Gutereš: Ratovi u Ukrajini i Iranu pokazali granice moći SAD i Rusije

Američki zastoj sa Iranom i ruska invazija na Ukrajinu otkrili su oštre granice moći supersila, izjavio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš, odbacujući ideju da UN budu u sjenci u multipolarnom svijetu.

U opširnom intervjuu za „Fajnenšel tajms“, dok se približava kraju decenija koju je proveo na čelu UN, Gutereš je opisao svijet koji se preoblikuje padom dominacije SAD, usponom novih sila i ponižavajućim lekcijama iz ratova u kojima supersile hladnog rata nisu uspjele da obezbijede odlučujuće pobjede.

Sa svojom organizacijom opterećenom finansijskom krizom, niskim moralom i podjelama velikih sila, generalni sekretar je upozorio da multipolarniji poredak rizikuje da sklizne u konfrontaciju ukoliko se globalne institucije ne prilagode tome.

"Vrijeme je da supersile shvate granice svoje moći. Ako pogledate šta se desilo u posljednje vrijeme, kapacitet supersila da nametnu svoju volju ili svoju snagu ili svoju moć u nekoliko situacija je bio ozbiljno ograničen. Pogledajte šta se desilo sa Rusijom i Ukrajinom. Pogledajte šta se desilo sa SAD i Iranom", rekao je Gutereš za „Fajnenšel tajms“ u intervjuu koji je obavljen i njegovim kancelarijama na 38. spratu sjedišta UN u Njujorku.

Amerika se nadala da će Teheran kapitulirati kada je napadnut u februaru, ali šest mjeseci kasnije iranski režim se drži i zatvorio je Hormuški moreuz, najvažniji energetski plovni put na svijetu.

"Supersile moraju da shvate da su se stvari promijenile, da se promijenio uticaj različitih zemalja", rekao je Gutereš, predstavljajući neuspjehe kao dio prelaska sa poretka koji su predvodile SAD iz posthladnoratovske ere, na multipolarni svijet.

Bivši portugalski premijer, koji ima 77 godina, odbacio je ideju da bi Trampov Odbor za mir, grupa međunarodnih lidera osnovana prošle godine sa početnim fokusom na obezbjeđivanje sporazuma između Izraela i Hamasa, mogao da parira Savjetu bezbednosti UN, ukazujući na njegov neuspjeh da postigne napredak u Gazi.

Tokom jedne decenije Gutereša na čelu UN, profil svjetske organizacije kao posrednika u globalnim krizama je opao.

Neki bivši i sadašnji zvaničnici tvrde da su on i UN napravili grešku u njegovom drugom mandatu time što su bili manje vidljivi u svjetskim ratnim zonama, jer se čini da se njegov fokus pomjerio sa posredovanja u sukobima na šire društvene izazove, kao što je borba protiv klimatskih promjena.

Gutereš je odbacio ideju da bi Trampov Odbor za mir mogao da parira Savjetu bezbednosti UN

Gutereš priznaje da je bilo teško posredovati u ratovima u Ukrajini, Gazi i Iranu.

Tijelo za donošenje odluka UN, Savjet bezbjednosti, bio je "praktično paralizovan", rekao je Gutereš, jer su ga Amerika i Rusija, dvije od njegovih pet sila sa pravom veta, blokirale dok su težile ispunjenju svojih ciljeva.

UN su takođe, priznao je Gutereš, gurnute na marginu u građanskom ratu u Sudanu, jer su neki iskoristili zastoj Savjeta bezbjednosti da intervenišu u borbama.

"Sada preovladava osjećaj nekažnjivosti. Naš uticaj je dramatično smanjen činjenicom da ne postoji Savjet bezbjednosti koji može da kaže zemljama da moraju da se ponašaju kako treba ili će biti kažnjene", rekao je Gutereš.

Međutim, on negira da je odustao od posredovanja, ističući nedavno putovanje na Kipar, koji je podijeljen 60 godina.

"Posredovanje je danas izuzetno teško, a rezultati su ograničeni", priznao je Gutereš.

( Beta )