Brisel kroji koliko Crna Gora daje u kasu EU

Crna Gora će od dana ulaska u Evropsku uniju imati obavezu da dio svog novca uplaćuje u zajednički budžet EU, a koliko će ta suma iznositi utvrđivaće se svake godine Zakonom o budžetu, u skladu sa evropskim propisima koji uređuju sistem sopstvenih sredstava Unije. Novac će biti planiran u budžetu Ministarstva finansija i preko Centralne banke uplaćivan na ime Evropske komisije, dok će Ministarstvo biti zaduženo za njegov obračun, prikupljanje, izvještavanje i uplatu.

To je jedna od važnijih novina u Predlogu zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, čije je donošenje potrebno kako bi Crna Gora ispunila obaveze iz pregovaračkih poglavlja 32, Finansijski nadzor i 33, Finansijske i budžetske odredbe.

Predlagač zakona, Ministarstvo finansija kojim rukovodi Novica Vuković, navodi i da je novi zakon u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima koje promovišu Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i OECD u oblastima fiskalne transparentnosti, trezorskog upravljanja i rodno odgovornog budžetiranja.

Poslanici su juče usvojili ovaj predlog zakona na započetoj vanrednoj sjednici.

Zaštita finansijskih interesa EU

Predlogom zakona detaljno se uređuje i zaštita finansijskih interesa Evropske unije kroz uspostavljanje AFCOS sistema, koji će biti zadužen za zaštitu evropskog novca koji se koristi u Crnoj Gori i koordinaciju aktivnosti u slučaju nepravilnosti, prevara, korupcije ili drugih nezakonitih radnji.

AFCOS sistem činiće tijela zadužena za upravljanje i kontrolu EU fondova i prijavljivanje nepravilnosti, institucije nadležne za borbu protiv prevara i korupcije, kao i AFCOS kancelarija u okviru Ministarstva finansija.

Državni organi i njihove organizacione jedinice koje upravljaju i kontrolišu EU fondove biće obavezni da utvrđene nepravilnosti prijavljuju putem elektronskog sistema, dok će institucije uključene u AFCOS mrežu imenovati svoje predstavnike i postupati u okviru svojih zakonskih nadležnosti.

AFCOS kancelarija biće glavna kontakt tačka Crne Gore za saradnju sa Evropskom kancelarijom za borbu protiv prevara, OLAF-om. Ona će koordinirati zakonodavne, upravne i operativne aktivnosti institucija uključenih u sistem, kao i obezbjeđivati sprovođenje administrativnih istraga OLAF-a na teritoriji Crne Gore.

Ministarstvo finansija koordiniraće prijavljivanje i praćenje nepravilnosti na nivou cijelog AFCOS sistema, dok će Vlada detaljnije propisati način zaštite finansijskih interesa EU, funkcionisanje sistema, formiranje radnih tijela i zadatke institucija koje ga čine.

Predlogom se detaljno uređuje sistem upravljanja IPA sredstvima, koja se realizuju kroz model indirektnog upravljanja, nakon što EU Crnoj Gori povjeri izvršavanje određenih budžetskih zadataka. Upravljanje tim novcem biće povjereno akreditovanoj strukturi, sa jasno određenim odgovornostima za programiranje, sprovođenje, finansijsko upravljanje, kontrolu i praćenje pojedinačnih IPA programa.

Predviđena je i unutrašnja revizija EU fondova, dok će sprovođenje svih IPA programa nadgledati zajedničko tijelo Crne Gore i Evropske komisije, Odbor za nadgledanje IPA programa.

Koordinaciono tijelo za novac iz Reformske agende

Posebno se uređuje i upravljanje novcem koji Crna Gora dobija kroz Reformsku agendu. Nadzor nad njenim sprovođenjem i realizacijom aktivnosti biće povjeren Koordinacionom tijelu i državnim organima uključenim u program, uz posebno određene koordinatore i institucije odgovorne za pojedine reforme.

Predlog predviđa i mogućnost da Evropska unija Crnoj Gori dodijeli druge oblike finansijske podrške kojima će država samostalno upravljati, uključujući direktnu budžetsku podršku. Detaljnija pravila za korišćenje IPA sredstava i novca iz Reformske agende propisivaće Vlada, na predlog Ministarstva finansija.

Važna novina je i uvođenje elektronske evidencije stranih donacija, kako bi država imala objedinjene podatke o tome ko daje donacije, kome su namijenjene, u kom iznosu, za koju svrhu i pod kojim uslovima.

Potrošačke jedinice biće dužne da u roku od 15 radnih dana od zaključenja ugovora o stranoj donaciji podatke dostave Generalnom sekretarijatu Vlade i Ministarstvu finansija. Evidencija će sadržati podatke o donatoru i korisniku, namjeni i vrijednosti donacije, periodu njene realizacije i uslovima finansiranja. Ova evidencija neće obuhvatati novac iz fondova EU.

Predlogom se uređuje i usmjeravanje stranih donacija prema prioritetima države. Vlada će, na osnovu evidencije donacija i srednjoročnog programa rada Vlade, uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija, određivati srednjoročne prioritetne oblasti u koje bi strane donacije trebalo usmjeravati. Tim prioritetima biće obuhvaćene i oblasti značajne za lokalne samouprave.

