Nasmijano lice njemačke krajnje desnice
Ulrih Zigmund, kojeg je Špigl opisao kao „najopasnijeg čovjeka u Njemačkoj, ima realnu šansu da postane prvi premijer jedne pokrajine iz redova AfD-a
Kada je Ulrih Zigmund prije otprilike deceniju studirao poslovnu psihologiju, naučio je lekciju o načinu prenošenja poruka koja mu je dobro poslužila u nastojanju da postane prvi član krajnje desne stranke AfD koji bi predvodio vladu jedne njemačke savezne pokrajine.
Tridesetpetogodišnji političar iz istočne pokrajine Saksonije-Anhalt predstavlja vedro, nasmijano lice stranke koja, uoči izbora 6. septembra, prema anketama ima 41 odsto podrške, što mu daje realnu šansu da postane sljedeći premijer te pokrajine.
Zigmund, koji se AfD-u, odnosno Alternativi za Njemačku, pridružio u ranoj fazi njenog postojanja prije više od deset godina, rekao je da ga je proučavanje biznisa naučilo koliko je važno obraćati se osnovnim čulima potrošača kako bi se stvorilo pozitivno raspoloženje.
„Tamo gdje lijepo miriše, statistički gledano, ljudi jednostavno ostaju duže i provode više vremena baveći se proizvodom - kakav god on bio“, rekao je Benu Berntu, voditelju podkasta kojeg neki smatraju njemačkom verzijom Amerikanca Džoa Rogana.
Osnovao je kompaniju koja prodaje sisteme za raspršivanje mirisa namijenjenih stvaranju prijatnog raspoloženja, a među klijentima su prodavnice i domovi za stare. Isti instinkt za stvaranje pozitivne atmosfere pokazao je i u načinu na koji biračima predstavlja poruke svoje stranke.
Nedjeljnik Špigl nazvao je Zigmunda „najopasnijim čovjekom u Njemačkoj“ zbog njegove sposobnosti da stranku predstavi u prijateljskom i prihvatljivijem svjetlu uprkos tome što je kancelarija njemačke službe za zaštitu ustavnog poretka u Saksoniji-Anhalt svrstava u ekstremnu krajnju desnicu i smatra neprijateljski nastrojenom prema osnovnom demokratskom poretku Njemačke.
Mjesecima u predizbornoj kampanji
Stilski odjeven u uska odijela, sa uredno podšišanom bradom i modernom frizurom, „Uli“ Zigmund mjesecima vodi predizbornu kampanju, pridobijajući birače u gradovima i seoskim domovima kulture i neprestano objavljujući sadržaj za stotine hiljada svojih pratilaca na društvenim mrežama.
U medijskim nastupima pred novinarima velikih redakcija djelovao je manje opušteno. Ipak, njegov pristupačan stil i lakoća u komunikaciji sa građanima privukli su veliki broj birača na njegove predizborne skupove, uz podršku lokalne partijske organizacije koja je izbjegla ogorčene unutrašnje sukobe kakvi su pogodili druge ogranke AfD-a.
„U Saksoniji-Anhalt vlada snažan osjećaj da dolaze promjene, i to vidimo u svakom selu i u svakom razgovoru koji vodimo sa ljudima širom pokrajine“, rekao je u intervjuu za Rojters.
Zigmund izbjegava oštru retoriku kolega poput Bjerna Hekea, šefa AfD-a u susjednoj Tiringiji, koji je dva puta osuđen zbog korišćenja zabranjenog nacističkog slogana, kao i otvoreni prezir prema političkim protivnicima koji pokazuje liderka stranke Alis Vajdel.
Odbacuje oznaku krajnje desnice, tvrdeći da je ona primjer antidemokratske odlučnosti političkog establišmenta da spriječi alternativne glasove da ojačaju. Kaže da birači na tu etiketu nijesu obraćali pažnju.
Uprkos snažnim rezultatima na pojedinim prethodnim regionalnim izborima, AfD još nije ušao ni u jednu pokrajinsku niti saveznu vladu, jer su sve ostale velike stranke isključile mogućnost saradnje s njim. Ta politika je u Njemačkoj poznata kao „zaštitni zid“.
Nacionalističke politike
Ulrih Zigmund odrastao je u slikovitom gradu Tangerminde na rijeci Elbi, na sjeveru pokrajine, „gradu kao iz slikovnice, kao da otvorite knjigu i sve je ostalo zamrznuto u vremenu“, rekao je Berntu.
Program njegove stranke prožet je vizijom Njemačke koja je ugrožena neprijateljima - od „starih partija“ otuđenih od građana i njima naklonjenih medija, preko stranih kriminalaca koji koriste popustljivu policijsku politiku, do generacije ljevičara iz studentskih protesta 1968. koji, prema AfD-u, promovišu rodnu ideologiju.
Zigmund kritikuje njemačku politiku azila i inicijative u oblasti zelene energije, za koje tvrdi da su dovele do rasta cijena. Takođe kaže da je podrška kancelara Fridriha Merca Ukrajini nepotrebno zaoštrila odnose Njemačke sa Rusijom i povećala cijene nafte i gasa.
Kritičari iz drugih stranaka optužuju AfD da podstiče nacionalističke politike koje prizivaju nacističku prošlost Njemačke i raspiruju netrpeljivost prema imigrantima i svima koje smatra protivnicima svoje vizije zemlje.
Oni tvrde i da namjera stranke da angažuje politički bliske stručnjake u budućoj vladi Saksonije-Anhalt pod vođstvom AfD-a ukazuje na planove za radikalne promjene u javnoj upravi, kao i da je stranka pokazala da bi, ukoliko dođe na vlast, pokušala da suzbije opoziciju.
Premijer Saksonije-Anhalt Sven Šulce optužio je svog rivala da planira „političku čistku“ ako dođe na vlast, kao i da se služi banalnim sloganima koji zanemaruju stvarne probleme - od nedostatka kvalifikovane radne snage do jačanja škola i univerziteta.
„AfD je stranka koja umije da prepozna mnoge probleme, ali ih na kraju ne rješava“, rekao je Šulce za Rojters.
Zigmund odbacuje te optužbe i kaže da je stranka predstavila detaljan spisak politika zasnovanih na, kako navodi, zdravorazumskim idejama za očuvanje njemačkog identiteta, koje podržava veliki broj birača.
Tu poruku neumorno ponavlja tokom kampanje i zasad je naišla na dobar prijem kod mnogih birača.
Ako uspije, kaže da će kampanja u Saksoniji-Anhalt biti prvi korak ka osvajanju vlasti na saveznom nivou na narednim izborima, koji bi trebalo da budu održani 2029.
( Rojters, N.B. )