Može li krckanje prstiju da bude štetno
Nekima je pucketanje prstiju samo nesvesna navika, a drugima taj osjećaj prija. Ali sudeći po snimcima terapija kiropraktikom, popularnom na društvenim mrežama, priličan broj ljudi uživa i u samom zvuku tog karakterističnog krckanja
To je kao vatromet koji eksplodira u zglobu.
Dok je odrastao, Donald Ungera je stalno slušao upozorenja - od majke, nekoliko tetaka, a kasnije i tašte - da će zbog stalnog pucketanja prstiju dobiti artritis.
Rešen da im dokaže da nisu u pravu, krckao je zglobove prstiju leve ruke najmanje dva puta dnevno tokom 50 godina, što je ukupno oko 36.500 puta, dok to nije činio zglobovima desne ruke.
Kada je 1998. napunio 72 godine, uradio je rendgenske snimke obe šake kako bi saznao rezultat njegovog višedecenijskog eksperimenta.
„Artritisa nije bilo ni u jednoj šaci, niti je bilo uočljivih razlika između njih", rekao je.
Naravno, ovo je bio uzorak samo jednog čoveka.
Između 20 i 50 odsto ljudi krcka zglobove prstiju, pokazuju istraživanja.
Da li bi to trebalo da nas zabrinjava i može li svako pucketanje, škljocanje i krckanje da ostavi trajne posledice?
Sve je u mehurićima
Nekima je pucketanje prstiju samo nesvesna navika, a drugima taj osećaj prija.
Ali sudeći po snimcima terapija kiropraktikom, popularnom na društvenim mrežama, priličan broj ljudi uživa i u samom zvuku tog karakterističnog krckanja.
Ono što se zapravo dešava prilikom pucketanja prstiju je prilično jednostavno.
Zglob je mesto gde se spajaju dve kosti, a zglobovi prstiju, vrata i leđa okruženi su sinovijalnom tečnošću, supstancom nalik belancetu koja služi kao lubrikant, odnosno podmazuje zglob.
Kada uvijate, povlačite ili savijate zglobove da biste izazvali pucketanje, prostor unutar zgloba se privremeno proširuje.
To dovodi do pada pritisak sinovijalne tečnosti, pa gasovi koji su do tada bili rastvoreni u njoj počinju da se izdvajaju u obliku mehurića.
Zvuk koji nastaje pri krckanju zgloba, što je zapravo zvuk pucanja obrazovanih mehurića, može da bude iznenađujuće glasan, čak do 83 decibela.
To je približno jačini zvuka dizel-kamiona koji prolazi pored vas brzinom od oko 64 kilometra na sat.
Kada su naučnici Univerziteta Kalifornije u Dejvisu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ultrazvukom posmatrali zglob u trenutku „krckanja", ono što su videli na ekranu su opisali da je nalik vatrometu.
- Osteoartritis: Optimistične prognoze za nove tretmane lečenja
- Bol u leđima: Pet stvari koje treba da znate
- „Nepodnošljivo": Kako se nositi sa hroničnim bolom, koji muči svakog četvrtog čoveka
Uglavnom bezopasna navika
Možda jeste bučno, ali zvuk krckanja zglobova je „samo normalan fiziološki proces", kaže Kimi Hajrič, reumatološkinja na Univerzitetu u Mančesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK).
Ali, da li je ono što je normalno nužno i bezopasno?
„Naravno, postoje određeni znakovi upozorenja, kao što su bol ili otok u zglobovima", kaže Džej Džaganatan, neurohirurg iz Mičigena u Sjedinjenim Američkim Državama.
On je lečio pacijente sa istegnućima i drugim povredama usled previše snažnog krckanja vrata - što se nikako ne preporučuje (o ovome više kasnije).
Međutim, uopšteno gledano, kada osetite potrebu da krckate zglobove prstiju, to se smatra prilično bezopasnim, objašanjava Džaganatan.
Neki ljudi i dalje strahuju da bi snažno pucketanje prstima moglo da dovede do iščašenja prsta ili povrede tetiva, naročito kada se primenjuje prevelika sila ili kada se prst naglo povuče na način koji može da uzrokuje iščašenje.
Ovakve povrede se zaista dešavaju.
Hirurg za šaku iz Filadelfije opisao je 1999. godine slučajeve dva pacijenta koji su uganuIi prste jer su želeli da čuju zadovoljavajući zvuk krckanja.
Međutim, kada je krckanje zglobova slabije, ovakve povrede su retke.
Ono što najviše brine ljude koji imaju naviku da pucketaju zglobove prstiju jeste mogućnost razvoja osteoartritisa - najčešćeg oblika artritisa povezanog sa habanjem hrskavice, zaštitnog tkiva koje ublažava kontakt kostiju u zglobovima.
„To je pitanje koje mi mnogi ljudi postavljaju u ordinaciji, ali i za stolom tokom večere", kaže Hajrič.
