Gomilamo dugove, a ne milione: Škrelja kritikovao cjenovnu politiku Vlade i Morskog dobra

Zakupci ulcinjskih kupališta prepušteni su sami sebi jer nemaju zaštitu države, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ali ni svojih predstavnika u parlamentu kada je u pitanju cjenovna politika.

To je u razgovoru za “Vijesti” ocijenio predsjednik Udruženja zakupaca kupališta u Ulcinju Prelja Škrelja, istakavši da vjeruje da je takav slučaj i sa zakupcima plaža u svim drugim primorskim gradovima.

“Lagodno je sjedjeti u udobnim foteljama luksuzno opremljenih kabineta i ispod klima uređaja pripovijedati kako zakupci ulcinjskih kupališta gomilaju stotine hiljada eura ili milione. Istina je posve drugačija - malo je zakupaca u septembru na pozitivnoj nuli, ostali su umjesto ‘kabinetskih’ miliona, zgomilali dugove i srećni su ako su sačuvali bankarski kredibilitet zbog novih kredita ili reprograma, a sve u nadi da će naredna sezona biti bolja i ona prava. Do kad će biti tako, ne znamo”, kazao je Škrelja.

Naveo je da u Ulcinju, od Kruča do Ade, postoje 62 regularna kupališta i da su “svi zakupci jako lijepo pripremili i održavaju svoje plaže”.

“Ta kupališta uistinu su najbolji turistički proizvod na jugu Crne Gore. Pripreme su poput utakmice ili takmičenja ko će imati bolju i ljepšu plažu. I to je dobro, to je zdrava konkurencija. Ali, ti ljudi plaćaju ogromne iznose za kiriju i moraju da rade od jutra do sjutra da bi mogli da izmire dobavljače, radnu snagu, doprinose, da plate smeće, vodu, struju, poreze i ostale namete. U ovakvim sezonama koje traju toliko koliko traju, to nije zgrtanje miliona, nego na jedvite jade krpljenje kraja s krajem”.

Apelovao je na Vladu, nadležna ministarstva i JP za upravljanje morskim dobrom da još jednom razmotre cjenovnu politiku prema zakupcima kupališta i priznaju da su pretjerali sa kirijama.

“Odjednom su nam digli zakupe za tri ili četiri puta. Pa gdje to ima? Kažu - uzmi ili ostavi. A ko da ostavi nešto u što je uložio desetine ili stotine hiljada eura, možda i milione, čekajući da se dese sezone od kojih će moći da se živi. A sa ovakvim pristupom turizmu, takvih sezona ni na vidiku”.

Gosti se više umore, no odmore

Ocijenio je da je ogledalo aktuelnog turističkog trenutka činjenica da se ljudi koji dolaze u Crnu Goru i u Ulcinj na ljetovanje vjerovatno više umore nego odmore. Svemu tome, naveo je, doprinosi loša infrastruktura, kašnjenje sa realizacijom projekata, asfaltiranjem ulica, zatvaranjem mostova u nevrijeme...

Podsjetio je da je do Ulcinja bilo teško doći dok se gradio bulevar Tivat - Jaz.

“Da bi došao da zakupljenog apartmana u Ulcinju, gosta su potom čekale beskrajne gužve kroz Sutomore i Bar na 45 stepeni. I kad konačno dođe na odredište, umjesto odmora, opet kolone - od Ade do grada treba dva do tri sata. Ukoliko još odluči da uveče obiđe obalu, Stari grad, Pristan ili Čaršiju, suočiće se s nedostatkom parkinga. Naši i turisti iz regiona nekako su navikli, ali gosti sa strane nijesu. Na pitanje kako im se sviđa, odgovoriće da je sve u redu. Na dodatno pitanje da li će opet doći, kulturno će kazati - ‘kako da ne’. E to ‘kako da ne’, u 90 odsto slučajeva, znači da neće. Jer turizam je najkvarnija roba, brzo se kvari, a turisti to vide i samo nestanu.

Škrelja je ocijenio da je Crna Gora svijet u malom, da ima i prelijepo more, jezera, rijeke i planine, te da bi sve to trebalo ukomponovati u jednu kvalitetnu ponudu.

“A kako kad u osvit sezone još gradimo puteve, a u sred sezone zatvaramo most na Đurđevića Tari. Pa neki turisti došli su možda baš da obiđu i taj dio države, ali ostaće razočarani. Zato turistički radnici iz cijele Crne Gore, a ne samo sa primorja, moraju zajedno da rade tokom cijele godine. Trebaju nam vodiči da gosta odvedu u bilo koji kraj države koji želi da vidi, a ima što da vidi. Jer kad imaš gosta, moraš se potruditi da ga zadržiš kvalitetnom i raznovrsnom ponudom, kad ga nemaš, nema ni ponude ni prodaje”.