Na osnovu utvrđenih prioriteta, Nacionalni savjet za održivi razvoj sačinjavaće izvještaj o srednjoročnim prioritetnim oblastima za ulaganje stranih donacija i dostavljati ga Vladi na usvajanje.

AFCOS kancelarija biće glavna kontakt tačka Crne Gore za saradnju sa Evropskom kancelarijom za borbu protiv prevara, OLAF-om. Ona će koordinirati zakonodavne, upravne i operativne aktivnosti institucija uključenih u sistem, kao i obezbjeđivati sprovođenje administrativnih istraga OLAF-a na teritoriji Crne Gore

Srednjoročni budžetski okvir

Jedna od ključnih novina je uključivanje Fiskalnog savjeta u budžetski ciklus, ali i uvođenje Srednjoročnog budžetskog okvira (SBO kao obaveznog instrumenta planiranja sa trogodišnjim horizontom). Novi zakon uvodi i sistem dubinske analize potrošnje, odnosno “spending review”, čija je svrha racionalizacija rashoda, dok se upravljanje javnim investicijama formalizuje kroz Registar javnih investicija i Savjet za javne investicije.

SBO kojim se uvodi detaljnije planiranje državne potrošnje u narednom trogodišnjem periodu donosi Vlada, na predlog Ministarstva finansija, a zasniva se na Fiskalnoj strategiji i smjernicama makroekonomske i fiskalne politike.

U tom dokumentu država će unaprijed projektovati postojeće izdatke, ali i troškove novih ili izmijenjenih politika, uz utvrđivanje limita koliko pojedine potrošačke jedinice mogu da potroše. SBO će sadržati i procjenu fiskalnih rizika i mogućih obaveza koje bi mogle značajnije opteretiti budžet, uključujući rizike i troškove povezane sa elementarnim nepogodama i klimatskim promjenama.

Novina je i obaveza da se prati šta je za potrošeni novac stvarno urađeno, pa će SBO sadržati ciljeve programa, pokazatelje njihovog učinka i ostvarene rezultate, kako bi se mogla ocjenjivati efikasnost potrošnje i na osnovu toga određivati budžetski prioriteti.

Predviđena je i kontrola odstupanja od ranijih planova, pri čemu će morati da bude prikazano gdje su se nove projekcije razlikovale od Fiskalne strategije i prethodnog srednjoročnog okvira, kao i zbog čega je do tih razlika došlo.

Nakon što ga Vlada donese, SBO se dostavlja Fiskalnom savjetu, koji ima 15 radnih dana da o njemu dostavi mišljenje Vladi i Skupštini, a to mišljenje mora biti i javno objavljeno.

Predlogom zakona Registar javnih investicija i Savjet za javne investicije, koji su već uspostavljeni, sada dobijaju i zakonski okvir. Zakonom se uređuje vođenje elektronskog Registra, praćenje i kvartalno izvještavanje o realizaciji kapitalnih projekata, dok se definiše i uloga Savjeta u praćenju kapitalnih i projekata javno-privatnog partnerstva, razmatranju liste prioritetnih projekata i predlaganju Vladi projekata za kapitalni budžet.

Mišljenje zaštitnika u postupku zaduženja i primanja donacija

Predlog donosi i novinu u postupku zaduživanja države, primanja donacija i zaključivanja ugovora o finansijskim derivatima. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore će na zahtjev kreditora ili donatora, izdavati pravno mišljenje kojim potvrđuje da je prilikom zaduživanja ili odobravanja donacije ispoštovana ustavna i zakonska procedura.

Ista obaveza predviđena je i kod ugovora o finansijskim derivatima, na zahtjev ugovorne strane, zaštitnik će potvrđivati da je ugovor zaključen u skladu sa propisanom ustavnom i zakonskom procedurom.

Formiraće akademiju finansija

Jedna od novina je i osnivanje akademije finansija u okviru Ministarstva finansija, koja bi trebalo da obezbijedi kontinuirano stručno usavršavanje državnih i lokalnih službenika koji rade sa javnim novcem. Obuke će obuhvatati oblasti javnih finansija i ekonomske politike, budžetskog sistema i fiskalne odgovornosti, programskog i rodno odgovornog budžetiranja, srednjoročnog budžetskog okvira, unutrašnjih kontrola i revizije, računovodstva javnog sektora, javnih nabavki i zaštite finansijskih interesa Evropske unije.

Akademija će biti posebna organizaciona jedinica Ministarstva, a moći će da priprema i sprovodi programe obuke u skladu sa potrebama pojedinih sektora, kao i da u njihovoj izradi sarađuje sa međunarodnim institucijama, akademskom zajednicom i drugim partnerskim organizacijama.

Za pripremu i ocjenjivanje programa obuka biće formiran i Programski savjet, dok će Ministarstvo detaljnije propisati način rada Akademije i sprovođenja programa stručnog usavršavanja.

( Marija Mirjačić )