„Kratak odgovor je da krckanje prstiju ne izaziva osteoartritis", ističe reumatološkinja.
Nekoliko istraživanja su pokazala da je ovo uvreženo verovanje netačno.
U istraživanju objavljenom 1975. godine, naučnici su proučavali 28 korisnika doma za stare i otkrili da su oni koji su krckali zglobove prstiju imali sličnu učestalost degenerativnog artritisa kao i oni koji to nisu radili.
U novijoj retrospektivnoj studiji istraživači su analizirali pucketanje zglobova prstiju kod 215 pacijenata sa osteoartritisom i uporedili ih sa kontrolnom grupom koja ga nije imala.
Zaključak je bio isti: ni učestalost niti vreme tokom kojeg je neko krckao prste nisu uticali na rizik od razvoja osteoartritisa.
Oprezno sa vratom
Iako puckatanje zglobova prstiju verovatno ne predstavlja problem, to ne može da se kaže i za krckanje vrata i leđa.
Kroz vrat prolaze važni nervi, kao i kičmena moždina.
„Kroz zadnji deo vrata prolaze i dve veoma važne arterije koje vode prema mozgu", napominje doktor Džaganatan.
Ti delovi tela su osetljivi - nepravilno rukovanje njima može da izazove ozbiljne povrede i neželjene posledice, kao što su trnjenja u udovima i vrtoglavice.
„Svaka prekomerna manipulacija je opasna", upozorava neurohirurg.
Ne preporučuje se da sami sebi krckate vrat, a problematično je čak i kada to obavlja stručnjak.
Primena kiropraktike na vratu je „nepotrebna i ne preporučuje se", rekli su Nil O'Konel iz Centra za istraživanje i rehabilitaciju Londonskog univerziteta Brunela i njegove kolege su 2012. godine.
Snaga stiska šake
Još jedna navodna opasnost pucketanja zglobova prstiju je da utiče na snagu stiska šake.
To je važan pokazatelj zdravstvenog stanja koji se povezuje sa mnogim oboljenjima, među kojima su srčana, kognitivno opadanje, depresija, i neke vrste raka.
Studija iz 1990. godine, u kojoj je učestvovalo 74 ljudi koji su krckali prste između 18 i 60 godina, pokazala je da su imali slabiji stisak i izraženije oticanje šaka u poređenju sa onima koji nisu imali tu naviku.
Međutim, ovi nalazi su opovrgnuti 2017, kada je drugo istraživanje pokazalo da nema povezanosti između krckanja zglobova prstiju i slabijeg stiska šake.
Postoje i drugi mitovi, poput tvrdnji da učestalo pucketanje prstiju može da dovede do uvećanja zglobova prstiju ili labavih tetiva, ali Hajrič kaže da ni to nije tačno.
To potvrđuje i ranije pomenuta studija rađena uz pomoć ultrazvuka.
Tada su lekari fizički pregledali ljude koji su krckali zglobove prstiju i nisu pronašli nikakav otok niti bilo kakvo oštećenje funkcije šake.
Nekim ljudima pucketanje može da donese osećaj olakšanja i privremeno poveća pokretljivost zgloba, jer se tako zglob isteže i ima širi opseg pokreta.
Prema jednoj teoriji, krckanje čak stimuliše nervne završetke oko zgloba, što opušta okolne mišiće, smanjuje bol i podstiče oslobađanje endorfina, ali još nije dokazano.
S obzirom na to da je krckanje prstiju uglavnom bezopasno, možda i nema mnogo razloga da to više ne radite.
Ako ipak želite da prestanete, doktor Džaganatan preporučuje da probate neke tehnike poput kognitivne terapije da biste bolje razumeli šta radite i pronašli načine da sebi odvratite pažnju i sprečite potrebu za krckanjem zglobova.
Možete da vodite beleške o situacijama koje vas podstiču na pucketanje prstiju - da li to radite kada ste pod stresom, kada vam je dosadno ili činite potpuno nesvesno, i pokušate da ruke zaposlite lopticom protiv stresa ili nekom drugom igračkom za ruke.
Sve u svemu, pucketanje prstiju ne šteti zglobovima, kaže Hajrič.
Krckanje zglobova prstiju jedino može da utiče na odnose sa vašim prijateljima, ukoliko im to postane previše iritantno, dodaje.
* Isključiva namena ovog teksta je da pruži opšte informacije i ne treba ga smatrati zamenom za savet zdravstvenih radnika.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Osteoporoza, reumatska bolest koja nema simptome
- Da li rano ustajanje poboljšava zdravlje
- Zašto je 'azijski čučanj' važan za naše zdravlje
- Zašto se nekim ljudima skuplja vuna u pupku
- Šta telesni miris otkriva o vašem zdravlju
- Može li 'prdeća šetnja' posle obroka da vam poboljša zdravlje
( BBC Serbian Svi članovi )