SAD deportovale više od 2.000 Meksikanaca u Gvatemalu uprkos protivljenju Meksika
Stručnjaci za migracije navode da bi slanje Meksikanaca preko Gvatemale ili drugih zemalja moglo imati za cilj da im oteža ponovni ilegalni ulazak u SAD, tako što će ih udaljiti od američko-meksičke granice
Gvatemala je od početka godine primila oko 2.300 Meksikanaca deportovanih iz Sjedinjenih Američkih Država, saopštila je gvatemalska vlada, iznoseći nove detalje o praksi administracije Donalda Trampa koja ima za cilj odvraćanje migranata, a kojoj se Meksiko protivi.
"Oni stižu avionima kojima se vraćaju državljani Gvatemale", rekao je predsjednik Gvatemale Bernardo Arevalo u televizijskom intervjuu.
Kazao je da su deportovani Meksikanci u roku od 24 sata prebacivani u svoju zemlju, a troškove prevoza pokrivao je Meksiko ili SAD, prenosi agencija Rojters.
Meksičko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da se protivi toj praksi i da radi na povratku državljana deportovanih u Centralnu Ameriku, ne navodeći broj slučajeva niti troškove.
"Vlada Meksika obavijestila je američke vlasti da odbacuje ovu praksu", saopštilo je Ministarstvo.
Portparol američkog Stejt departmenta, upitan zašto se meksički državljani deportuju u drugu zemlju, nije naveo razlog, već je ponovio privrženost postojećoj politici.
"Sprovođenje imigracione politike Trampove administracije jedan je od glavnih prioriteta", rekao je. "Ostajemo nepokolebljivi u namjeri da zaustavimo ilegalnu i masovnu imigraciju".
Prema međunarodnim sporazumima, deportovane osobe obično se šalju direktno u zemlju čiji su državljani. Migranti mogu biti poslati u treće zemlje ako ih njihova matična država odbije ili ako su uslovi u njoj nebezbjedni.
Međutim, u okviru pooštravanja migracione politike američkog predsjednika Donalda Trampa, sve više migranata deportuje se u treće zemlje, ponekad na osnovu bilateralnih sporazuma. Meksiko je do sada uglavnom direktno prihvatao svoje državljane deportovane iz SAD.
Stručnjaci za migracije navode da bi slanje Meksikanaca preko Gvatemale ili drugih zemalja moglo imati za cilj da im oteža ponovni ilegalni ulazak u SAD, tako što će ih udaljiti od američko-meksičke granice, prenosi Rojters.
Iako su SAD tradicionalno davale prednost kopnenoj deportaciji Meksikanaca na sjever Meksika, Savi Arvi, direktorka za politike u organizaciji Human Rights First, rekla je da SAD od maja "sistematski" deportuju Meksikance u Honduras i Gvatemalu.
Human Rights First saopštio je da je potvrdio deportaciju oko 200 Meksikanaca u Honduras.
"Samo su nam rekli da uđemo u avion"
Centar za prihvat povratnika u Hondurasu rekao je Rojtersu da nije primio deportovane meksičke državljane, dok je Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje saopštilo da nema informacije o tome.
Deportovani Arturo Treho rekao je u intervjuu za američki televizijski kanal na španskom jeziku Telemundo, iz svog rodnog grada u Meksiku, da je bio među desetinama Meksikanaca koji su avionom iz SAD prebačeni u Honduras, prije nego što su vraćeni u Meksiko.
"Nijesu nam ništa rekli, samo da uđemo u avion", kazao je Treho.
Endru Sili, predsjednik Instituta za migracionu politiku sa sjedištem u Vašingtonu, rekao je da i dalje nije jasno zašto SAD deportuju Meksikance u Centralnu Ameriku, što se prije ove godine nije sistematski događalo.
"Nije jasno da li je riječ o meksičkim državljanima koji imaju razloge da strahuju za svoju bezbjednost u zemlji porijekla ili administracija ovo jednostavno radi kao vid kažnjavanja", rekao je.
Ana Marija Mendes, direktorka za Centralnu Ameriku u organizaciji za prava migranata WOLA, navela je da takva praksa ostavlja migrante u neizvjesnosti u vezi sa krajnjim odredištem i time da li će njihova prava biti zaštićena.
Ukazala je na slične izvještaje o deportovanju državljana Nikaragve u Honduras.
"Ono što vidimo djeluje kao dio šireg trenda ka veoma strogoj američkoj migracionoj politici, kojom se nastoji po svaku cijenu izazvati strah među migrantima", rekla je.
( D.C. )