Ekonomska i društvena kriza na Kubi: I mačke su žrtve nestašica koje pogađaju praktično svaki aspekt života
Kuba, ostrvo pod komunističkom vlašću početkom ove godine zapalo je u nezapamćenu ekonomsku i društvenu krizu, pošto su pooštrene američke sankcije i blokada goriva, koje je uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, što je devet miliona stanovnika dovelo na ivicu
Kubanka Gabrijela Lopez vodi centar za spasavanje životinja pod nazivom Aldameros, koji bi raznježio svakog ljubitelja mačaka. Mačke svih oblika i veličina šunjaju se unaokolo, predu nakon što su nahranjene i maze se o noge zaposlenih, piše danas novinska agencija Rojters.
Ali ovdje nije sve u redu.
Kuba, ostrvo pod komunističkom vlašću početkom ove godine zapalo je u nezapamćenu ekonomsku i društvenu krizu, pošto su pooštrene američke sankcije i blokada goriva, koje je uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, što je devet miliona stanovnika dovelo na ivicu.
Centar, kao i stanovništvo u cjelini, sada ima malo vode, uprkos tome što se nalazi u centru Havane, struju ima svega nekoliko sati dnevno, a troškovi rastu uporedo sa inflacijom, kaže Lopez.
"Ranije smo mogli da čuvamo hranu nekoliko dana, ali sada živimo iz dana u dan jer nemamo rashladne uređaje. Što se vode tiče, moramo da održavamo dobru higijenu, ali postoje problemi sa snabdijevanjem", kaže ona, iscrpljena naizgled beskrajnim problemima koje nabraja tokom intervjua, navodi Rojters.
"To su mali problemi koji, kada ih sagledate u cjelini, prerastaju u veliki problem", kaže Lopez.
Životinje su, kaže, samo najnovije žrtve sve većih nestašica koje su počele da pogađaju praktično svaki aspekt života na Kubi.
Ipak, mačke koje šetaju centrom djeluju kao da ih problemi oko njih ne dotiču. U vrijeme ručka mjauču i guraju se ka plastičnim činijama sa kašom od ostataka piletine, ribe i povrća. Poslije podnevnog obroka prevrću se na leđa, stomakom nagore, i trljaju leđa o pod.
Međutim, veterinar iz Havane Danijel Ernandes kaže da su problemi mnogo ozbiljniji nego što se na prvi pogled čini, jer se klinike širom zemlje, usljed sve većih nestašica, bore da obezbijede ljekove i vakcine.
"Najveći problem sa kojim se suočavamo jeste stabilno snabdijevanje električnom energijom, kako bismo mogli da obezbijedimo rashlađivanje ljekova poput vakcina i drugih preparata kojima je potreban hladni lanac da bi pravilno djelovali. Ovo je zaista veoma stresno", rekao je Ernandes.
Rast troškova je, u međuvremenu, primorao volonterske centre poput Lopezinog Aldamerosa da traže alternativne izvore hrane, često bez uspjeha. Preduzeća koja su nekada poklanjala ostatke hrane sada pokušavaju da ih prodaju, rekla je ona.
"Shvatili su da za to postoji tržište", rekla je Lopez.
Da stvar bude gora, cijene rastu, dok su donacije presušile zajedno sa turističkim sektorom zemlje, kaže Klaudija Dijaz, koordinatorka volontera organizacije Kubanci u odbrani životinja (CEDA), nevladine grupe aktivista za prava životinja.
"Sa sve manjim brojem turista koji dolaze na Kubu, izgubili smo značajan izvor prihoda, kako u vidu potrepština, tako i novca", rekla je Dijaz.
Te donacije su, kaže ona, nekada finansirale kampanje suzbijanja štetočina, pomagale centrima poput Aldamerosa da opstanu i podržavale akcije spasavanja i vakcinacije životinja.
"Činimo sve što možemo da ostanemo otvoreni. Ali teško je u ovakvim uslovima, bez ikakve pomoći", rekla je Lopez.
( Ne.V. )