dobro izvršenje ugovora u iznosu od deset odsto vrijednosti ugovora, kao i polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti na 100.000 eura. Nakon završetka posla dužan je da dostavi i garanciju za otklanjanje nedostataka tokom garantnog roka, u iznosu od pet odsto vrijednosti ugovora.
Za izvedene radove mora da ponudi garanciju od najmanje 36 mjeseci, dok će Luka Bar prilikom bodovanja priznati najviše 60 mjeseci.
Sastavni dio tenderske dokumentacije su i urbanističko-tehnički uslovi koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo 30. septembra 2025. godine, na zahtjev Barske plovidbe. Oni su izdati za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju objekta na urbanističkoj parceli UP2, u zahvatu Državne studije lokacije “Dio sektora 56”, u Baru.
U UTU se navodi da se na toj parceli već nalaze pomorski putnički terminal, administrativno-komercijalne površine Barske plovidbe i Marine Bar, unutrašnje morske vode i objekti koji su planirani za rušenje.
Lokacija je planskim dokumentom namijenjena za vodni saobraćaj, pomorski putnički terminal. Nalazi se na glavnom doku koji razdvaja akvatorijum marine od akvatorijuma Luke Bar, a u UTU je označena kao “važan punkt pomorskog saobraćaja” za koji je planirano intenziviranje putničkog pomorskog prometa, povećanje površina doka za pristajanje brodova i unapređenje ponude usluga.
Na parceli UP2 planirana je rekonstrukcija postojeće zgrade pomorskog putničkog terminala i njena dogradnja. Površina zone je 29.217 kvadratnih metara, maksimalna površina pod objektima 3.300 kvadrata, a maksimalna bruto građevinska površina 9.900 kvadratnih metara. Najveća dozvoljena spratnost je P+2.
Planom je predviđeno i da se putnički terminal unaprijedi “u tehničko-tehnološkom i infrastrukturnom smislu” za pristajanje putničkih brodova na kružnim putovanjima, odnosno kruzera. U tom kontekstu ostavljena je mogućnost obezbjeđivanja tehničkih i drugih uslova za istovremenu manipulaciju najmanje tri broda, uz sistem kaskadnih vezova.
UTU predviđaju i dogradnju operativne obale postojećeg pristaništa, u širini postojećeg pristaništa od oko 25 metara i dužini od oko 400 metara. U dokumentu je, međutim, precizirano da je takvo rješenje “dato kao preporuka i smjernica za dalju razradu”, koja treba da obuhvati izradu potrebne tehničke dokumentacije, analize i studije različitih konstruktivnih rješenja, kao i glavne i izvođačke projekte.
Izabrani izvođač sanacije moraće, prema tenderskoj dokumentaciji, da u roku od sedam kalendarskih dana od potpisivanja ugovora dostavi dinamički plan pripremnih aktivnosti i izvođenja radova. Njegova obaveza biće i da obezbijedi ateste i sertifikate za materijal i opremu prije ugradnje, dok će Luka Bar obezbijediti revidenta projekta i stručni nadzor nad radovima.
“Dijalogom” do plaćanja štete
Luka Bar je početkom marta pred Privrednim sudom pokrenula postupak za obezbjeđenje dokaza radi utvrđivanja uzroka i obima štete na gatu V.
“Nakon što je sud usvojio predlog, obavljeno je vještačenje, dok bi se o pravima i obavezama stranaka odlučivalo tek u eventualnom parničnom postupku” zvanično je nedavno potvrđeno “Vijestima” u Pivrednom sudu iz kojeg nijesu precizirali šta je vještak utvrdio.
Iz Luke Bar, međutim, nijesu direktno odgovorili na pitanja da li su pred Privrednim sudom pokrenuli postupak niti šta su naveli kao obrazloženje za njegovo pokretanje. Umjesto toga, saopštili su da su fokusirani na pronalaženje sporazumnog rješenja kroz direktan dijalog sa partnerima i osiguravajućim kućama, te da detalji tekućih poslovnih i proceduralnih razgovora u ovoj fazi nijesu javni.
( Marija Mirjačić )