Laković: Ozdravljenja nema bez istine o „crnim trojkama”
Vojo Laković upozorava da država “demonstrira opasnu sistemsku amneziju” Dugogodišnji profesionalac u sektoru bezbjednosti i univerzitetski profesor upozorava da crnogorsko društvo i institucije godinama izbjegavaju ozbiljno suočavanje sa tamnim poglavljima političko-bezbjednosne prošlosti, dok žrtve nasilja, progona i, kako tvrdi, politički motivisanih likvidacija, ostaju bez pune istine i pravde
Dok se Evropa 23. avgusta, na dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dostojanstveno klanja sjenima stradalih i podsjeća na pogubne ideologije prošlog vijeka, Crna Gora nastavlja da demonstrira opasnu sistemsku amneziju, ocijenio je prof. dr Vojo Laković.
Dugogodišnji profesionalac u sektoru bezbjednosti i univerzitetski profesor upozorava da crnogorsko društvo i institucije godinama izbjegavaju ozbiljno suočavanje sa tamnim poglavljima političko-bezbjednosne prošlosti, dok žrtve nasilja, progona i, kako tvrdi, politički motivisanih likvidacija, ostaju bez pune istine i pravde.
Poručuje da ključ ozdravljenja društva ne vidi u “kozmetičkim reformama”, već u potpunom rasvjetljavanju djelovanja nekadašnjih bezbjednosnih struktura, posebno Sedme uprave i takozvanih “crnih trojki”.
“Naše, crnogorske žrtve tog hibridnog totalitarnog sistema danas su ponovo ubijene - ovog puta zaboravom i ignorisanjem”, kazao je Laković za “Vijesti”.
On navodi da ljudi koji su, kako tvrdi, bili prebijani, proganjani ili likvidirani zbog političkog neslaganja ili sukoba sa tadašnjim strukturama moći, i dalje čekaju da institucije do kraja rasvijetle okolnosti.
Posebno insistira na rasvjetljavanju uloge Sedme uprave i neformalnih grupa koje javnost i pojedini akteri označavaju kao “crne trojke”. Naglašava da se ne smije dozvoliti da pitanja o njihovom djelovanju ostanu na nivou političkih optužbi, glasina i nerazjašnjenih sumnji.
“Ako želimo državu zasnovanu na vladavini prava, onda nijedan dio bezbjednosnog aparata ne može biti izuzet od provjere i suočavanja sa prošlošću”.
Kao jedan od ključnih problema, Laković navodi zastoj u radu Anketnog odbora, koji je trebalo da se bavi rasvjetljavanjem pojedinih događaja i mogućom ulogom državnih struktura. Prema njegovom mišljenju, činjenica da se proces ne odvija očekivanom dinamikom otvara pitanje postoji li politička i institucionalna spremnost da se dođe do pune istine.
“Ta blokada nije slučajna”, kaže on, ocjenjujući da unutar sistema i dalje postoje strukture i interesi koji nemaju motiv da se otvore arhive i utvrdi eventualna odgovornost nalogodavaca i izvršilaca.
Upravo zato, smatra on, parlamentarna istraga ne bi smjela ostati još jedan nedovršeni institucionalni proces, već bi njeni nalazi morali biti dostupni javnosti i, ukoliko postoje osnovi sumnje, proslijeđeni nadležnim pravosudnim organima.
Skupština Crne Gore je u februaru prošle godine donijela odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora koji ispituje politički motivisana ubistva, napade na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje takozvanih “crnih trojki”.
Laković je na sjednici odbora saslušan u julu prošle godine, kada je govorio o napadu na njega 1999. godine, tvrdeći da se to desilo zbog zapljene cigareta u Baru i citostatika u Herceg Novom. On je tada kazao da je 1999. bio na funkciji šefa Službe za suzbijanje krijumčarenja i carinske istrage u Saveznoj upravi carina Jugoslavije, zadužen za Crnu Goru, a da se na početku bombardovanja stavio na raspolaganje Ratnoj mornarici Jugoslavije.
“Pod punom odgovornošću izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zapljena cigareta bez akcizne markice sa brodom. Akciju smo izveli sa jedinicom Ratne mornarice... Taj brod su oni locirali radarom sa Crnog rta u visini Ulcinja... Kada smo oduzimali cigarete, moj bivši prijatelj sa inicijalima M. M. mi je kazao da se odmaknem od cigareta i da je moje 10 odsto. Normalno da sam odbio i izabrao batine”.
Rad Anketnog odbora praktično je zaustavljen u martu 2026., nakon što je Andrija Nikolić iz DPS-a podnio ostavku na mjesto predsjednika, a DPS povukao svoje predstavnike iz tog skupštinskog tijela, izražavajući tako nezadovoljstvo zbog usvajanja zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost...
Laković kritikuje i dio nevladinog sektora u Crnoj Gori, posebno organizacije koje se bave ljudskim pravima i suočavanjem s prošlošću. Ocjenjuje da izostaje ozbiljniji i sistematski angažman kada je riječ o slučajevima za koje postoje tvrdnje ili sumnje da su povezani sa zloupotrebama državnog i bezbjednosnog aparata.
“Frapantno je da se, dok se govori o suočavanju s prošlošću, zanemaruju najteža pitanja koja se tiču mogućih kršenja ljudskih prava u sopstvenom društvu”.
Navodi da bi upravo nevladine organizacije trebalo da insistiraju na otvaranju arhiva, zaštiti svjedoka, dostupnosti informacija i institucionalnoj odgovornosti, bez obzira na političku pripadnost potencijalno odgovornih.
Laković ističe da bez potpunog rasvjetljavanja djelovanja spornih bezbjednosnih struktura neće biti moguće govoriti o stvarnoj reformi sektora bezbjednosti, ali ni o punoj nezavisnosti pravosuđa.
“Sve dok se ne utvrdi istina o tamnim mrljama naše prošlosti, policija i pravosuđe mogu ostati taoci naslijeđenih struktura i nerazjašnjenih odnosa”.
Naglašava da suočavanje s prošlošću ne bi smjelo biti pitanje dnevne politike, već pitanje institucionalne odgovornosti prema žrtvama i društvu.
“Bezbjednosno ozdravljenje Crne Gore počinje istinom o našim žrtvama. Sve ostalo je prazna politička demagogija”.
( Goran Malidžan )