Zašto Ukrajina teško zaustavlja ruske balističke rakete

U jučerašnjem velikom ruskom vazdušnom napadu poginulo je 16 ljudi, a više od 40 je povrijeđeno u Kijevu i okolnoj oblasti, dok je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da neuspjeh saveznika da obnove ukrajinske zalihe raketa za protivvazdušnu odbranu odnosi ljudske živote.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da je Rusija tokom masovnog noćnog napada lansirala desetine krstarećih, kao i balističkih i hipersoničnih raketa, te 168 dronova. Navelo je da je oboreno gotovo 90 odsto dronova i većina krstarećih raketa, ali nije precizirano koliko je balističkih raketa lansirano niti da li je neka od njih presretnuta.

Zelenski je napad nazvao jednim od "najciničnijih, najproračunatijih i najobimnijih" tokom četiri i po godine rata, prenio je Rojters.

"Presretači za sisteme 'Patriot' još nijesu nadomješteni, a potrebni su svakog dana", poručio je Zelenski na Telegramu. "Svaka dodatna raketa spasava živote naših ljudi."

Balističke rakete predstavljaju poseban problem za ukrajinsku odbranu. Kada Rusija ispali takvu raketu, sistemi protivvazdušne odbrane imaju svega nekoliko minuta, ponekad i samo nekoliko sekundi, da je otkriju i presretnu.

Zbog tako malo vremena, Kijev i drugi gradovi sve su izloženiji razornim napadima raketa koje se obrušavaju tolikom brzinom i pod tako strmim uglom da ih, kako navodi Ukrajina, može zaustaviti jedino američki sistem "Patriot". Međutim, Ukrajina kaže da nema dovoljno baterija i raketa-presretača da bi se zaštitila.

Za razliku od krstarećih raketa, koje lete poput bespilotnih aviona, balističke rakete nakon lansiranja dostižu velike brzine, a zatim se pod strmim uglom obrušavaju prema cilju, krećući se višestruko brže od zvuka. To znatno skraćuje vrijeme dostupno za otkrivanje i uništavanje bojeve glave, piše Asošiejtid pres (AP).

Kada se bojeva glava obruši prema cilju, "putanja je veoma, veoma strma, a brzina nevjerovatno velika", rekao je Tomas Vitington, stručnjak za elektronsko ratovanje pri Kraljevskom institutu ujedinjenih službi, koji je to uporedio sa igrom dobacivanja loptom. Ako lopta "leti veoma brzo, teže ju je uhvatiti".

Ruski "iskander-M", koji se lansira sa zemlje, je glavna balistička raketa Kremlja. Drugi primjer je "kinžal", koji se lansira iz vazduha. Rusija je takođe koristila rakete sistema protivvazdušne odbrane S-300 i S-400 za napade na ciljeve na zemlji. "Cirkon" je tehnički hipersonična protivbrodska krstareća raketa, ali se zbog velike brzine ponaša slično balističkoj raketi i predstavlja sličan izazov za presretanje, navodi AP.

"Patriot" pruža određenu zaštitu

Najnapredniji sistem "Patriot" koji je isporučen Ukrajini namijenjen je odbrani od raketa velike brzine. Umjesto da eksplodira u blizini cilja, sistem PAC-3 koristi manevarski presretač projektovan da se direktno sudari s nadolazećom bojevom glavom, piše AP.

"Patriot" mora da prati raketu, izračuna njenu putanju i lansira presretač u roku od nekoliko minuta, dok za samo presretanje ponekad ostane svega nekoliko sekundi.

Prema riječima portparola ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva Jurija Ihnata, "Patriot" je trenutno jedini sistem u ukrajinskoj upotrebi koji može da presretne ruske rakete "iskander-M", S-400 i "cirkon".

Sjedinjene Države i njihovi saveznici koriste i druge sisteme za odbranu od balističkih raketa, uključujući THAAD i pomorski sistem "Idžis", ali oni nijesu isporučeni Ukrajini.

