Poljski evroposlanik optužen za negiranje Holokausta

U jednom je izjavio da je "Aušvic sa svojim gasnim komorama nažalost lažan", a u drugom je rekao da su tvrdnje o korišćenju gasnih komora dio "propagandnog narativa" koji podržava "kvazireligiozni kult"

404 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Poljski lider krajnje desnice i poslanik u Evropskom parlamentu Gžegož Braun optužen je za negiranje nacističkih zločina zbog nazivanja gasnih komora u Aušvicu "lažnim".

Tužilac je naveo da je Braun, poznat po antisemitskoj retorici, optužen za javno negiranje, "suprotno činjenicama", genocida koji je počinila nacistička Njemačka u koncentracionom logoru Aušvic-Birkenau, za šta je predviđena kazna do tri godine zatvora.

Slučaj se zasniva na dva intervjua koja je Braun dao u julu 2025, prenosi Politiko.

U jednom je izjavio da je "Aušvic sa svojim gasnim komorama nažalost lažan", a u drugom je rekao da su tvrdnje o korišćenju gasnih komora dio "propagandnog narativa" koji podržava "kvazireligiozni kult".

Poslanik Evropskog parlamenta je pozvan kao osumnjičeni u filijalu u Krakovu Poljskog instituta nacionalnog sjećanja, državne institucije ovlašćenog za krivično gonjenje zločina povezanih sa nacističkom okupacijom i komunističkom vladavinom.

Braun se izjasnio da nije kriv, ali nije osporio da je dao izjave.

U Aušvicu je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno oko milion Jevreja i oko 100.000 Poljaka, Roma, sovjetskih zatvorenika i drugih.

Evropski parlament je na zahtjev poljskog tužilaštva u martu ukinuo poslanički imunitet Braunu, protiv koga su pokrenuti sudski postupci i zbog drugih djela, uključujući upotrebu aparata za gašenje požara da bi ugasio svijeće upaljene povodom obilježavanja jevrejskog praznika Hanuke u poljskom parlamentu 2023.

Braun je na čelu partije Konfederacija poljske krune, koja prema anketama ima podršku 10,2 odsto birača, nešto više od godinu dana prije narednih parlamentarnih izbora u Poljskoj.

Prema anketi poljskog centra za istraživanje javnog mnjenja COBS, objavljenoj u ponedjeljak, konzervativnu partiju Pravo i pravda podržava 21,3 odsto, a krajnje desničarsku Konfederaciju 14,9 odsto građana.

Lider partije Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski je više puta isključivao savez sa Braunovom partijom.

Ipak, kandidat te stranke za premijera Pšemislav Čarnek je rekao da Braun sigurno ne bi bio u njegovoj vladi, ali je odbio da kategorično isključi koaliciju s njegovom partijom.

Ta razlika bi mogla da bude važna posle izbora naredne godine, kada bi fragmentiranoj poljskoj desnici moglo da zatreba svako poslaničko mjesto da formira vladajuću većinu, piše Politiko.