Iznenadna posjeta šefa američke obavještajne službe Moskvi pokreće pitanja o Rusiji, Ukrajini i Iranu

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif u utorak je nenajavljeno bio u Moskvi, potvrdili su američki zvaničnici za RSE, u rijetkoj posjeti dok su posustali napori SAD da okončaju rat Rusije protiv Ukrajine, a pojačale se tenzije oko odnosa Moskve s Iranom.

Razlog Retklifove posjete, prve javno poznate posjete Rusiji otkako je postao direktor te obavještajne službe pod predsjednikom Donaldom Trampom, nije još uvijek jasan. Američki zvaničnici upoznati s njegovim putovanjem potvrdili su da je odletio u Moskvu, ali su odbili da otkriju sadržaj njegovih sastanaka ili da kažu s kim se sastao.

CIA i Bijela kuća nisu zasad javno komentarisali posjetu.

Kako je prvi izvijestio CBS News, na posjetu su ukazali podaci praćenja leta koji pokazuju da američki vojni transportni avion ide iz SAD preko Letonije do Moskve. Avion, koji je izgleda poletio iz baze Endruz u Merilendu, sletio je na moskovski aerodrom Vnukovo rano u utorak i otišao iz Rusije kasnije istog dana, pokazuju podaci o praćenju leta.

Neobično kretanje pokrenulo je pitanja o tome zašto bi šef američke obavještajne agencije napravio rijetku ličnu posjetu Rusiji u tako delikatnom trenutku. Najskorije poznate posjete Moskvi šefa CIA-e bila je posjeta Retklifovog prethodnika Vilijama Bernsa, koji se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u novembru 2021. godine, tri mjeseca prije nego što je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Priroda posjete sugeriše da su ulozi visoki, rekao je za RSE Glen Hauard, stručnjak za Rusiju koji je predsjednik Fondacije Saratoga, američkog tink-tenka.

"Direktori CIA-e ne idu u Moskvu osim ako nešto ne traže", rekao je Hauard, dodajući da "ne putuju čak do Rusije osim ako nije važno".

"Berns je otišao tamo u novembru 2021. prije ruske invazije da ih upozori da ne napadaju Ukrajinu", rekao je on.

Visoki američki obavještajni zvaničnici održavali su kontakte sa ruskim kolegama tokom rata, ali su susreti licem u lice na ovom nivou rijetki.

Štap i šargarepa?

Jedno moguće objašnjenje je Ukrajina, posebno napori administracije da utvrdi da li se Moskva još može ubijediti da pregovara o okončanju rata. Napori uz posredovanje SAD su zastali uprkos samitu Trampa s Putinom na Aljasci u avgustu 2025. godine.

"Nadam se da će na vrhu njegove liste biti direktan zahtjev da Vladimir Putin okonča ovaj rat otvorene agresije protiv Ukrajine", rekao je za RSE Bredli Bouman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć u vašingtonskoj Fondaciji za odbranu demokratija.

Bouman, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost članova senatskih odbora za oružane snage i spoljne odnose, rekao je da bi Vašington trebalo da jasno stavi do znanja da bi neuspjeh u okončanju rata donio bolnije mjere protiv Rusije, dok SAD i njihovi saveznici nastavljaju da pomažu Ukrajini da se brani.

Bouman je takođe ukazao na još jednu potencijalnu temu – podršku Rusije Iranu.

Rusija i Iran

"Nadam se da će takođe reći da je bolje da Vladimir Putin prestane da pruža pomoć u lansiranju satelita Iranu", rekao je Bouman, dodajući da bi Moskva takođe trebalo da prestane da pruža podršku koja bi mogla da pomogne Iranu da gađa američke snage, uključujući informacije o metama, pomoć vezanu za dronove i druge vojne kapacitete.

Rusija ima opsežne vojne i trgovinske veze s Iranom. Retklif je otišao u Moskvu dan pošto je ministar finansija SAD Skot Besent najavio novi napor da se "presječe svaka ekonomska linija spasa koja održava ovaj tiranski režim dok Teheran ne bude sam" i rekao da će zemljama biti dati rokovi da "zaustave" aktivnosti koje ga podržavaju.

Hauard je takođe sugerisao da bi Iran mogao biti ključan za Retklifovu misiju, iako je naglasio da je to njegova spekulacija, a ne utvrđena činjenica. Prema njegovom mišljenju, Retklif bi mogao da pokuša da ubijedi Moskvu da prestane da snabdijeva ili pomaže Iranu, što bi potencijalno moglo da pretvori posjetu u neobično direktno upozorenje Kremlju.

Bouman je naveo izvještaje da je Rusija pružila Iranu informacije o metama i prenijela taktike i tehnike dronova razvijene tokom rata u Ukrajini. On je rekao da bi podrška Moskve mogla biti jedan od razloga zašto je Iran uspio da održi vojnu otpornost i odoli pritisku da pregovara.

Rijetka posjeta u delikatnom trenutku

Retklifova posjeta Moskvi značajna je zbog njegove reputacije jastreba po pitanju Rusije. Hauard je ukazao na Retklifovo prethodno zalaganje da savjetnici iz CIA-e ostanu u Ukrajini kako bi pomogli u obavještajnim podacima i metama, čak i dok je Pentagon pokušavao da u toj zemlji smanji svoje savjetodavno prisustvo.

To, naveo je Hauard, sugeriše da Retklif ima poseban pristup Trampu. "On ima predsjednikovu pažnju", rekao je Hauard.

Moskva je dotle optužila SAD da pružaju snažnu podršku Ukrajini za napade na Rusiju.

Bez navođenja dokaza, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je ranije ovog mjeseca rekao da je Rusija poslala pitanja Stejt departmentu "o pitanju obavještajnih podataka i činjenice da su SAD daleko dublje uključene u organizovanje i izvršavanje udara duboko na ruskoj teritoriji".

Amerikanci iza rešetaka

Neki posmatrači su spekulisali da bi sudbina Amerikanaca zatvorenih ili pritvorenih u Rusiji mogla biti dio svrhe posjete.

CIA je igrala važnu ulogu u prethodnim naporima da se obezbijedi oslobađanje i povratak zatvorenih Amerikanaca, uključujući razmjenu iz 2024. kojom su oslobođeni novinar "Volstrit žurnala" Evan Gerškovič, novinarka Radija Slobodna Evropa Alsu Kurmaševa i bivši američki marinac Pol Vilan.

Retklif je takođe imao ulogu u pregovorima oko oslobađanja Ksenije Kareline, rusko-američke državljanke koja je provela više od godinu dana u zatvoru u Rusiji pošto su je ruske vlasti optužile da podržava Ukrajinu.

"Postoji ozbiljna odgovornost za svakog zvaničnika američke vlade koji razgovara s bilo kojom zemljom koja nepravedno pritvara američkog državljanina u svakoj mogućoj prilici da to pokrene", rekao je Bouman.

( Radio Slobodna Evropa, B.H. )