Skoro polovina svjetske nafte dolazi iz zemalja pogođenih sukobima
Ratovi i ograničenja izvoza dodatno su zaoštrili najveću zabilježenu krizu u snabdijevanju
Gotovo polovina svjetske nafte dolazi iz zemalja pogođenih sukobima u 2026. godini, pokazuju proračuni Rojtersa, što ukazuje na to da su sadašnji poremećaji nadmašili prethodne krize sa energentima.
Prije šest mjeseci, američki i izraelski napadi na Iran pokrenuli su ono što je u međuvremenu postalo najveća zabilježena kriza u snabdijevanju naftom, kojoj se ne nazire jasan kraj. Istovremeno, rat Rusije i Ukrajine je doveo do smanjenja proizvodnje i prerade nafte, uključujući u Kazahstanu ove godine.
Sukob koji traje u Libiji, kao i američka ograničenja na izvoz venecuelanske nafte uvedena početkom godine, dodatno su opteretili tržište.
Zemlje pogođene tim sukobima zajedno su, prema nivou proizvodnje iz 2025. godine, proizvodile oko 45 miliona barela nafte dnevno, što čini više od 43 odsto globalne ponude, pokazuju proračuni Rojtersa zasnovani na podacima Međunarodne agencije za energiju.
Poremećaji su povećali oslanjanje svijeta na snabdijevanje naftom iz SAD, iako je i ono povremeno bilo poremećeno zbog ekstremnih vremenskih uslova.
Nijesu se svi ovogodišnji poremećaji u snabdijevanju dogodili istovremeno, navodi Rojters.
Saudijska Arabija preusmjerava naftu ka Crvenom moru, dok izvoznici iz Zaliva tajno prebacuju naftu kroz Hormuški moreuz, pa trenutni poremećaj u snabdijevanju naftom iz Zaliva iznosi oko pet do sedam miliona barela dnevno, prema procjenama analitičara.
Ipak, rizici po ukupne tokove nafte ostaju visoki, što su pokazali napadi u Crvenom moru i u blizini egipatskog Sueckog kanala u julu.
Sukobi u Zalivu i Ukrajini takođe su smanjili globalne kapacitete za preradu nafte za oko deset odsto.
Ukrajina je gađala veliki dio ruske mreže rafinerija, uključujući postrojenja čak u Omsku, oko 2.700 kilometara udaljenom od teritorije pod kontrolom Ukrajine.
Rusija se suočava s nestašicama goriva i zabranila je izvoz benzina i dizela, dodatno zaoštravajući stanje na globalnom tržištu goriva.
Više cijene goriva postale su jedan od ključnih pokretača inflacije, doprinoseći rastu troškova zaduživanja i povećanju američkog duga na rekordnih 40 biliona dolara.
Cijene dizela u SAD su porasle na rekordne nivoe, uprkos tome što rafinerije rade punim kapacitetom.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) pustila je rekordne količine iz rezervi za vanredne situacije kako bi ublažila šok u snabdijevanju. Ta oslobađanja rezervi sada su uglavnom završena, dok globalne zalihe i dalje opadaju.
( A.Š. )