Bošković i Lukšić ostaju bez funkcija
Vlada predložila kandidate za novi menadžment Željezničke infrastrukture i Željezničkog prevoza Izvor “Vijesti” kazao da je o izboru novog rukovodstva trebalo da se odlučuje na skupštinama akcionara dvije državne željezničke kompanije koje su bile zakazane za juče, ali su odložene i biće održane u narednih 15-ak dana
Vlada je predložila da Vladan Gačević, Jovan Brajović, Anđela Pelević i Andrej Popović budu članovi Nadzornog odbora Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), dok je za nadzorni odbor Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) predložila Gorana Simovića, Maksima Lambulića, Bojana Popovića, Slavka Vukčevića i Dejana Konatara.
O njihovom izboru trebalo je da se odlučuje na skupštinama akcionara dvije državne željezničke kompanije, koje su bile zakazane za juče, ali su odložene.
Izvor “Vijesti” iz željezničkog sektora kazao je da bi skupštine trebalo da budu održane u narednih petnaestak dana.
Tim izborom biće usklađena upravljačka struktura ŽICG i ŽPCG sa novim Zakonom o privrednim društvima. Vlada se upravo na odredbe tog zakona pozvala prilikom predlaganja novih članova nadzornih odbora.
Prema informacijama “Vijesti”, dvije kompanije će nakon toga imati dvodomni sistem upravljanja, a nadzorni odbori će birati generalne direktore preko konkursa.
“Ovo znači da sadašnje izvršne direktorice Marina Bošković u ŽICG i Dragana Lukšić u ŽPCG, neće biti dio menadžmenta nakon uspostavljanja novog modela upravljanja”, pojasnio je izvor “Vijesti”.
Lukšić je u oktoboru 2024. godine izabrana za izvršnu direktorku ŽPCG na mandat od četiri godine. Bošković je izvršna direktorka ŽICG od sredine 2021.godine, a drugi četvorogodišnji mandat joj je počeo u aprilu 2025. godine.
Vlada je za predstavnicu državnog kapitala na skupštinama akcionara odredila Tanju Dašić, načelnicu Direkcije za prevoz putnika, robe i održavanje željezničkih voznih sredstava u Ministarstvu saobraćaja.
Željeznički prevoz nema objavljene izvještaje o poslovanju za 2025. godinu, ni na sajtu Montenegro berze niti se mogu naći na sajtu Poreske uprave. Na kraju 2024. godine imao je formalno pozitivan rezultat od 286 hiljada eura, zahvaljujući subvencijama države od preko sedam miliona eura. Ukupni akumulirani gubici ove kompanije na kraju te godine iznosili su 25,5 miliona eura. Takođe, ova kompanija se nalazi na crnoj poreskoj listi, a dug iz septembra prošle godine bio je sedam miliona eura.
Željeznička infrastruktura je prošlu godinu završila s negativnim rezultatom od 3,88 miliona eura, dok nijesu dostupni podaci o poslovanju preduzeća u ovoj godini. Preduzeće je 2024. godinu završilo s negativnim rezultatom od 2,45 miliona eura.
U izvještaju menadžmenta ŽICG za prošlu godinu koji je dostupan na sajtu Montenegroberze da se kompanija primarno bavi održavanjem željezničke infrastrukture, što je djelatnost od opšteg interesa za koju sredstva obezbjeđuje država, međutim, u Strategiji razvoja željeznice 2020–2027. jasno je naglašeno da u srednjoročnom periodu bilans uspjeha ŽICG mora biti zasnovan na ravnoteži između prihoda od naplate usluga korišćenja infrastrukture, budžetskih sredstava, komercijalnih prihoda i nepovratnih sredstava, s jedne strane, i troškova s druge.
“Država, kao većinski vlasnik, nije u potpunosti postupila u skladu sa Strategijom, čime je onemogućeno poslovanje u ravnoteži. ŽICG posluje po troškovnom, a ne profitnom principu, dok su sredstva iz budžeta za održavanje infrastrukture višestruko manja od onih koje države članice EU opredjeljuju svojim upravljačima infrastrukture. To direktno utiče na finansijski rezultat društva. U evropskom kontekstu, samo mali broj željezničkih kompanija uspijeva da ostvari punu finansijsku samoodrživost zahvaljujući prihodima od tranzita, pa je u skladu sa EU direktivama donesen novi Zakon o željeznici, koji stupa na snagu 1. januara 2026. godine. Zakonom je uveden novi princip finansiranja kojim se, kroz petogodišnji ugovor, obezbjeđuje ravnoteža između prihoda od pristupa infrastrukturi, usluga upravljača i komercijalnih poslova, te sredstava države s jedne strane, i rashoda za održavanje, upravljanje i regulisanje saobraćaja s druge strane. Budžet za realizaciju Programa održavanja infrastrukture u 2026. godini povećan je za 50% u odnosu na prethodnu godinu, a po prvi put sredstva za zarade obezbjeđuju se iz budžeta, i to za tri ključna sektora kao i za zajedničke službe”, navodi se u izvještaju ŽICG.
Ni za ŽPCG nema zvanično dostupnih podataka o konačnom finasijskom poslovanju u 2025. godini, ni u ovoj godini.
( Marija Mirjačić )