Politikolog s Islanda za “Vijesti”: Ne idemo skupa u EU, ali bismo mogli pogurati Crnu Goru
Arnorson kaže da mu je teško da zamisli kako bi procesi Islanda i Crne Gore mogli da postanu povezani imajući u vidu da je njegova zemlja većinu zakonodavstva, mimo onog o ribarstvu i poljoprivredi, već uskladila s EU Poručuje da bi možda, ako Island obnovi pregovore i brzo zaključi pristupni ugovor, to moglo da posluži kao podsticaj za ubrzavanje zaključivanja procesa s Crnom Gorom
Islandu je već oko 70 odsto zakonodavstva usklađeno s onim u Evropskoj uniji (EU), dok preostalih 30 obuhvata osjetljiva pitanja kao što su ribarstvo i poljoprivreda, pa bi stoga eventualne obnovljene pregovore te države o članstvu u EU bilo teško povezati s procesom koji vodi Crna Gora.
“Vijestima” je to kazao politikolog s Islanda Ejdin Arnorson (Auðunn Arnórsson), koji je govorio za list o političkoj atmosferi u toj zemlji uoči referenduma o ponovnom otvaranju pregovora o članstvu u Uniji, mogućem uticaju Islanda na politiku proširenja te zajednice, EU perspektivi Crne Gore...
“Možda bi samo, u slučaju da EU brzo zaključi pristupni ugovor s Islandom, to moglo da posluži kao podsticaj za ubrzavanje zaključivanja pristupnog ugovora s Crnom Gorom”, rekao je Arnorson, odgovarajući na pitanje vidi li mogućnost da se povežu pristupni procesi Islanda i Crne Gore, odnosno da dvije države skupa uđu u EU.
Island, članica NATO-a koja već ima pristup jedinstvenom tržištu EU kroz Evropski ekonomski prostor (EEP), odlučivaće 29. avgusta na referendumu o tome da li da ponovo otvori pregovore s EU, obustavljene 2013. godine.
Za zemlju s oko 400.000 stanovnika, referendum dolazi u periodu važnom za budućnost proširenja Unije. Crna Gora se nada članstvo do 2028, a Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje da ubrzaju napredak u pregovorima.
Različite pozicije Islanda i Crne Gore
Odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri bi odluka Islanda da nastavi pregovore mogla da utiče na širu politiku proširenja, posebno na slučaj Crne Gore, Arnorson je naveo da bi Unija brzim zaključivanjem pristupnog ugovora s Islandom imala priliku da pokaže da politika proširenja nije doživela neuspjeh.
“To bi pokazalo da je i dalje moguće da EU primi nove države članice, što je dovedeno u pitanje zbog sporosti pregovora sa sadašnjim državama kandidatima, uključujući Crnu Goru. Prošlo je već 13 godina od posljednjeg proširenja kad je Hrvatska postala članica EU”, podsjetio je sagovornik.
On je ocijenio da bi za EU brzo zaključivanje pristupnog ugovora s Islandom moglo da dovede i do toga da i Norveška krene istim putem, što bi praktično moglo označiti kraj Sporazuma o EEP-u. Napominje da je Island (kao i Norveška) blisko povezan s EU kroz EEP, kao i kroz Šengen i druge sporazume, dodajući da se procjenjuje da je oko 70 odsto ukupnog zakonodavstva EU već primijenjeno na Islandu putem ovih sporazuma, te da ostaje još “samo” 30 odsto, što se odnosni uglavnom na, za njih, politički osjetljiva pregovaračka poglavlja - o ribarstvu i poljoprivredi.
“Zbog ove veoma različite pozicije Islanda u odnosu na EU u poređenju sa Crnom Gorom, teško mi je da zamislim kako bi procesi pristupanja Islanda i Crne Gore mogli da postanu politički povezani...”, istakao je Arnorson.
Referendum na Islandu nije glasanje o samom članstvu, jer bi svaki eventualni sporazum o tome morao biti potvrđen na još jednom plebiscitu.
Crna Gora je u “evropskoj trci” stigla do 18 zatvorenih poglavlja, od ukupno 33, koliko ih je otvoreno.
Briselski “Politko” nedavno je, pozivajući se na evropske zvaničnike i diplomate, objavio da bi ukoliko Island na referendumu bude glasao za ponovno pokretanje pregovora, ta zemlja i Crna Gora mogle istovremeno da postanu članice Unije. Taj medij tvrdi da je Brisel otvoren za ideju ulaska dvije zemlje “u paketu”.
