Ni govor mržnje ne smeta fotelji: Pozicije nijesu ugrožene ni prekršajno osuđenim čelnicima opština

Nedostojnim vršenja funkcije trebalo bi da se smatraju ne samo čelnici opština kojima je presuđeno za krivična djela, već i oni koji su prekršajno osuđeni - smatra pravnik Damir Suljević.

Pitanje da li na pozicijama mogu ostati gradonačelnici koji su osuđeni zbog krivičnih ili nekih drugih djela, otvorio je slučaj prvog čovjeka Mojkovca Veska Delića (NSD) koji je nedavno pravosnažno osuđen za zloupotrebu službenog položaja.

Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje da mandat predsjedniku opštine prestaje po sili zakona kad je pravosnažnom presudom osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije.

Osim Delića, pravosnažno je - ali pred sudom za prekršaje - osuđen i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević (NSD). Prekršajnu presudu ima i čelnik Pljevalja Dario Vraneš (NSD), koji “Vijestima” nije odgovorio da li je ona pravosnažna.

Damir Suljević kazao je redakciji da zakonodavac nije, niti može unaprijed nabrojati, niti preciznije opisati sva djela koja nekoga čine nedostojnim da upravlja opštinom, zbog čega je “nedostojnost” i ostavljena kao elastičan pojam, koji se sadržajem puni od slučaja do slučaja.

On ukazuje na to da slučajevi Delića, Kovačevića i Vraneša nisu isti. Podsjeća da Delić ima pravosnažnu krivičnu presudu za zloupotrebu službenog položaja, djelo počinjeno dok je obavljao funkciju koju sad odbija da napusti, što je, tvrdi sagovornik, gotovo školski primjer nedostojnosti.

Kovačević i Vraneš nemaju krivične, ali imaju prekršajne osude za govor mržnje, odnosno uvredljiv i diskriminatoran komentar upućen novinarki.

“To što su kažnjeni prekršajno a ne krivično, ne čini njihovo ponašanje manje štetnim. Naprotiv, u društvu koje ozbiljno shvata vladavinu prava, govor mržnje ili napad na nekog ko nema sistem iza sebe, izrečen s pozicije moći, treba da proizvodi najmanje jednake posljedice i po njih, čak i ako norma nije jasno predvidjela da li se i prekršaji smatraju djelima koja čine nedostojnim, ili su to samo krivična djela”, istakao je Suljević.

DELIĆ NEĆE IZ FOTELJE

Apelacioni sud saopštio je krajem jula da je potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Delić proglašen krivim za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i osuđen na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci (koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo).

Prema odluci Višeg suda, objavljenoj sredinom januara, Delić je proglašen krivim jer je 2022. godine postavio načelnike Komunalne policije i Službe zaštite i spasavanja u Mojkovcu, Miletu Šutovića i Marinka Medojevića, bez (prethodno) raspisanog konkursa i iako je znao da ne ispunjavaju zakonske uslove za te pozicije.

Delić je na “Fejsbuku” napisao da neće otići s funkcije, poručujući da mu je savjest čista.

“Nastaviću da svoju funkciju obavljam časno, kako sam i do sad radio”, poručio je.

OZBILJAN PREKRŠAJ, “NEOZBILJNO” PITANJE

Viši sud za prekršaje u Podgorici usvojio je sredinom juna žalbu tužilaštva na rješenje Suda za prekršaje u glavnom gradu kojiim je Marko Kovačević oslobođen krivice, te ga je proglasio krivim za govor mržnje na obilježavanju godišnjice bitke na Grahovcu, kaznivši ga novčano 2.000 eura.

Iz Višeg suda za prekršaje tada su podsjetili da je Više državno tužilaštvo nakon sprovedenog postupka ocijenilo da u govoru Kovačevića, održanom 13. juna 2024. godine, prilikom obilježavanja Grahovačke bitke, ne postoje elementi krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, ali da navedene radnje imaju obilježja prekršaja, zbog čega je pokrenut postupak pred nadležnim sudom.

Kovačević je u junu 2024. na Grahovcu, na obilježavanju 166 godina od istorijske bitke, između ostalog, rekao da će “s onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima”, obraćajući se, kako je kazao, “bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima”.