Čak ni zaštita koju pruža "Patriot" nije zagarantovana. Ako baterija "Patriota" nije prisutna, nije na odgovarajućem položaju ili nema dovoljno raketa, većina drugih ukrajinskih sistema ne može da je zamijeni.

Ukrajina nema dovoljno baterija da zaštiti svaki grad. Rusija kombinuje balističke i krstareće rakete, dronove i mamce, primoravajući ukrajinsku odbranu da istovremeno prati veliki broj prijetnji i pažljivo troši ograničene zalihe presretača.

Nestašica presretača je samo dio globalnog problema

Nestašica raketa-presretača je postala još izraženija pošto je u američko-izraelskom ratu sa Iranom potrošen veliki broj presretača za sisteme "Patriot" i THAAD. Prema analizi AP-a, američke zalihe presretača "Patriot" su pale za najmanje 65 odsto u odnosu na nivo prije rata, dok Pentagon tvrdi da i dalje raspolaže velikim arsenalom.

Proizvodnja ne može odmah da nadoknadi manjak. Kompanija Lokid Martin je 2025. isporučila više od 600 presretača PAC-3 MSE i radi na tome da do kraja 2030. dostigne godišnji kapacitet od 2.000. NATO navodi da bi prvi evropski pogon za proizvodnju raketa za "Patriot" trebalo da bude otvoren u septembru u Njemačkoj.

AP navodi da su se promijenili i politički signali iz Vašingtona. Na samitu NATO-a u Turskoj u julu, predsjednik Donald Tramp je rekao da će SAD dati Ukrajini licencu za proizvodnju "Patriota". Oko tri sedmice kasnije je rekao da još nije donio konačnu odluku.

Čak i uz licencu, zvaničnici i stručnjaci su izjavili za AP da bi za pokretanje proizvodnje "Patriota" u Ukrajini bile potrebne godine.

Ukrajina pokušava da pogodi strijelca, a ne strijelu

Ukrajina takođe pokušava da uništi ruske lansere raketa i prateću infrastrukturu prije nego što rakete budu ispaljene - odnosno da pogodi strijelca, a ne strijelu, ističe AP.

Ukrajinski predsjednik je zatražio od Trampa da pomogne u dobijanju dozvole Ilona Maska da ukrajinske snage koriste komunikacioni sistem Starlink za napade na ciljeve unutar Rusije, gdje je Mask ograničio korišćenje te usluge, kazala je osoba upoznata s tim pitanjem.

Zelenski je i američkim zakonodavcima na Kapitol hilu rekao da želi da Starlink pomogne u određivanju i gađanju ciljeva unutar Rusije, prema riječima osobe koja je prisustvovala sastanku. Oba izvora govorila su pod uslovom da ostanu anonimni zbog osjetljive prirode privatnih razgovora.

Takav pristup bi mogao da pomogne ukrajinskim dronovima da pronalaze i gađaju lansere i prateću infrastrukturu, čime bi se smanjio broj raketa sa kojima baterije "Patriota" moraju da se suoče.

Kijev takođe razvija "Freju", predloženi ukrajinski sistem odbrane od balističkih raketa koji bi trebalo da bude jeftiniji i smanji zavisnost od "Patriota". Ukrajina i devet evropskih zemalja formirale su u julu koaliciju kako bi razvile zajedničke kapacitete protivraketne odbrane, a Zelenski je rekao da bi u roku od 12 mjeseci mogli zajednički da razviju sistem pogodan za masovnu proizvodnju.

"Freja" je i dalje u fazi razvoja i nije jasno kada bi mogla da postane operativna.

Nakon ruskog balističkog napada na Kijev ranije ovog mjeseca, Zelenski je rekao da je Ukrajina u prvoj polovini 2026. dobila svega trećinu broja raketa za protivvazdušnu odbranu u odnosu na isti period prošle godine.

Kazao je da bi partneri Ukrajine koji nijesu spremni da odmah povećaju isporuke presretača trebalo umjesto toga da uvedu nove sankcije, navodeći da značajan dio ruske proizvodnje balističkih raketa i dalje nije obuhvaćen sankcijama.

( A.Š. )