Visoki zvaničnik Evropske komisije uključen u proširenje potvrdio je za “Politiko”, uz uslov anonimnosti, da bi Island brzo sustigao Crnu Goru koja je zatvorila više od polovine poglavlja. Drugi Komisijin zvaničnik rekao je da postoji velika mogućnost za “paket” Crna Gora-Island. Kako je dodao, Island je bogata zemlja i bio bi neto davalac u budžet EU i tako zapravo “platio” članstvo Crne Gore koja bi bila među najsiromašnijim članicama bloka.
Protivnici pridruživanja i Bregzit taktike
Upitan kakva je politička atmosfera na Islandu uoči referenduma, Arnorson je odgovorio da je referendumska kampanja veoma polarizovana.
“Kampanja protiv pridruživanja EU (‘Ne’ kampanja) preuzima neke od glavnih taktika kampanje ‘Leave’ tokom Bregzita, poput tvrdnji da bi Island morao da uplaćuje apsurdno velike iznose u budžet EU”, navodi on.
Ističe da kampanja za pridruživanje (‘Da’ kampanja) uglavnom naglašava da se na referendumu ne odlučuje o tome da li Island treba da se pridruži EU.
“Već da se jednostavno postavlja pitanje da li želimo da vidimo rezultat pregovora, odnosno pod kojim uslovima bi Island mogao da bude pozvan da se pridruži EU. Kampanja protiv pridruživanja tvrdi da bi Island ulaskom u EU izgubio suverenitet, a za ovu mladu ostrvsku naciju nacionalni suverenitet predstavlja svojevrsni sveti gral”, objašnjava Arnorson.
On dodaje da ono što se sad promijenilo u poređenju s prvim pokušajem pristupnih pregovora, koji su vođeni od 2009. do 2013, jeste to što je poslovna zajednica danas mnogo skeptičnija (o ulasku u EU) nego tada. Podsjetio je da je Island 2009. bio usred nezapamćene ekonomske krize nakon kolapsa globalnog finansijskog sistema krajem 2008.
“Ekonomska situacija je sad mnogo bolja, iako su inflacija i visoke kamatne stope i dalje prisutne, podsjećajući na to koliko bi za Island mogla biti korisna mogućnost pridruživanja eurozoni, s njenom stabilnošću i znatno nižim kamatnim stopama”, istakao je Arnorson.
Kako je nedavno objavio “Rojters”, ishod referenduma u korist nastavka pregovora nije izvjestan. Galupovo istraživanje sprovedeno ovog mjeseca pokazalo je da su birači podijeljeni oko ponovnog pokretanja procesa: 46 odsto anketiranih izjasnilo se da bi glasalo “za”, isto toliko “protiv”, dok je osam odsto neodlučno. Ankete, međutim, pokazuju da se većina protivi ulasku u EU.
Ribarstvo ključno pitanje
Arnorson je kazao “Vijestima” da zagovornici pristupanja EU ističu potencijalne koristi od pridruživanja ekonomskoj i monetarnoj uniji i zamjeni nestabilne islandske krune - eurom.
“Takođe naglašavaju da bi članstvo u EU pružilo Islandu bolju zaštitu u trenutnom nestabilnom međunarodnom okruženju, posebno nakon prijetnji administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa upućenih Grenlandu, najbližem susjedu Islanda”, podvukao je Arnorson.
Tramp je prijetio mogućnošću upotrebe vojne sile za preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je američka kontrola nad tim ostrvom važna za nacionalnu bezbjednost SAD.
Arnorson navodi da zagovornici pristupanja EU, takođe, smatraju da se dobro rješenje za islandsko ribarstvo može pronaći kroz pregovore s EU i da bi kontrola nad ribarskim resursima Islanda ostala u islandskim rukama.
“Protivnici pristupanja tvrde da je Islandu ekonomski bolje da zadrži postojeći status, odnosno da nastavi da se oslanja na Sporazum o EEP, koji je Islandu više od 30 godina omogućavao učešće na unutrašnjem tržištu EU”, istakao je politikolog s Islanda.
On je dodao da protivnici pristupanja takođe tvrde da je “puka želja” vjerovati da bi interesi islandske ribarske industrije mogli biti zaštićeni članstvom u EU.
“Zajednička politika EU u oblasti ribarstva ovdje ima veoma lošu reputaciju. Isti argumenti koriste se i kad je riječ o poljoprivredi; euroskeptici tvrde da bi pristupanje EU značilo kraj islandske poljoprivrede, posebno proizvodnje mlijeka”, kazao je Arnorson.
Komesarka za proširenje EU Marta Kos nedavno je kazala da bi Island mogao relativno brzo da napreduje u pregovorima ako građani odluče na referendumu da ih obnove, dodajući da bi oni (pregovori) mogli trajati jednu do dvije godine.
Ribarstvo bi ostalo najteže pregovaračko poglavlje, a Kos je rekla da je Brisel svjestan posebne osetljivosti tog pitanja na Islandu.
( Željka Vučinić )