El Ninjo ponovo prijeti: Šta to znači za Panamski kanal i globalnu trgovinu

Samo dvije godine nakon što je najteža suša u istoriji Panamskog kanala primorala brodove da nedjeljama čekaju na prolaz i izazvala nadmetanja vrijedna milione dolara za termine tranzita, El Ninjo ponovo prijeti količinama padavina od kojih zavisi ovaj plovni put, piše danas novinska agencija Rojters.

Kako El Ninjo jača, a nivo vode u akumulacijama opada, brodarska industrija se priprema za moguće ponavljanje poremećaja na jednom od najvažnijih svjetskih plovnih puteva - a neki brodovi već biraju znatno duže rute oko Afrike.

U četvrtak je Uprava Panamskog kanala odustala od ranijeg obećanja da neće ograničavati prolazak brodova, pripremajući se za sezonu El Ninja koja bi mogla trajati duže nego inače.

1. Odakle kanal dobija vodu?

Za razliku od Sueckog kanala u Egiptu, Panamski kanal zavisi od slatke vode za rad tri sistema prevodnica koje omogućavaju brodovima da pređu između Tihog i Atlantskog okeana preko 80 kilometara dugog vještačkog plovnog puta.

Funkcionisanje kanala zavisi od dvije vještačke akumulacije, jezera Gatun i Alahuela, iz kojih se pri svakom prolasku broda ispuštaju milioni litara vode kako bi se plovila podizala i spuštala kroz više od jednog vijeka stare prevodnice koje funkcionišu zahvaljujući gravitaciji.

2. Zašto je El Ninjo važan za Panamski kanal?

Zagrijavanje vode u Tihom okeanu, hiljadama kilometara daleko, može da oslabi vjetrove koji donose kišu Panami, čime se smanjuje dotok vode u akumulacije.

Samuel Munjoz, vanredni profesor građevinskog i ekološkog inženjerstva na Univerzitetu Nortistern, rekao je da, kada nivo vode u akumulacijama opadne, uprava kanala mora da smanji broj brodova kojima dozvoljava prolazak kako bi sačuvala vodu — što "izaziva poremećaje u brodskom saobraćaju koji se prenose kroz globalni ekonomski sistem".

3. Zašto su ti izvori vode osjetljivi?

Od maja je mreža za praćenje Smithsonian instituta za tropska istraživanja u Panami zabilježila neke od najviših temperatura vazduha otkako su mjerenja počela, pri čemu su maj, jun i jul bilježili rekordne ili gotovo rekordne prosječne mjesečne vrijednosti.

"Padavine su u istom periodu u većem dijelu Paname bile znatno ispod prosjeka", rekao je Stiven Paton, koji rukovodi mrežom za praćenje, dodajući da pojedine stanice bilježe rekordno ili gotovo rekordno niske vrijednosti, naročito u oblasti oko kanala.

4. Kako reaguje Uprava Panamskog kanala?

Uprava Panamskog kanala će od 4. septembra ograničiti broj dnevnih prolazaka na 34 broda, a od 15. septembra taj broj smanjiti na 32.

Međutim, projekcije pokazuju da bi nivo vode mogao dodatno da opada kako El Ninjo bude trajao, što bi moglo navesti upravu da ponovo pooštri ograničenja.

To podsjeća na mjere iz 2023. i 2024. godine, kada je zbog suše broj dnevnih prolazaka bio smanjen na svega 22 broda, pokazuju zvanični podaci.

Kanal je tokom fiskalne 2026. godine, koja traje od oktobra do septembra, bilježio prosječno 34 do 35 prolazaka dnevno.

5. Kako to utiče na brodski saobraćaj?

Nakon izvještaja da je jedan tanker platio više od četiri miliona dolara za prioritetni prolazak, Uprava Panamskog kanala je, ne navodeći dodatne detalje, potvrdila da su "neki brodovi koji su nedavno prošli platili iznose veće od milion dolara na aukciji kako bi zadovoljili svoje konkretne tržišne potrebe".

6. Koje su alternative?

Rohit Ratod, viši analitičar tržišta nafte u kompaniji Vorteksa, rekao je da mnogi brodari koji nemaju dugoročne pakete termina za prolazak ili velike budžete za aukcije biraju dužu rutu oko Afrike.

Do sada je u avgustu približno polovina brodova za prevoz gasa koji plove ka Aziji izabrala Rt dobre nade umjesto Panamskog kanala, rekao je, dodajući da je to najveći udio u posljednjih deset godina.

Razlika je velika: velikom tankeru za prevoz gasa na putu od Hjustona do Japana potrebno je oko 26 dana preko Panamskog kanala, a oko 45 dana ako plovi oko Rta dobre nade.

7. Koja dugoročna rješenja se razmatraju?

Panama razmatra dugoročnije rješenje: novu akumulaciju na rijeci Rio Indio, za koju Uprava Panamskog kanala tvrdi da bi obezbijedila vodu za više od polovine stanovništva i za rad kanala tokom narednih 50 godina, uz poboljšanje uslova u okolnim zajednicama.

Protivljenje dolazi od ekoloških aktivista, koji su imali važnu ulogu u blokiranju rudarskog ugovora kompanije "First kvantum". Neki tvrde da nova akumulacija nije neophodna i ukazuju na alternative poput jezera Bajano.

8. Kako se ovaj El Ninjo poredi sa prethodnim?

U prognozi objavljenoj prošle nedjelje, Centar za klimatske prognoze američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu saopštio je da El Ninjo jača i da postoji više od 90 odsto vjerovatnoće da će tokom jeseni i zime 2026/27. na sjevernoj hemisferi biti riječ o "veoma snažnom" događaju.

Banka Klarksons sekjuritis je u ovonedjeljnoj analizi navela da se "El Ninjo sada pojavljuje kao ključni rizik" za sektor koji se već suočava sa ograničenim kapacitetima i geopolitičkim tenzijama na Bliskom istoku.

Šta je El Ninjo

El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji se javlja na otprilike dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana.

Vjetrovi koji duvaju od istoka ka zapadu preko Tihog okeana mogu da oslabe ili čak promijene smjer, omogućavajući toploj vodi da se širi ka istoku.

Toplota se tada oslobađa iz okeana u atmosferu, što podiže globalne temperature i mijenja raspored padavina.

Naučnici proglašavaju pojavu El Ninja kada su temperature površine mora u ključnom dijelu Tihog okeana najmanje 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka.

Trenutna mjerenja pokazuju da su temperature tamo već više od dva stepena iznad normale.

Najnovije prognoze britanskih meteorologa ukazuju da bi ovo odstupanje moglo da pređe tri stepena kasnije ove godine, kada El Ninjo bude dostigao vrhunac.

To bi bilo nezabilježeno u mjerenjima koja datiraju od 1950. godine i vjerovatno bi predstavljalo najjači ovakav događaj još od 19. vijeka.

Veoma visoke temperature u dubljim slojevima okeana - na pojedinim mjestima oko osam stepeni iznad normale, na dubini od 100 metara - mogle bi dodatno da pojačaju El Ninjo.

Praktično, duboki slojevi okeana predstavljaju svojevrsni rezervoar tople vode koji bi mogao da posluži kao dodatno "gorivo" za ovaj klimatski fenomen.

( Ne.V. )