Kako Iran može da uzvrati na najstrože američke sankcije
Teheran prijeti zatvaranjem Hormuškog moreuza, napadima na energetsku infrastrukturu i udarima na zapadne interese
Američke prijetnje da će uvesti „najstrože sankcije u istoriji“ kako bi primorale Iran da popusti pred njihovim zahtjevima, nakon gotovo šest mjeseci rata, povećale su mogućnost novog kruga eskalacije u Zalivu.
Kako bi Iran mogao da odgovori na ekonomski pritisak i može li da spriječi izvoz većih količina nafte sa Bliskog istoka?
Mohsen Rezai, bivši komandant Revolucionarne garde i sekretar iranskog Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, već je zaprijetio obustavom izvoza nafte - što je jedan od glavnih strateških pristupa Teherana od početka rata 28. februara.
„Ako se ekonomski rat nastavi, neće biti izvezena ni kap nafte, ni kroz Hormuški moreuz niti sa bilo kojeg mjesta u Persijskom zalivu“, rekao je.
Iranski napadi i prijetnje brodovima već su zaustavili najveći dio saobraćaja kroz Hormuški moreuz, praktično zatvorivši plovni put kojim je prije sukoba prolazila oko petina svjetskih energetskih tokova.
Iako su neki naftni tankeri posljednjih nedjelja prolazili kroz moreuz, obim saobraćaja i dalje je veoma nizak, a Iran je u nedjelju stavio na crnu listu 45 tankera za koje tvrdi da nijesu poštovali pravila koja želi da nametne plovidbi kroz Hormuški moreuz.
Napadi raketama, dronovima ili gliserima na tankere koji pokušavaju da napuste Zaliv više puta su tokom šest mjeseci sukoba dovodili do rasta cijena nafte.
U međuvremenu su Huti, saveznici Teherana, ograničili plovidbu Crvenim morem napadima i prijetnjama da će blokirati sve saudijske brodove, koji prevoze sirovu naftu ka Aziji kroz moreuz Bab el Mandeb, pored uporišta te grupe u Jemenu.
Iako su napadi u početku zaustavili samo dio brodova, pa je sredinom avgusta više od polovine njih i dalje prolazilo, situacija je za brodarske kompanije otežana, a kineske kompanije sada preusmjeravaju brodove kako bi izbjegle Bab el Mandeb, navode izvori iz industrije.
Novi napadi, poput onog koji je danas pogodio brod kod glavnog saudijskog naftnog terminala na Crvenom moru u Janbuu, ili napada dronom u blizini Sueckog kanala početkom avgusta, mogli bi dodatno da pojačaju zabrinutost na tržištu nafte i podignu cijene sirove nafte.
Da li su zemlje Zaliva i dalje izložene riziku od iranskih napada?
Iran je zaprijetio da će snagom „zemljotresa“ uzvratiti svim susjednim zemljama koje se uključe u američke napore da uguše njegovu ekonomiju.
Tokom rata više puta je gađao zemlje Zaliva i Jordan, uglavnom američke baze, ali i energetsku infrastrukturu i druge ciljeve.
Svako intenziviranje napada na postrojenja za proizvodnju nafte ili gasa moglo bi dodatno da podigne cijene energenata, nanese političku štetu administraciji Donalda Trampa i ostavi posljedice koje bi bilo teže otkloniti nego posljedice napada na brodove.
Gađanje elektrana i postrojenja za desalinizaciju vode u tom vrelom i sušnom regionu takođe bi predstavljalo veliki rizik za zalivske monarhije, saveznice SAD, koje su značajni finansijski centri globalne ekonomije.
Može li Iran direktno da napadne zapadne zemlje?
Iako su zapadne zemlje van dometa glavnog iranskog naoružanja, Revolucionarna garda je ranije pokazivala spremnost da pronađe alternativne načine za napad.
Britanija je danas saopštila da su hakeri povezani s Iranom onesposobili malu elektranu, dok su američki zvaničnici naveli da je Teheran vjerovatno stajao iza sajber napada na postrojenja za vodu u Minesoti. Iran nije komentarisao te optužbe.
Zapadne bezbjednosne službe takođe su optuživale Iran da angažuje lokalne ljude za izvođenje napada ili pokušaje atentata na Zapadu. Iran je to negirao.
( Rojters, A.Š. )