Njegove poruke tada su oštro osudile partije, nevladine organizacije, kao i premijer Milojko Spajić i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Kovačević je nakon tih reakcija na “Fejsbuku” napisao da u govoru nije pominjao Crnogorce, niti bilo koji drugi narod u Crnoj Gori u negativnom kontekstu.

“Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa s Turskom”, dodao je.

On je juče, na pitanje “Vijesti” da li zbog pravosnažne presude treba da podnese ostavku, odgovorio da je “pitanje neozbiljno”.

UVREDE VRANEŠA

Prvi čovjek Pljevalja Dario Vraneš kažnjen je novčano 500 eura zbog uvredljive objave na “Instagramu” na račun izvršne direktorice Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) Milke Tadić Mijović.

Sud za prekršaje u Bijelom Polju, odjeljenje u Pljevljima, proglasio je 19. marta Vraneša krivim jer je 4. decembra prošle godine na “Instagramu” uznemiravao Tadić Mijović kao ženu, vrijeđajući, kako se navodi, njeno dostojanstvo i izazivajući osjećaj poniženosti i uvrijeđenosti.

Vraneš je, komentarišući izjavu Tadić Mijović “Vijestima” o njegovim nacionalističkim ispadima, citirajući Petra II Petrovića Njegoša, a uz nekoliko smajlija, napisao: “Kazuj, babo, jesi li vještica? Jesam, kneže, nije fajde kriti”.

U rješenju suda navodi se da je Vraneš time izvršio prekršaj iz Zakona o zabrani diskriminacije, te da ga sud stoga kažnjava novčano 500 eura.

GRANICA “NEDOSTOJNOSTI”

Damir Suljević ističe da Zakon o lokalnoj samoupravi, i pored otvorenih pitanja, jasno ukazuje da postoji granica ispod koje se opštinom ne može upravljati.

Problem je, kako smatra, što tu granicu treba da povuče isto tijelo koje je funkcionera i dovelo na vlast, odnosno lokalna skupština, koja sve manje vaga javni, a sve više partijski interes prilikom donošenja odluka.

Suljević je kazao da je zakon pisan s pretpostavkom da će postojati minimum lokalne demokratske kulture koja bi normu činila djelotvornom bez potrebe za spoljnom prinudom, zbog čega i raspolaže s malo prinudnih mehanizama.

“Kad te kulture nema i kad funkcioneri ne napuštaju funkcije sami ili ne budu smijenjeni s tih funkcija - a iste, ruku na srce, nema ni na nivou državne vlasti, što nam je demonstrirano mnogo puta - zakon ostaje, u praktičnoj primjeni, gotovo bez zuba”, poručio je sagovornik.

MJU ĆE USKORO O DELIĆU

Iz Ministarstva javne uprave (MJU) “Vijestima” su nezvanično rekli da će se uskoro odrediti o slučaju Delića.

Kako su “Vijesti” nedavno pisale, Ministarstvo malo šta može uraditi da Delić ne ostane na čelu Mojkovca nakon što je pravosnažno osuđen, jer propisi daju značajnu autonomiju lokalnim samoupravama. To znači da rješenje ovog slučaja zavisi od političke volje, tj. spremnosti mojkovačke vladajuće većine da ispoštuje zakon, konstatujući da je Deliću prestao mandat kad mu je presuđeno. Mojkovački parlament za sada nije preduzeo nikakav potez.

Delićev slučaj podsjeća na onaj koji se 2022. odigrao u Kolašinu. Bivši predsjednik te opštine Milosav Bulatović (DPS) osuđen je, takođe uslovno, za zloupotrebu službenog položaja.

On je, kako je sud utvrdio, u prijavi za stručno osposobljavanje Marka Matovića na Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca.

Matović u to vrijeme nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Dok je tadašnja opozicija u Kolašinu poručivala da Bulatović ne može voditi grad - jer je, kako su tvrdili, napravio djelo koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju - on je odgovarao da nije učinio bilo šta nečasno i nedostojno funkcije.

Međutim, uprkos tome što je ignorisao višemjesečne pritiske opozicije, ostajući na poziciji, nekoliko dana nakon što je izjavio da mu ne pada na pamet da podnese ostavku - to je, ipak, učinio.

Kratkim saopštenjem Bulatović je tada obavijestio javnost da se na taj čin odlučio zbog “političke interpretacije presude Apelacionog suda”.

( Biljana Matijašević )