Neophodna jasna strategija

Poručio je da je Crnoj Gori zbog svega toga neophodan novi pristup u oblasti turizma i to već od naredne sezone.

“Svake godine moramo da gatamo da li ćemo imati turista ili ne i kakva će biti sezona. Mora se prekinuti sa takvom praksom, 55 godina sam u turizmu, moramo imati jasnu strategiju i ciljeve. Sezona se mora pripremiti na vrijeme, mora se i odgovoriti svim izazovima, ne smiju da nas iznenade gužve u avgustu ili pogode rupe u julu. Moramo imati drugačiji pristup marketingu, ne samo preko društvenih mreža ili sajmova. Moramo naći put do svakog gosta i pokazati mu ljepote Crne Gore. Na kraju, moramo biti spremni da udovoljimo svakom gostu, da ode zadovoljan i vrati nam se”.

Ocijenio je da za takav pristup treba novi kadar koji će znati da odgovori izazovu.

Naveo je da Ulcinj mora riješiti problem sa nerezidentima.

“Oni ovdje imaju nekretnine, kuće i stanove koje ljeti izdaju. Taj novac cirkuliše mimo zvaničnih finansijskih tokova u Crnoj Gori. Dakle, oni ne plaćaju boravišnu i drugu taksu, ostavljaju za sobom smeće i nered... Jednom riječju, oni neregularno borave kod nas i to nije dobro ni sa bezbjednosnog aspekta. Ukoliko grad sam ne može da se izbori sa tim problemom, moraće država jer svaki gost mora imati uredno prijavljen boravak”, kazao je Škrelja.

Skandinavac troši kao trojica iz regiona

Škrelja je kazao da je evidentno da je Ulcinj ove sezone bio izuzetno posjećen, iako još nema zvanične podatke.

Ukazao je i na promjenu strukture gostiju.

“Iako smo tradicionalno uvijek imali najviše gostiju sa Kosova, ove godine to nije slučaj. Makar ne u procentima kao do sada. Ove godine dominirali su drugi gosti iz zemalja regiona - Srbije, BiH, Makedonije. Nešto manje bilo je Poljaka i Slovaka, a potom i turista iz Austrije, Švajcarske, Njemačke i Skandinavije”.

Tvrdi da su najbolji potrošači Skandinavci, pa potom Švajcarci, Njemci i Austrijanci, dok Poljaci i Slovaci troše približno kao turisti iz regiona.

“Jedan Norvežanin ili Šveđanin u prosjeku dnevno troši kao zajedno tri gosta iz regiona. Zato je krajnje vrijeme da se fokusiramo na tržišta sa visokoplatežnom klijentelom, treba nam kvalitet, a ne kvantitet. Zato moramo predano raditi na unapređenju infrastrukture”.

Alabar ispunio obećanje

Kompanija “Eagle Hills” arapskog investitora Mohameda Alabara otvorila je početkom avgusta svoje kupalište “Kaya” na Velikoj plaži.

Na prostoru nekadašnje “Tropicane”, jednog od prvih uređenih kupališta na Crnogorskom primorju, nikao je novi sadržaj savremenog dizajna, koji će obogatiti i unaprijediti turističku ponudu Velike plaže i grada u cjelini.

Menadžer “Kaya” Miloš Radonjić kazao je da je razlog odlaganja otvaranja kupališta, prvobitno zakazanog za sredinu jula, bio administrativne prirode i spore procedure za dobijanje potrebnih dozvola.

“Za sada smo izuzetno zadovoljni posjetom kupalištu i plažnom restoranu, budući da imamo bogatu i raznovrsnu ponudu po prihvatljivim cijenama”, kazao je Radonjić “Vijestima”.

Kapacitet novootvorene plaže je 200 ležaljki, koliko ima mjesta i u restoranu.

Cijena plažnog mobilijara je 20 eura, a baldahina 45.

Radonjić je kazao da je na plaži za sada zaposleno 35 radnika, a da je na 310 metara kupališta angažovano 6 spasilaca.

“Eagle Hills” je početkom prošle godine na tenderu Morskog dobra konkurisao za 17, a pobijedio u nadmetanju za devet kupališta na Velikoj plaži. Kasnije je odustao od osam, a zadržao samo “Tropicanu”.

Iz kompanije su tada obećali da će “njihovo kupalište zablistati tokom naredne sezone”.

( Samir Adrović )